Radioaktivnost i radioaktivni otpad – teme od posebnog interesa na Festivalu znanosti

Radioaktivnost i radioaktivni otpad – teme od posebnog interesa na Festivalu znanosti

Mala je vjerojatnost da ćemo u Hrvatskoj izgraditi nuklearnu elektranu, ali važno je da ljudi prihvate da pravilno izgrađena elektrana, uz neprekidan kvalitetan nadzor, ima visoku razinu pasivne sigurnosti. »Nuklearna elektrana daje najjeftiniju električnu energiju, najpouzdaniji je izvor električne energije i daje konstantno veliku količinu električne energije«, objašnjva docent Veinović

Melita Funda

Ovogodišnji Festival znanosti, četrnaesti po redu, posvećen je temi »Znanost i umjetnost«. Osim u zagrebačkom Tehničkom muzeju »Nikola Tesla«, festival se paraleno održava u još sedamnaest hrvatskih gradova. U Zagrebu sudjeluje čak 238 učesnika koji kroz cijeli ovaj tjedan održavaju predavanja (46), prezentacije (38), radionice (103). U sklopu festivala je i sedam filmskih projekcija. Poveznica među ponuđenim sadržajima je 160. obljetnica rođenja Nikole Tesle, stogodišnjica opće teorije relativnosti Alberta Einsteina i 400 godina od smrti Williama Shakespearea. Festivalski program obrađuje aktualna događanja na području znanosti za sve uzraste, od školaraca, srednjoškolaca i studenata do zaposlenih, ali i onih starije životne dobi. (program)

Izložba o Novim tendencijama autorice Jasne Jakšić, realizirana je u suradnji sa zagrebačkim Muzejom suvremene umjetnosti. Riječ je o izložbi koja predstavlja važan međunarodni umjetnički pokret pokrenut u Hrvatskoj 1960-ih godina, koji je uspješno spajao znanstvena istraživanja i teoriju s umjetničkom praksom.

nikola_tesla_knjige_festival_znanostiNadalje, izložba knjiga iz fonda knjižnice Tehničkog muzeja Nikola Tesla autorice Kristine Kalanj obilježava 160. obljetnicu rođenja Nikole Tesle. Multimedijalni projekt Panmonizam Zorana Šćekića ukazuje na izravnu vezu znanosti i umjetnosti, a sastoji se od izložbe, animiranog filma, koncerta i predavanja. Izložba Panmonizam obuhvaća prototip instrumenta, mikrotonalnu klavijaturu Z-board, prototip harmonografa Lira Spectrum, crteže, fotografije i 3D modele Lissajousovih krivulja i figura te animirani film »Uvod u Panmonizam«.

Harmonograf Lira Spectrum je mehanički stroj za crtanje krivulja koje opisuju složeno harmonijsko gibanje i predstavlja drugi prototip kao integralni dio izložbe. Prototip je prema nacrtima Zorana Šćekića izgrađen u Bariju, uz financijsku podršku Grada Zagreba – Gradskog ureda za kulturu, obrazovanje i sport. Zoran Šćekić darovao je Liru Spectrum Tehničkom muzeju »Nikola Tesla«.

Bogata ponuda Festivala

Vrlo je teško izdvojiti nešto posebno u bogatoj ponudi festivala. Zastupljene su i predstavljene teme s područja znanosti, tehničkih znanosti, sinergije umjetnosti i znanosti…, tako da doista posjetitelji s najrazličitijim interesima mogu pronaći nešto za sebe. Spomenimo tek nešto iz atraktivne festivalske ponude: radionica izrade električnog sklopa, izložba raznih tipova sunčanih satova i vjetrokaza, predstavljanje Svjetske meteorološke organizacije El Niño, tko su to lovci na pijavice, kombinatorika u matematici, Stoljeće gravitacijskih valova u Einsteinovoj općoj relativnosti te njihova recepcija u Hrvatskoj, Čokolada između umjetnosti i znanosti, Kemija – umjetnost preobrazbe, Umjetnost i znanost u filateliji, Leonardo da Vinci i kartografija, kontinenti u pokretu, šipak ili nar – kraljevstva prirode umjetnički dar?, karta Zagreba u akvarelu, Zavižan – vremensko gnijezdo, mikroorganizmi – ljepota nevidljivoga i probiotičke bakterije, stručno vodstvo kroz zagrebački Botanički vrt, nezaoibilazni internet – izvor prostornih podataka itd.

