Prošla su vremena za “pipl mast trast as”

Prošla su vremena za “pipl mast trast as”

(Foto: Youtube / snimka zaslona)

Sigurno naših 11 zastupnika u parlamentu s više od 700 zastupnika ne može napraviti čuda, ali pojedinačne inicijative i isticanje određenih problema pokazalo je u aktualnom sazivu kako se ipak može štošta napraviti

Žarko Dealač

Žarko Delač

Započela je euforija oko izbora za europarlament koja će trajati 45 dana. Javljaju se i brojni zvani i neznani analitičari, objavljuju predizborne ankete, puštaju slogani Europske unije i efekti dostupnih financijskih poticaja, predstavljaju nikad brojnije liste… Za očekivati je kako će ovaj napor uroditi i konačnim plodom te će odaziv birača biti veći nego na prethodnim izborima. Jer, unatoč protivljenju brojnih skeptika, pa i očiglednim nedostacima političke tvorevine koja se naziva Europska unija jednostavno nemamo drugog izlaza već sudjelovati u tom projektu. Ili, bolje rečeno od dva zla treba birati manje zlo. Za primjer nam može poslužiti i jedna ogromna Velika Britanija koja nije dovoljno snažna da se otrgne iz tog čvrstog političkog i ekonomskog zagrljaja.

Stoga kada smo već prekršili Ustav i dio svog suvereniteta prebacili u Bruxelles, pokušajmo iz toga izvući maksimalnu korist. U prvom redu odabirom kvalitetnih osoba koje će nas zastupati u zajednici na dobrobit sviju nas, a ne samo zbog osobne koristi. Sigurno naših 11 zastupnika u parlamentu s više od 700 zastupnika ne može napraviti čuda, ali pojedinačne inicijative i isticanje određenih problema pokazalo je u aktualnom sazivu kako se ipak može štošta napraviti. Podsjetimo li se na proglašenje najuspješnijih mladih poljoprivrednika, jednaku kvalitetu hrane na EU tržištu, zaštitu malih ribara, zabranu plastike za jednokratnu upotrebu ili probleme života na otocima možemo uvidjeti značaj pojedinačnih inicijativa i aktivnosti.

Postali članovi nadzornih odbora multinacionalnih kompanija

S druge strane, ima i takvih koji su svoju ulogu shvatili drugačije i recimo postali članovi nadzornih obora u multinacionalnim kompanijama, ali takvih je bilo i biti će. Stoga je naša zadaća na biralištima takve slučajeve prepoznati i minorizirati te objektivno, ozbiljno i savjesno birati. Pri tome imamo na volju i izbor zaokruživati imena i prezimena, a ne samo političke liste što je dodatna prednost, ali i odgovornost biračkog tijela. Uz to, trebamo biti svjesni kako svojim glasom političarima ne omogućujemo samo velike plaće i beneficije već i mogućnost da naprave nešto korisno za naše društvo i hrvatsku u cjelini.

Osim toga trebamo sagledati i drugu stranu jer osim, za naše pojmove, velikih prihoda, posao eurozastupnika zahtijeva i puno rada, energije, putovanja i truda koji nam nisu toliko vidljivi i poznati. Slično je s nogometašima koje uglavnom gledamo na utakmicama i pratimo njihove transfere, a zaboravljamo dugogodišnje naporne treninge, individualne pripreme i ozljede. Jer da je lako postati odličan nogometaš svatko bi od nas to bio. Imajući sve to na umu za nadati se je kako će hrvatski birači ovog puta unatoč brojnim skepsama, protivljenjima i predrasudama izaći u većem broju na birališta i dati legitimitet osobama koje će nas kvalitetno i odgovorno predstavljati i zastupati. I naravno kojima ćemo vjerovati bez mast trast as izjave koja još i danas zaokuplja društvene mreže.

Komentiraj

*