Prvo spominjanje morčića, Hrvatski sabor rehabilitirao Hebranga

Prvo spominjanje morčića, Hrvatski sabor rehabilitirao Hebranga

(Naslovna fotografija: www.visitrijeka.hr)

Dana 14. veljače 2002. Janica Kostelić je odličnim utrkama u kombinacijskom spustu osvojila je prvu medalju u povijesti hrvatskog skijanja i prvu hrvatsku medalju na ZOI

Dogodilo se na današnji dan, 14. veljače:

1845. – Morčić: U 19. se stoljeću prvi put spominje nakit pod nazivom morčić. Pritom se obično misli na naušnice u obliku crne glave s bijelim turbanom, koji je ukomponiran i u druge vrste nakita (broševe, ukrasne igle, prstene). Na stvaranje morčića velik je utjecaj imala Venecija, a postoji i legenda da je izrada tog nakita počela u 16. stoljeću nakon pobjede nad Osmanlijama i prvog susreta s islamskim ratnicima Maurima na Grobničkom polju. Glava crnca s turbanom poistovjećena je s likom Turčina, i zbog turbana i zbog grubog izgleda azijskih ratnika. Žene u Hrvatskom primorju počele su nositi naušnice s likom crnca kao amajliju, a kasnije ribari i pomorci kao amajliju u jednom uhu kao zaštitu od zla. Poznato je i da je Marija-Ana, supruga cara Ferdinanda, 14. veljače 1845. naručila kolekciju nakita od morčića od riječkih zlatara. Godine 1990. građani su izabrali upravo morčića kao simbol Rijeke i vratili mu značenje koje je imao tijekom povijesti.

1992. – Hrvatski sabor rehabilitirao Hebranga: Deklaracijom Hrvatskoga sabora, koja je donesena 14. veljače 1992., hrvatski domoljub i antifašist Andrija Hebrang (Bačevac kraj Virovitice, 21. 11. 1899 – Beograd, ? 11. 6. 1949) proglašen je »nevinom žrtvom komunističke represije« i politički je rehabilitiran. Hebrang je kao žrtva montiranih političkih optužaba službeno uhićen u Beogradu 1948. godine i protiv njega je vođena istraga u zatvoru Udbe u Beogradu. Prema službenoj verziji počinio je samoubojstvo u istražnom zatvoru i pokopan je na nepoznatom mjestu. Obitelj nije obaviještena o njegovoj smrti niti su joj vraćene njegove stvari. Rehabilitirao ga je i beogradsko Okružni sud, utvrdivši da je bio žrtva progona i nasilja iz političkih i ideoloških razloga.

2002. – Potpuno pripremljena te motivirana, sprema riskirati i Svjetski kup kako bi se što bolje pripremila za nastup na Zimskim olimpijskim igrama u Salt Lake Citiyju, Janica Kostelić sve je nade položila u kombinaciju. Janica je tako propustila natjecati se u spustu. Dana 14. veljače 2002. odličnim utrkama u kombinacijskom spustu osvojila je prvu medalju u povijesti hrvatskog skijanja i prvu hrvatsku medalju na ZOI. Nakon zlatne medalje u kombinaciji, tri dana kasnije osvojila je srebrnu medalju u superveleslalomu te zlatne medalje u slalomu i veleslalomu. To je bila njezina četverta medalja u Salt Lake Cityju, a treća zlatna u njezinim natjecanjima.

869. – U Rimu umro monah Ćiril, jedan od solunske braće (Slavenski apostoli, Slavenski misionari – Mihael ?, monaško ime Metod, Solun, oko 815. – Moravska, 6. 4. 885.; Konstantin, monaško ime Ćiril, Solun, 826./827. – Rim, 14. 2. 869.), utemeljitelj slavenske pismenosti, odnosno starocrkvenoslavenskog kao prvoga slavenskoga književnog jezika; bizantski car poslao ga na velikomoravski dvor kao biskupa i učitelj kršćanstva.

