“Reciklažna dvorišta su udaljena i ne stimuliraju na odvajanje otpada”

“Reciklažna dvorišta su udaljena i ne stimuliraju na odvajanje otpada”

Mate Kapović je govorio kako se Klub lijevog bloka zalaže za postrojenja kojim se iz mješovitog otpada iskorištava maksimalna količina iskoristivih sirovina, dok se ostatak biološki obradi u masu koja se može koristiti kao pokrov pokrov uz prometnice i slično

Na konferenciji za novinare koja je održana u utorak u Gradskoj skupštini na temu gospodarenja otpadom u Zagrebu govorili su i gradski zastupnici Lijevog bloka.

Tomislav Tomašević iz stranke »Zagreb je naš!« izjavio je kako je u siječnju ove godine usvojen nacionalni plan gospodarenjem otpadom, a sama uredba o ovoj tematici u svibnju. Kaže kako se iz pripremnih materijala za tematsku skupštinsku sjednicu o otpadu vidi kako Gradska uprava ni danas nema odgovor na koji način Zagreb misli uspostaviti sustav naplate odvoza otpada prema količini. Prema njegovim riječima, glavni pripremni materijal ne govori ništa o tome na koji način će se primijeniti uredba, nego je zapravo samo lista isprika zbog čega Grad ni danas nema sustav održivog gospodarenja otpadom.

»Ne zna se još model naplate prema količini otpada, ne zna se ni kojom tehnologijom će se provoditi elektronička evidencija, nema financijske analize koliko će ti sustavi koštati, ne zna se kolika će biti učestalost odvoza određenih frakcije otpada«, pobrojao je Tomašević.

Osvrnuo i na cijenu usluge odvoza koja bi, smatra, trebala pojeftiniti za one građane koji odvojeno prikupljaju otpad u svom kućanstvu.

»Prosječna cijena usluge odvoza otpada u Zagrebu ne smije se povećavati jer se novi sustav može financirati u velikoj mjeri iz EU sredstava te prodajom sirovina koje će se prikupiti. U Ljubljani je ta sluga je nakon uvođenja naplate po količini zapravo pojeftinila«, dodao je.

Rada Borić iz Nove ljevice ukazala je na važnost edukacije građana o ovoj temi kako bi oni razumjeli zbog čega je važno da proizvodimo što manje otpada. Dodala je kako je u Nacionalnom planu gospodarenja otpadom predviđeno pedesetak centara za ponovnu upotrebu, od čega bi 10 moglo biti u Zagrebu, po kvartovima, gdje bi se mogli popravljati proizvode koji bi u suprotnom postali otpad.

»Čeka nas vrijeme da jedni druge educiramo kako bismo proizvodili što manje otpada koji se ne može zbrinuti na način recikliranja«, zaključila je.

Svibor Jančić (Za grad) osvrnuo se na neadekvatnost reciklažnih dvorišta i zelenih otoka koji, osim što nisu nadohvat ruke građanima, ni financijski ne stimuliraju građane da odvajaju otpad. Ističe kako se u njegovoj stranci zalažu za poznati sustav tzv. tri kante za sve stambene objekte u kojem bi u se jednu kantu stavljali takozvani suhi reciklanti, tj. papir, staklo, metal i plastika, druga kanta bi služila za kuhinjski biootpad, a treća bi bila za mješoviti komunalni otpad. Pritom je napomenuo kako i sama uredba omogućuje naplatu kuhinjskog otpada, no kako je dogovor unutar Lijevog bloka da to nije potrebno te se zalažu za to da se u Zagrebu naplaćuje jedino mješoviti komunalni otpad, i to isključivo prema količini.

»Na taj bismo način stimulirali građane da odvajaju otpad za vrijedne sirovine koje Grad može prodati, stvaraju što manje otpada te time sudjeluju u zaštiti našeg okoliša«, kaže.

Mate Kapović iz Radničke fronte je govorio kako se Klub lijevog bloka zalaže za postrojenja kojim se iz mješovitog otpada iskorištava maksimalna količina iskoristivih sirovina (eng. Materials Recovery Biological Treatment), dok se ostatak biološki obradi u inertnu masu koja se može koristiti kao inertni pokrov za postojeća odlagališta te pokrov uz prometnice i slično. Nadodao je da se protive postrojenju za mehaničko-biološku obradu otpada koje proizvodi takozvano RDF gorivo koje bi se zatim spaljivalo u cementarama, spalionicama i termoelektranama, što je , kako tvrdi »zdravstveno i ekološki štetno, a i financijski neodrživo«.

»Za Materials Recovery Biological Treatment postrojenja za koje se mi zalažemo mogu se koristiti novci iz EU fondova«, naglasio je Kapović te dodao da bi se takva postrojenje mogla graditi modularno, tj. u dijelovima, tako da se modularno može smanjivati postrojenje kako se povećava količina otpada koji se odvojeno prikupi, što nije moguće učiniti u slučaju spalionice koja stalno mora raditi s istom količinom otpada, pa bismo onda morali i uvoziti otpad, zaključio je Kapović.

Matej Knežević

Ostavi komentar

*