Projekt kojim mladi uče prihvaćati različitosti i mijenjati društvo nabolje

Projekt kojim mladi uče prihvaćati različitosti i mijenjati društvo nabolje

Sudjeljući u pokrenutim projektima, učenici su u školama progovarali o njima važnim temama kao što su radikalizacija, ekstremizam i o tome kako je to biti manjina, ali je bilo i projekata kojima su mijenjali ono što im se ne sviđa u školi

Ivana Vranješ

U Novinarskom domu u petak je održana završna konferencija projekta Pokreni promjene – prihvaćanje razlika kroz interkulturalno obrazovanje i volontiranje, koji je obuhvatio više od 2000 mladih ljudi iz četiri europske zemlje.

Projekt je pokrenut s ciljem prevencije radikalizacije u društvu, promocije demokratskih vrijednosti i osnovnih ljudskih prava te interkulturalnog razumijevanja među mladima u Hrvatskoj, Sloveniji, Velikoj Britaniji i Italiji. Kroz projekt se željelo educirati učitelje, djecu, mlade i njihove roditelje u razumijevanju i prepoznavanju različitosti, izazova suvremenog društva te jačati njihove socijalne i građanske kompetencije.

Hvalevrijedan projekt u Hrvatskoj je provodio Forum za slobodu odgoja, u Velikoj Britaniji organizacija Think Globa, u Sloveniji Centar mladih Dravinjske doline te u Italiji Centar za kreativni razvoj Danilo Dolci. Projekt je trajao od 2016. do 2018. godine, a financiran je u sklopu programa Erasmus+.

Promocija socijalne i ljudske pravde

„Osnovne aktivnosti projekta su bile stručno osposobljavanje učitelja na različite teme kako da podrže svoje učenike u provedbi volonterskih projekata kojima se promovira socijalna pravda, ljudska prava i prihvaćanje različitosti. Projekte su učenici radili u svojim školama i lokalnim zajednicama“, istaknula je Višnja Pavlović iz Foruma za slobodu odgoja, voditeljica projekta u Hrvatskoj.

Sudjelujući u pokrenutim projektima, učenici su u školama progovarali o njima važnim temama kao što su radikalizacija, ekstremizam i o tome kako je to biti manjina, ali je bilo i projekata kojima su mijenjali ono što im se ne sviđa u školi. Primjerice, radili su na promjeni okoliša svoje škole ili popravke na školskoj zgradi. Što se tiče Hrvatske, u nekima od 15 škola osmišljavani su i projekti kroz čije aktivnosti se nastojalo smanjiti različite podjele među učenicima za koje je utvrđeno da u školi postoje. U školama su organizirane i radionice, gdje su drugi učenici na temelju tema koje su prepoznate kao važne podučavali svoje vršnjake. Uspostavila se suradnja s različitim udrugama, domovima, gdje su učenici volontirali s različitim ranjivim skupinama.

„Kod učenika smo primarno željeli razviti osjećaj da je različitost nešto što nas obogaćuje, a ne izaziva podjele, ali isto tako da prepoznaju važnost kritičkog mišljenja, da kritički promatraju svoju učionicu, svoju lokalnu zajednicu i da prepoznaju vrijednost pokretanja promjena”, rekla je za ZG-magazin Pavlović.

Svi rezultati su prikupljeni u publikaciji Knjiga dobrih ideja na engleskom jeziku, a koja se može besplatno skinuti i na stranici projekta „Pokreni promjene“ https://startthechange.net/library/. Na istoj stranici može se pronaći video u kojem učenici govore o svojim iskustvima. “Vidljivo je da njih veseli kad imaju mogućnost da naprave nešto vrijedno i osjećaju se korisno. To su povratne informacije poput zaključka nisam mogao vjerovati mogu izazvati osmjeh na nečijem licu, nakon posjete doma za starije i razgovora s njegovim korisnicima“, kaže Pavlović.

Među hrvatskim osnovnim školama koje su sudjelovale u projektu „Pokreni promjene“ je i OŠ Dubrava iz mjesta Dubrava kraj Vrbovca.

