Projekt koji Hrvatsku pretvara u gospodarsko žarište

Projekt koji Hrvatsku pretvara u gospodarsko žarište

Namjesto da raspravljamo o poteškoćama, jer naše poruke ne slušaju  niti prihvaćaju odgovorna tijela,  predlažem da govorimo o projektima s kojima možemo gospodarski obogatiti razvojnu  kulturu. Razgovarajmo i o stečenim iskustvima o pitanjima razvojne kulture, prenosimo  iskustva, izmjenjujmo ih imajući na pameti traženje  odgovora na pitanja: Kako razviti gospodarstvo? Od čega će Hrvatska živjeti?

prof. dr. sc. Juraj Božičević

juraj_bozicevicSa zanimanjem čitamo promišljanja o gospodarskim pitanjima i održivoj budućnosti Hrvatske objavljena na portalu ZG-magazinu, ali ozbiljan nedostatak razvojnih i proizvodnih  programa i projekata zabrinjavajuća je pojava. Ukazat ću na nekoliko odabranih projekata i pozvati suradnike da iznesu vlastite projekte, pa da uz pomoć ZG-magazina  pridonesemo razvojnoj  kulturi.

Namjesto da raspravljamo o poteškoćama, jer naše poruke ne slušaju  niti prihvaćaju odgovorna tijela,  predlažem da govorimo o projektima s kojima možemo gospodarski obogatiti razvojnu  kulturu, ali  da raspravljanjem o utjecaju i o interesima stranih strategija zaključimo kako se od njih zaštititi ili pak o tome znamo li ih iskoristiti. Razgovarajmo i o stečenim iskustvima o pitanjima razvojne kulture, prenosimo  iskustva, izmjenjujmo ih imajući na pameti traženje  odgovora na pitanja: Kako razviti gospodarstvo? Od čega će Hrvatska živjeti?

Domaćin u Luci Rotterdam bio mi je jedan od direktora. Izvrsno je poznavao Luku Rijeka i njene teškoće zbog rata u Hrvatskoj. Posebice je govorio o strateškim mogućnostima razvoja Luke Rijeka kao ulazne luke u Srednju Europu. I u jednom trenutku rekao mi je da će biti vrlo nesretan preuzme li Luka Rijeka Luci Roterdam i samo 1 % prometa, da će se ubiti ako se to dogodi …

Odlučio sam prikazati zamisao složenog projekta Povezani Rijeka i Zagreb – hrvatsko i europsko gospodarsko žarište, što smo ga u Akademiji tehničkih znanosti Hrvatske pokrenuli 1999. godine  zamišljajući prometno povezivanje Luke Rijeka preko  Zagreba sa Osijekom i Vukovarom, s Dunavom.

Posljednjih godina na različitim hrvatskim projektima djeluju strani savjetnici, koji procjenjuju jesu li ih naši stručnjaci dobro zamislili i projektirali.  Ne znamo što ti stručnjaci znadu za razliku od naših, prema kojem etičkom kodeksu djeluju, na koji način zastupaju interese Hrvatske, pa je i to zasebno  zanimljiva tema rasprave.

Iznijet ću ovom prilikom svoja iskustva stečena na jednom od projekata od izvanredne važnosti za Hrvatsku i potaknuti i stručnjake različitih struka da pridonesu daljnjem razvoju ideje.

Najprije malo povijesti :

U razdoblju 1974. do 1980.  obavljao sam dužnost predsjednika Izvršnog odbora JUREMA (Jugoslavensko društvo za regulaciju, mjerenje i automaciju), tada  jedinog stručnog društva u Hrvatskoj, što je okupljalo jugoslavenske stručnjake iz područja mjerenja, automatizacije, kibernetike i znanosti o sustavima na godišnjem skupu u Zagrebu. Bila mi je to izvanredna prilika da proširim djelatnost JUREMA i pokrenem brojne interdisciplinarne projekte i pridonesem aktiviranju stručnjaka s gotovo svih područja ( Vidi publikaciju  J. Božičević, I. Kraljić i R. Schmidtbauer „25 GODINA JUREMA“, Zagreb 1980.).

