Priljepak sadrži materijal koji je osjetno čvršći od čelika

Priljepak sadrži materijal koji je osjetno čvršći od čelika

“Ovo otkriće znači da se vlaknaste strukture koje se nalaze u priljepku mogu koristiti u visokotehnološkim inženjerskim primjenama poput bolida u Formuli 1, trupova brodova i zrakoplovnih konstrukcija”

Paukova svilena nit dugo je bila najčvršći i najelastičniji prirodni materijal poznat čovjeku, što je navelo znanstvenike da pokušaju otkriti njezine tajne, ne bi li korištenjem umjetnih materijala mogli kopirati njezine izvanredne osobine.

No sada su istraživači naišli na novi izvor inspiracije, tvrdeći da su zupci priljepaka čvršći od paukove svile te se po tome mogu mjeriti s najčvršćim ugljičnim vlaknima koja postoje, pa bi uskoro mogli biti kopirani kao bi ih se materijal upotrijebio u industrijske svrhe.

Priljepci su vodeni puževi s pokrovom u obliku školjke pomoću koje prianjaju uz obalu. Oni koji su ih pokušali odvojiti od površine znaju koliko je to teško, nekad gotovo i nemoguće.

priljepak_zubiMeđutim, impresivnu čvrstoću vlaknastih zubi, koju su otkrili na Sveučilištu u Portsmouthu, ne koriste za držanje na podlozi – za to im služe mišići s donje strane i ljepljiva sluz – već im pomažu za hvatanje algi sa stijena.

Kako bi ispitali njihovu čvrtoću i elastičnost znanstvenici su razodvojili jedan primjerak zupca na razinu atoma. Koristeći uzorak koji je 100 puta tanji od vlasi kose ustanovili su zateznu čvrstoću u rasponu od 3 do 6,5 GPa (giga paskala) što je najveći iznos ikad zapažen u prirodi, a kojem se materijal poput čelika ne može ni približiti (čelikova zatezna čvrtoać obično se kreće na oko 1,65 GPa). Čvrstoća priljepka ista je bez obzira na veličinu uzorka.

Istraživači su otkrili da njihova struktura sadrži getit, željezov mineral odnosno komponentu hrđe i željezne rudače, kojeg priljepak oblikuje tijekom rasta.

“Inženjeri su uvijek zainteresirani za izradu jačih i lakših predmeta, koristeći što manje materijala”, ističe profesor Asa Barber s tehničkog Sveučilišta Portsmouth. “Ovo otkriće znači da se vlaknaste strukture koje se nalaze u priljepku mogu koristiti u visokotehnološkim inženjerskim primjenama poput bolida u Formuli 1, trupova brodova i zrakoplovnih konstrukcija”, zaključuje. (ZG-magazin / Izvor: Sveučilište u Portsmouthu)