Puniša Račić izveo atentat na Stjepana Radića

Puniša Račić izveo atentat na Stjepana Radića

Teško je ranio Stjepana Radića, koji je umro dva mjeseca poslije od zadobivenih rana, te na mjestu ubio njegova sinovca Pavla Radića i Đuru Basaričeka

Dogodilo se na današnji dan, 20. lipnja:

1880. – Prvi stalni postav Muzeja za umjetnost i obrt otvoren je 20. lipnja 1880. u tada unajmljenu i neprikladnu prostoru, a cjelovit stalni postav otvoren je 1909. u vlastitoj zgradi na tadašnjem Kazališnom trgu (Trgu maršala Tita), nasuprot Hrvatskom narodnom kazalištu. Muzej je osnovan u veljači 1880. na inicijativu Društva umjetnosti i njegova tadašnjeg predsjednika Izidora Kršnjavoga. Danas se u muzeju čuva više od 100 000 predmeta primijenjene umjetnosti iz razdoblja od 14. do 20. stoljeća. Muzej ima stalni postav koji se prostire na tri kata i uključuje oko 3000 izložaka te ima vlastite restauratorske radionice specijalizirane za metal, keramiku i staklo, tekstil i slikarstvo i polikromnu skulpturu.

1928. – Političke i socijalne suprotnosti u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca dosegle su vrhunac 1928. godine, a stanje se posebno zaoštrilo kada je radikalni zastupnik Puniša Račić 20. lipnja pucao u beogradskoj Narodnoj skupštini u zastupnike HSS-a. Teško je ranio Stjepana Radića, koji je umro dva mjeseca poslije od zadobivenih rana, te na mjestu ubio njegova sinovca Pavla Radića i Đuru Basaričeka. Zločin u Skupštini naišao je na zgražanje cijeloga civiliziranog svijeta. Kasniji događaji pokazali su da je Puniša Račić imao moćne zaštitnike u Kraljevini.

451. – U bitki na Katalunskim poljima savez zapadnih vojski (rimska, vizigotska, franačka, burgundska) porazio hunsku vojsku pod Atilovim vodstvom. Atila je umro nakon dvije godine,a njegovu vojsku i državu u istočnoj Europi 454. godine porazili su Gepidi.

1597. – Sjeverno ledeno more: Pred Novom Zemljom umro nizozemski pomorac i kartograf Willem Barents; pokušao je pronaći tzv. sjeveroistočni prolaz u Kinu.

1675. – Više indijanskih plemena udružilo se u Indijansku konfederaciju, koja je neuspješno pokušavala spriječiti naseljavanje bijelaca (oko 1650. ima već više od 50 000 doseljenika); bijelci odgovaraju strašnim pokoljima Indijanaca.

1837. – Nakon kralja Vilima IV., koji nije imao djece, Velikom Britanijom je zavladala njegova osamnaestogodišnja nećakinja Viktorija. Vladala je do 1901. godine te je uz ostalo bila i carica Indije. U tzv. viktorijanskom razdoblju Britanija je na vrhuncu gospodarske i političke snage.

1875. – U Münchenu umro inženjer i konstruktor Wilhelem Bauer (rođen 23. 12. 1822.), jedan od prvih konstruktora podmornica.1963. – Predstavnici SAD-a i Sovjetskog Saveza na sastanku u Ženevi dogovorili uspostavu crvenoga telefona, neposredne stalne telefonske veze među dvama vođama. »Vruća« linija prvi je put uspostavljena 30. 8., a glavni razlog za tu odluku bilo je dramatično iskustvo iz kubanske krize 1962., kada su veze među državama šest sati bile prekinute. (zg-magazin)

Ostavi komentar

*