Popriličnu pozornost je privukao dio posvećen činjenicama o radioaktivnosti i radioaktivnom otpadu. Nimalo ne čudi da je ova tema privukla pozornost budući da nerijetko u medijima susrećemo senzacionalističke napise koji znaju neopravdano širiti paniku među građanima. Riječ je, dakako, o ozbiljnoj problematici koja se tiče svih nas, ali jednako tako to je tema o kojoj treba govoriti na temelju pouzdanih i provjerenih podataka. Predavač i voditelj radionice o aktivnom otpadu bio je dr. sc. Želimir Veinović sa Zavoda za rudarstvo i geotehniku Rudarsko-geotehnološko naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

U pauzi predavanja razgovarali smo s docentom Veinovićem i evo što je kazao za čitatelje ZG- magazina:

»Mi smo svakodnevno izloženi radijaciji i zračenju zato što živimo na planeti Zemlji. Radionuklidi se nalaze u hrani, vodi, posvuda, ima ih u betonu, u glini, tako da ne možemo izbjeći tu nekakvu dozu koju ćemo primiti. Doza zavisi od toga gdje živimo, na kojoj nadmorskoj visini, zavisi o geologije, stijena na kojoj živite, bitan je način na koji je izgrađena kuća u kojoj živite. Uzmimo, na primjer, kalij u banani. Banana je specifična jer sadrži kalij (40K). Govorimo o radioaktivnom izotopu kalija koji sam po sebi nije opasan u onim dozama koje primamo jedući banane. Bananama se ne možete predozirati osim da se prejedete pa vam bude loše. Svaki čovjek sadži u sebi odrečenu količinu kalija (40K), tako da mi sami po sebi zračimo, djelujemo sam na sebe i svoje tkivo, a djelujemo i na ljude u svojoj blizini. Kad provedete neko određeno vrijeme u blizini neke osobe, točno se može izračunati koliku ste dozu radijacije dali toj osobi ili koliko je ona dala vama. Riječ je, zaparavo, o malim zanemarivim dozama koje su u normalnim uvjetima zanemarive. Naše tijelo je na to naviknuto i s time živimo«.

»Zračenje« iz voća i povrća

»Što se tiče „zračenja“ voća i povrća, prehrambeni se proizvodi pripremaju za čuvanje, uništavaju se mikroorganizmi ili nametnici, laganim zračenjem, i to je normalna praksa u nekim tipovima industrije. Tako se zapravo hrani produžava vijek trajanja. To ne znači da mi jedemo ozračenu hranu«, dodao je Veinović.

Dr. Želimir Vejnović drži predavanje u Tehničkom muzeju "Nikola Tesla"

Dr. Želimir Vejnović drži predavanje u Tehničkom muzeju “Nikola Tesla”

Osvrnuvši se na nuklearnu energiju, ali i ostale tipove energije, Veinović nam je objasnio da je najvažnije da svaka država i svaki narod trebaju znati da bez obzira za koji tip energije se odlučimo, treba živjeti odgovorno. To znači uključiti se u procese na odgovoran način. »Morate znati želite li koristiti nuklearnu energiju ili neki drugi tip energije. Daleko je jednostavnije voditi računa kako se to radi u državi ako imate dovoljno informacija, dovoljno provjerenih informacija. Onda ćete znati da mi ne možemo preko noći prijeći na elektrane na obnovljive izvore energije, i da je pitanje hoćemo li ikad moći prijeći na obnovljive izvore energije«, objašnjava Veinović.

Prema njegovim riječima, što se tiče nuklearne elektrane, mala je vjerojatnost da ćemo je izgraditi u Hrvatskoj, ono što je bitno je to da ljudi prihvate da pravilno izgrađena elektrana u skladu s modrenim standardima i praksom, uz neprekidan kvalitetan nadzor, ima visoku razinu pasivne sigurnosti. Realno postoji puno manja šansa da nastradaju radnici jer su moderne elektrane projektirane tako da budu vidokosigurni objekti.

»Nuklearna elektrana daje najjeftiniju električnu energiju, najpouzdaniji je izvor električne energije i daje konstantno veliku količinu električne energije. Bilo koji projekt koji zadire u okoliš i za koji se misli da je opasan, ideja je da se stanovništvo dovoljno informira. Provjerene informacije, ne senzacionalističke. A ako imate dovoljno znanja onda se možete uključiti u te procese i odvagnuti je li nešto u vašem interesu ili nije. Koliko je sigurno i potrebno i koliko će na kraju i kakav benefit imati korisnici, vi, vaša djeca ili bilo tko od sugrađana«, zaključio je Veinović.