Valjalo je nadvladavati  brojne i različite prepreke, ali o tim ću iskustvima pisati drugom zgodom. Jedan dan u proljeće 1978. sjedio sam s prijateljem na kavi u Gradskoj kavani u Zagrebu, a za susjednim je stolom gasno razgovarala skupina vodećih ljudi iz unije ETAN (Savezni komitet za elektroniku, telekomunikacije, automatizaciju i nuklearnu tehniku) iz Beograda, koji su bili nadležni na jugoslavenskoj razini  za stručne i znanstvene djelatnosti, pa i za JUREMU od njenog osnutka  i do razdoblja mojeg preuzimanja dužnosti predsjednika Izvršnog odbora. Znatno su utjecali  na rad udruženja JUREMA, pa je Izvršnom odboru bila potrebna posebna vještina.  Nisu me primijetili, a raspravljali su vrlo otvoreno o različitim strateškim planovima, pa i o mogućim projektima koje bi valjalo pokrenuti da ojačaju svoj utjecaj u Hrvatskoj. Posebice mi je privukla pozornost rasprava o tomu kako preuzeti jurisdikciju nad Lukom Rijeka i učiniti je glavnom jugoslavenskom mediteranskom lukom oslonjenom na Pristanište Beograd.

Luka_Rijeka2

Foto: Luka Rijeka

Naime, u to sam doba proširio djelatnosti JUREMA bez njihovog odobravanja i potaknuo više projekata, između ostaloga i iz problematike prometnih sustava, pa sam odlučio da zaštitimo Luku Rijeka i prestignemo ETAN s hrvatskim projektom u organizaciji JUREMA. Počeo sam s planiranjem iste večeri i zamislio i razradio interdisciplinarni projekt  konferencije Luka kao složen sustav. Razradio sam program te su u roku od dva tjedna pozivnice za sudjelovanje u Konferenciji razaslane  na 18 000 naslova po cijeloj Jugoslaviji. Odazvali su se brojni stručnjaci kao predavači, pa smo na vrlo uspješnom Kongresu okupili u Opatiji polaznike iz svih luka i pristaništa iz Jugoslavije. Okupili smo više od 240 stručnjaka. Zanimljivo je spomenuti da su stručnjaci Pristaništa Beograd svoje sudjelovanje otkazali pod utjecajem ETANA tek dan prije održavanja  Konferencije …

Bio je to moj prvi veliki projekt, a i zanimljivo i korisno iskustvo. Međutim 1980. završio je moj predsjednički mandat, a i nastupile su poteškoće u radu JUREMA. Nije nastavljen rad na projektu. Posvetio sam se međunarodnoj stručnoj suradnji  i razvoju međunarodnih projekata na području mjeriteljstva.

Tek 1991. osnutkom Hrvatskog društva za sustave, djelujući tada kao njegov  predsjednik, stvaram uvjete za obnovu projekta. Uz pomoć suradnika iz područja prometnih znanosti i ekonomista pokrećemo projekt i održavamo obnovljene konferencije Luka kao složen sustav. Sjećajući se početka rada na tom važnom projektu ovom  prilikom sa zahvalnošću ističem svoje vrijedne suradnike, koji su tijekom idućih šest godina podupirali promišljanje i organizaciju Projekta. Do 1999. održali smo četiri vrlo uspješne i korisne Konferencije. Suradnici su nam redom bili Juraj Mađarić, Ivo Jakovljević, Ognjen Drnjević, Simo Janjanin, Želimir Pašalić, Milan Tojagić,  Franko Rotim, Ivan Milošš i brojni drugi.  Važan doprinos organizaciji Konferencija pridonijeli su posebice Alojzije Caharija i Ivan Husar.

Zalaganjem Franka Rotima izlaganja s Prve konferencije Luka kao složen sustav objavljena su 1994. u časopisu Suvremeni promet. Dijelom smo to učinili i s izlaganjima s druge i treće Konferencije, a samostalno smo objavili Zbornik radova četvrte Konferencije.

U studenom 2012. prerano nas je napustio posebice nam važan suradnik  prof dr.sc. Stipan Penavin, koji je projektu pridonosio radom na temi povezivanja Jadrana i Podunavlja, Rijeke i Vukovara.