„Već smo se više puta uključivali u forumske projekte. Kroz ovaj projekt moja kolegica i ja odlučile napraviti promjenu u ponašanju hiperaktivnih učenika, a moto je bio Ja to mogu, da učenici shvate da mogu biti bolji i savjesniji. Oni su vrlo pozitivno prihvatili projekt i odaziv je bio velik. U početku se u projekt uključilo 16 učenika, od petog do osmog razreda, a taj broj je porastao na njih četrdesetak. U sklopu projekta učenici su volontirali u dječjem vrtiću, posjetili su dom za psihički oboljele osobe što je tim osobama puno značilo, skuplljali su otpad na Dan planete Zemlje“, ispričala je za ZG-magazin profesorica hrvatskog jezika Ljiljana Bilanović.

Pozitivne promjene u ponašanju

Naglasila je da su kod učenika primjećene pozitivne promjene u ponašanju. „To su učenici koji često zbog svog ponašanja bili na razgovoru kod pedagoga ili ravnatelja škole. Tijekom ovog projekta nisu bili niti jednom na razgovoru, jer više nisu imali problema u ponašanju“,dodala je profesorica Bilanović.

Kroz projekt „Pokreni promjene“ pozitivne rezultate postigla je i Ekonomska i turristička škola u Daruvaru.

„U projekt se uključilo nekoliko kolegica i ja. Na temelju provedene ankete željelo se ukazati koliko različitosti postoji u našoj školi, a koje su za učenike problem, ne samo s obzirom na zanimanja za koja se obrazuju, nego i na razlike u njihovom odijevanju. Nakon ankete smo organizirali radionice, educirali smo učenike koji su postali edukatori u određenim razredima, a nakon provedenih radionica i edukacija ponovno smo proveli ankete da vidimo koliko se promijenilo mišljenje učenika o različitosti i zadovoljni smo što se to mišljenje barem kod nekih promijenilo“, rekla je profesorica njemačkog jezika Svjetlana Brkić- Milivojević. Naglasila je da u malim sredinama nažalost ima jako puno predrasuda.

„Konkretno, mislim na doseljenike s Kosova kojih je puno u okolici Daruvara. Stoga smo u svim razredima proveli radionice da učenici shvate da postoje različitosti, ali da ih treba prihvatiti otvorenog srca. Bilo je uključeno više od stotinjak učenika drugih razreda svih smjerova“, istaknula je profesorica Brkić- Milivojević.

Učenici četvrtog razreda Ekonomske i turističke škole u Daruvaru Mateja Grgić i Mateo Matošević su najbolje pokazali kako mogu utjecati na promjenu negativnih mišljenja svojih vršnjaka o drugima te istodobno obogatiti i izgraditi sebe kao ličnost. Za oboje je sudjelovanje u projektu kao vršnjake edukatore bilo jedno veliko i lijepo iskustvo.

„Moja tema o kojoj sam govorila u školi kolegama vršnjacima se odnosila na izbjeglice. Podučavala sam kako bi se trebalo ponašati prema izbjeglicama, kako bi trebali prihvaćati izbjeglice. Lijepo je bilo vidjeti reakcije mojih školskih kolega. Učenici su prihvaćali ideje i ono što im moj kolega Mateo i ja želimo poručiti, a to je da izbjeglice nisu neprijatelji, nego ljudi koje trebamo prihvatiti i pomoći im. Nažalost, neki su učenici prije mislili da su izbjeglice loši ljudi, da su neprijatelji, ali su shvatili da su njihova mišljenja bila pogrešna“, ispričala je za ZG-magazin srednjoškolka Mateja. Dodala je kako je kroz projekt naučila kako da bude bolja osoba.

„U radionicama sam podučavao učenike o stereotipima i predrasudama općenito, primjerice prema osobama druge boje kože i vjere. Najviše je bilo predrasuda prema osobama druge boje kože i onima koji se drukčije oblače. Zadovoljan sam što su učenici pozitivno prihvaćali radionice i što su promijenili svoje mišljenje u pozitivnom smislu“, rekao je srednjoškolac Mateo Matošević.