Privatno zdravstvo može biti jedna od poluga gospodarskog razvoja Hrvatske

Privatno zdravstvo može biti jedna od poluga gospodarskog razvoja Hrvatske

“Javno zdravstvo neka radi najbolje što može, ali privatno je to koje može privući internacionalne pacijente. Može napraviti više od milijarde eura prometa godišnje i biti jedna poluga za razvoj BDP-a u budućnosti. Može biti jedna od industrija, gdje je Hrvatska među prvih pet u Europi”, kaže Ognjen Bagatin, vlasnik Poliklinike Bagatin

U privatnom zdravstvenom sektoru je značajan neiskorišten potencijal koji može donijeti višestruke koristi gospodarstvu i građanima, no uspjeh u ovom sektoru može biti i veći uspostavom bolje sinergijom s javnim sektorom i razvojem zdravstvenog turizma, rečeno je u ponedjeljak u prostorijama Hrvatske udruge poslodavaca na okruglom stolu Poticanje i razvoj gospodarstva kroz ulogu privatnog zdravstva. Skup je organizirala HUP-Udruga privatnih poliklinika, bolnica, lječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb.

Sudionici okruglog stola su zaključili kako je potrebno uskladiti zakonodavni okvir, s obzirom na trenutačnu koliziju Zakona o ustanovama i Zakona o trgovačkim društvima. Potrebno je uključiti ustanove privatnih osnivača u strategiju i nacionalne planove resornih ministarstava (zdravstva, znanosti, gospodarstva, poduzetništva, regionalnog razvoja, turizma te fondova EU). Također, kako je rečeno na skupu, potrebno je omogućiti korištenje novac iz EU fondova alociran za zdravstvo i gospodarstvo te omogućiti poslovanje zdravstvenih ustanova po tržišnim principima pod jednakim uvjetima, bez obzira na vlasničku strukturu.

Ukazano je i na potrebu da zdravstvo postane poželjan segment investiranja, ali i na smanjenje poreznih i drugih opterećenja kako bi i u ovom sektoru rasle plaće te se zadržao mlad visokokvalificirani kadar.

Pridonose razvoju cjelogodišnjeg turizma

„Zdravstvene udruge, tj. privatni poduzetnici u zdravstvu su specifična kategorija poslodavaca koji u svojem poslovanju velikim dijelom ovise o državnom sustavu i organizaciji zdravstva. U tom smislu uspjeh privatnog zdravstva moguć je jedino aktivnim sudjelovanjem u procesima kreiranja zdravstvenih politika i kvalitetnijeg reguliranja odnosa u djelatnosti“, istaknula je Gordana Deranja, predsjednica HUP-a. Kazala je da privatni poduzetnici u zdravstvu puno ulažu u obrazovanje svojih zaposlenika, suvremenu opremu i prostor, a svojim radom nadopunjavaju javni zdravstveni sektor i potpomažu razvoj cjelogodišnjeg turizma.

„Pacijentima nije bitno tko je u Trgovačkom sudu upisan kao vlasnik pružatelja usluga, nije im bitna čija je zgrada i medicinski uređaj. Oni žele brzu, stručnu i kvalitetnu uslugu“, poručila je Deranja.

Jadranka Primorac, članica uprave Specijalne bolnice Sv. Katarina i predsjednice HUP-Udruge privatnih poliklinika, bolnica, lječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb predstavila je analizu koju je HUP proveo u suradnji s Bisnodeom o statusu privatnog zdravstvenog sustava u RH od 2014. do 2017. godine. Prema tom istraživanju, privatne zdravstvene ustanove imaju kontinuiran rast prihoda od 1,8 milijardi kuna u 2013. do 5 milijardi kuna koliko se očekuje u 2018. godini. Ukupan broj privatnih zdravstvenih ustanova u 2017. godini je iznosio 1239. Također, imali su kontinuirani rast broja zaposlenih u promatranim godinama s 5859 u 2014. godini na 7 548 zaposlenih u 2017. godini. U posljednje tri godine zabilježen je značajan porast investicija u ovom sektoru sa 100 na 300 milijuna kuna.

„Medicinski turizam je zasigurno nova djelatnost, gdje mi možemo naći svoje mjesto u svijetu. Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo turizma su promijenile zakonsku regulativu, ali to je tek početak. Moramo raditi na promjeni svijesti o privatnom zdravstvu te omogućiti financiranje iz EU fondova, što nije omogućeno u operativnom razdoblju privatnim zdravstvenim ustanovama. Također, Zakon o poticanju ulaganja diskriminira privatno zdravstvo“, izjavila je Primorac. Dodala je kako ne treba raditi distinkciju između privatnog i javnog, svugdje u svijetu oko 30 posto privatnih ustanova uključeno je i u javni sektor.

“Razvojem privatnog raste i kvaliteta javnog zdravstva”

Ministar turizma Gari Cappelli najavio je rast kapaciteta i investicija u zdravstvenom turizmu. “Očekujemo oko 350 milijuna kuna investicija upravo u zdravstvenom turizmu“, istaknuo je Cappelli.

Ministar zdravstva Milan Kujundžić je rekao da u Hrvatskoj ima potrebe i prostora i za javnim i za privatnim zdravstvom. „Trebamo sačuvati javno zdravstvo, sačuvati dostupnost za sve građane i kvalitetu. To ni u ikom slučaju ne znači da nema prostora za privatno”, rekao je Kujundžuić koji je također naglasio zdravstveni turizam kao veliki potencijal koji Hrvatska može i mora iskoristiti.

Na okruglom stolu je sudjelovao i Nikica Gabrić, osnivač i vlasnik Specijalne bolnice Svjetlost koji je istaknuo značaj privatnog zdravstva.

„Budemo li razvijali privatno zdravstvo i državno će zdravstvo postati bolje jer će imati konkurenciju. Postoji razlika između vođenja privatnog i javnog zdravstva. Naime, kad ste poduzetnik, vaša je odgovornost za učinjeni rad i kvalitetu potpuno drugačija, nego što je u državnoj službi. Razvijanjem privatnog poduzetništva stvorit ćemo bolje i učinkovitije zdravstvo, povećati odgovornost i kvalitetu. Kad pogledate moju kliniku, ona posluje na slobodnom tržištu bez ijedne kune državnog fonda ili poticaja. U Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji rastemo između 10 i 20 posto, povećavamo broj zaposlenih i broj usluga“, rekao je za ZG-magazin prof. dr. Nikica Gabrić. Dodao je kako smatra da zdravstvo u privatnom sektoru ima budućnost

Na ulogu privatnog zdravstva u razvoju gospodarstva osvrnuo se i Ognjen Bagatin, vlasnik Poliklinike Bagatin.

„Privatno zdravstvo ostvaruje oko 3 milijarde kuna i to raste 10, 15 posto godišnje. Možemo više zapošljavati, možemo ostvariti više vrijednosti, dovesti više investicija u Hrvatsku. Javno zdravstvo neka radi najbolje što može, ali privatno je to koje može privući internacionalne pacijente. Može napraviti više od milijarde eura prometa godišnje i biti jedna poluga za razvoj BDP-a u budućnosti. Može biti jedna od industrija, gdje je Hrvatska među prvih pet u Europi. Što se tiče Poliklinike Bagatin, imamo pacijente iz 35 zemalja svijeta, dolaze nam ne samo strani klijenti, nego i dijaspora. Imamo oko 15 posto stranih pacijenata, ali taj rast je godišnje 62 posto. Trenutno ostvarujemo 40 milijuna kuna, a sljedeće godine 43 do 54 milijuna kuna“, rekao je Ognjen Bagatin.

Ivana Vranješ