Četvrta Konferencija, 1999. godine bila je posvećena temi Rijeka glavna hrvatska luka, a zasebice novo zamišljenom projektu Povezani Rijeka i Zagreb – hrvatsko i europsko gospodarsko žarište. Prvu raspravu o toj temi organizirali  su Juraj Božičević i Mladen Črnjar uz potporu prof. Ive Žuvele i arhitekta Slavka Dakića. Ovaj projekt nije iz nerazumljivih nam razloga naišao na potporu Grada Rijeke, no ovih ga dana nastojimo obnoviti uz pomoć Zagreba i Rijeke i učiniti europskim.

Utjecaj stranih interesa na Hrvatsku

Valjalo bi ovom zgodom upozoriti i na utjecaj stranih interesa i strategija na području Hrvatske, jer interesi stranih poduzetnika i država mogu biti znatna prepreka ostvarenju naših zamisli. Upozorit ću tek na jedno zanimljivo iskustvo vezano uz razvoj Luke Rijeka. Na to nas je prvi upozorio plenarni predavač na Prvoj konferenciji, koji je govoreći o razvojnoj strategiji Slovenije ukazao važnost razvoja Luke Kopar i njenog prometnog povezivanja s Budimpeštom, pa da se Slovenija najmanje idućih deset godina ne će baviti prometnim vezama s Hrvatskom.

Do nedavno sam pratio i nizozemsko – hrvatske gospodarske odnose, to je višestruko zanimljiva tema. No, tek ću spomenuti da je hrvatska vlada angažirala nizozemsku instituciju kao savjetodavnu za razvoj Luke Rijeka!

Luka Rotterdam

Luka Rotterdam

Djelujući kao pomoćnik ministra u Ministarstvu obrazovanja i sporta RH, u proljeće 1993. vodio sam u Nizozemskoj pregovore o  Nizozemsko – Hrvatskoj suradnji na području školstva, o priznavanju hrvatskog jezika i o mogućim pitanjima razvoja visokoškolskih veza. Nastojeći uz to steći i iskustva za naš projekt Luka kao složeni sustav predložio sam da mi domaćini organiziraju posjet Luci Roterdama. Domaćin u Luci Rotterdam bio mi je jedan od direktora, pa smo vodili zanimljive razgovore, posebice o viziji razvoja luka i strategiji razvoja Luke Rotterdam obzirom na tadašnje društvene i političke prilike u Europi. Izvrsno je poznavao Luku Rijeka i njene teškoće zbog rata u Hrvatskoj. Posebice je govorio o strateškim mogućnostima razvoja Luke Rijeka kao ulazne luke u Srednju Europu. I u jednom trenutku rekao mi je da će biti vrlo nesretan preuzme li Luka Rijeka Luci Rotterdam i samo 1 % prometa, da će se ubiti ako se to dogodi, a zatim uz smiješak dodao kako Hrvatska nema stručne ljude koji bi to ostvarili, „a ni rat vam ne će tako brzo završiti.“

Upozorio me je da Mađarska razmišlja o Rijeci kao svojoj luci, pa i da to ne treba zanemariti. To sam znao, jer sam u Mađarskoj vidio zemljopisne karte s naznakom Rijeke kao mađarskog grada, ali promišljao sam o tom kao o mađarskom sjećanju na doba Austrougarske.

Tijekom daljnjeg razvoja Hrvatske  prepoznao sam kao stvarnost mnoga razmišljanja mojeg nizozemskog domaćina,  kao istinita opažanja.

Do nedavno sam pratio i nizozemsko – hrvatske gospodarske odnose, to je višestruko zanimljiva tema. No, tek ću spomenuti da je hrvatska vlada angažirala nizozemsku instituciju kao savjetodavnu za razvoj Luke Rijeka!

A sada o zamisli našeg projekta Povezani Rijeka i Zagreb hrvatsko i europsko gospodarsko žarište. Okvirno smo postavili slijedeće postavke što će služiti kao polazište za promišljanje i definiranje idejnog projekta:

–          Prostorni planovi i njihova prilagodba projektu

Luka Rijeka noću

Luka Rijeka noću

–         Prometno povezivanje Rijeke i Zagreba i njihova povezanost sa Srednjom Europom i Jugoistočnom Europom

–         Raspoloživa prometna infrastruktura i njihov odnos prema novom željezničkom projektu koji će ih povezivati.