1779. Kapetan James Cook, britanski moreplovac, kartograf i istraživač, smrtno je stradao u sukobu s domorocima na otoku Hawaji tijekom svoje treće ekspedicije na Pacifik 1779. godine.

Britanska kraljevska flota pod zapovjedništvom Johna Jervisa i Horatia Nelsona pobijedila je 1797. godine gotovo dvostruko veću španjolsku armadu kod rta Sveti Vincent u Portugalu. Admiral Jervis je nakon pobjede proglašen grofom, dok je Nelson primljen u viteški red Bath i promoviran u admirala.

1859. – Oregon postaje 33. država članica SAD-a 1859., a Arizona 48. članica 1912. godine.

Alexander G. Bell

1876.Alexander Graham Bell 1876. godine predstavio i patentirao prvi praktično upotrebljivi telefon. Zanimljivo je spomenuti kako je istog jutra uredu za patente svoj telefon prijavio i manje poznati izumitelj Elisha Gray koji je na kraju izgubio sudski spor s Bellom. Godine 1877. osnovao je društvo Bell Telephone Company, koja se bavi problemom veza na veće udaljenosti i povezivanja govornih jedinica.

1924. – Thomas Watson je 1924. godine u državi New York osnovao korporaciju International Business Machines, od početka poznatu kao IBM, najveću i najstariju kompaniju u branši informacijske tehnologije.

1945. – U jednom od najtežih zračnih napada anglo-američkoga ratnog zrakoplovstva na njemačke gradove Dresden je u noći na 14. 2. uništen. U stravičnim požarima, koje su prouzročile zapaljive bombe, poginulo je 60 000 ljudi, a prema nekim ocjenama i triput više. Dresden je tada glasio za »otvoren«, odnosno nezaštićen grad jer su njegovu protuzračnu obranu premjestili u Ruhr. Istodobno oko 60 letećih tvrđava američkog izbacilo je 152 tone bombi na Prag u Češkoj iako im je cilj bio udaljen 120 kilometara. »Promašaj« koji je životom platila 701 osoba, pripisan je navigacijskoj pogrešci.

1952. – U Oslu počele 6. Zimske olimpijske igre. Na njima ponovno mogu sudjelovati njemački sportaši, no samo zapoadnonjemački. NJemačka nije prihvatila prijedlog o zajedničkoj reprezentaciji. U program Igara je po prvi puta uključeno skijaško trčanje za žene.

U natjecateljskom programu su se istaknuli sljedeći pojedinci i momčadi:

  • Junak Igara je za domaćine bez sumnje bio njihov sunarodnjak Hjalmar Andersen, koji je osvojio tri zlatne medalje u brzom klizanju, i to na 1500, 5000 i 10 000 metara.
  • Andrea Mead Lawrence iz SAD-a je dominirala alpskim skijanjem: osvojila je zlata u slalomu i veleslalomu.
  • Momčad Kanade je nastavila dominaciju u hokeju na ledu, pobijedivši peti puta na ZOI od šest do tada održanih Igara.

1961. – Na kalifornijskom sveučilištu Berkeley 1961. godine po prvi je put sintetiziran element 103, poznat kao Laurencij.


Danas je dan sv. Valentina. Valentin je bio biskup koji je mučki ubijen 269. godine zbog potajnog vjenčavanja parova protivno carskoj zabrani. Među kršćanima se počeo štovati kao svetac u 4. stoljeću, ali tek je u 15. stoljeću povezan s blagdanom zaljubljenih što je vjerojatno povezano sa starogrčkim obilježavanjem svetosti braka Zeusa i Here sredinom veljače, te starorimskim obilježavanjem Lupercusa, boga plodnosti, koji se slavio 15. veljače. Do druge polovice 20. stoljeća Valentinovo se obilježavalo skromno i nenapadno, ali do danas je dan poprimio odlike tipične za ‘potrošačku kulturu’. (zg-magazin)