–         Ostali transportni koridori, dalekovod, naftovod, plinovod

–         Gospodarski i energetski resursi

–         Voda

–         Klimatski uvjeti, utjecaj klimatskih promjena

–         Krajobraz i strategija razvoja turizma

–         Poljoprivreda i stočarstvo, slatkovodno i morsko ribarstvo

–         Ljudski potencijal i školstvo

–         Sustavsko promišljanje djelovanja cjeline

 Istraživanje potencijala Rijeke i Zagreba i gradova na tom prostoru od Delnica, Skrada, Vrbovskog preko Ogulina do Karlovca, Jastrebarskog i Velike Gorice te njihovih mogućnosti doprinose cjelini.

Povoljan geostrateški i geoprometni položaj

Geostrateški i geoprometni položaj prostora između Rijeke i Zagreba, koji racionalno povezuje područje Europske unije, na kojoj živi preko 500 milijuna potrošača/proizvođača s još većim područjem zemalja Bliskog, Srednjeg i Dalekog Istoka, koje sa 2/3 svih svjetskih proizvođača/potrošača predstavlja najveće tržište na svijetu, na kojem nema gospodarske recesije, potakla je Vijeće ministara EU, na sjednici održanoj  u Szczecinu (Poljska) 28. lipnja 2010. godine, da odredi Luku Rijeka i riječki (glavni hrvatski) prometni pravac kao svoju matičnu razvojnu strategiju. To je predmet EU projekta na kojem radi prof.dr.sc. Ivan Miloš. Zamolit ćemo ga da ga prikaže na portalu ZG-magazin.

Drugi važan projekt predložio je prof. dr. sc. Simo Janjanin. Nazvao ga je Otvaranje Hrvatske za transportni sustav Srednje Europe i izložio ideju i rješenje kako otvoriti Hrvatsku prema velikom transportnom  sustavu Srednje Europe oslanjajući se na činjenicu, da je Hrvatska, posebice Rijeka najpovoljnije mjesto morskog pristupa Europi, a povezanost Rijeke I Zagreba važna gospodarska potpora.

Transportni sustav Srednje Europe gospodarski će značiti za Hrvatsku više nego li da su otkriveni naftni izvori, jer bit će to pokretanje moćnog ciklusa razvoja Hrvatske i zemalja Srednje Europe.

Transportni sustav Srednje Europe  povećavao bi svoj kapacitet postupno godinama po fazama od sadašnjih 4 milijuna tona Luke Rijeka na budućih 400 milijuna tona u definitivnoj izgradnji.

Obuhvaćeni bi bili:

–    Prijevoz morem u oba smjera (našim i stranim flotama brodova, servisi i novogradnje brodova)

–   Istovar i utovar roba u prolaznoj luci i pripadajući najnužniji servisi i službe (lokacija na otoku Krku, Luka Raša)

–   Prijevoz  luka – centralni distribucijski centar i skladišta (kao dio luke četverokolosječna lokalna pruga preko višenamjenskog mosta i tunelskim cijevima kroz brdo)

–       Centralni distribucijski modul i centralna skladišta (kao dio luke na nenaseljenom prostoru između Kapele i Karlovca; predviđena je izgradnja eko-naselja u blizini, sa svim funkcionalnim i smještajnim objektima i postrojenjima za funkcioniranje grada za poslovno domaće i svjetsko osoblje i njihove obitelji, veličine novog modernog  grada sa svim potrebnim sadržajima).

LukaRijeka_tracnice

Usporedo s ovim prometnim i transportnim projektima zamišljen je razvoj industrijskih parkova, prvenstveno na načelima industrijske simbioze. Raspolažemo s temeljnim iskustvom na tom području. U suradnji s dr. sc. Marijanom Andrašecom razvio sam idejni projekt Ekoindustrijskog parka Raša.

Spomenimo još i mogućnosti razvoja turizma, za koji je potrebno domisliti cjelovitu strategiju oslonjenu na postojeća iskustva i na promišljanje održive budućnosti cjeline.

Prikazujući sažeto nastanak i zamišljanje projekta Spojeni Rijeka Zagreb  – hrvatsko i europsko gospodarsko  žarište ističemo da se radi o složenom i interdisciplinarnom projektu od nacionalnog interesa. To nije stranački  kratkotrajni projekt i valjalo bi ga hitno pokrenuti na nadstranačkoj razini, na način kako ga promišljamo na idejnoj razini u okviru  Centra za razvojne studije i projekte Akademije tehničkih znanosti Hrvatske.

 

Komentari su zatvoreni