Na današnji dan: Slomljena fašistička NDH, rođen Alojzije Stepinac

Na današnji dan: Slomljena fašistička NDH, rođen Alojzije Stepinac

Partizani su 8. svibnja 1945. ušli u Zagreb, čime je označen kraj Nezavisne države Hrvatske. Prije ulaska partizana grad su napustile postrojbe njemačke vojske  i ustaške vojske, kao i vodstvo NDH. Njemačke snage istog su dana prihvatile bezuvjetnu predaju čime je završen period II. svjetskog rata u Europi. Njemačka vojska je već krajem 1944. ostala bez saveznika, a njen matični teritorij već je bio načet sa zapada i s istoka.

(Naslovna fotografija: Zagrepčani dočekuju partizane na Jelačićevu trgu. Foto: Milan Pavić / www.mgz.hr)

Dogodilo se na današnji dan:

1898. – U Brezarićima kraj Krašića, nedaleko od Jastrebarskog rođen Alojzije Stepinac, višegodišnji zagrebački nadbiskup, kardinal i općepriznati zaslužni pastir hrvatskog naroda. Bio je peto dijete majke Barbare i oca Josipa. Obitelj se 1909. preselila u Krašić u kojemu je, slomljen teškom bolešću, kardinal 10. veljače 1960. i umro.

Nadbiskup Stepinac hrabro je prkosio svim režimima za dobro hrvatskog naroda i u interesu vjere. Ustrajao je protiv velikosrpskog terora, protiv fašizma i ustaške Nezavisne države Hrvatske, protiv komunizma i njegovih pritisaka. Stepinčevo je držanje bilo uvjetovano povijesnom spoznajom da se ideologije mijenjaju, stranački režimi dolaze i odlaze, a narod ostaje sa svojim potrebama i pravima na samostalan život. Utemeljen u kršćanski svjetonazor Stepinac je tu spoznaju iskazivao kao nepomirljiv protivnik svake totalitarističke ideologije i doktrine, kako fašizma i nacizma tako i marksističkog komunizma, osobito njegova staljinističkog obličja.

Komunistička vlast  označila ga je ustašom, proglasila ratnim zločincem, pa je 1946. iskonstruirano suđenje koje je završilo presudom na 16 godina tamnice. Mnogobrojne dokaze i svjedoke u korist optuženoga sud nije prihvatio. Do svog je kraja ostao uspravan; nije želio pomilovanja ni posebne milosti. Komunistička vlast morala je ipak dopustiti da se Stepinac pokopa u Katedrali, posljednjem počivalištu zagrebačkih biskupa.

Papa Ivan Pavao Drugi proglasio je Alojzija Stepinca blaženim u svetištu u Mariji Bistrici 3. listopada 1998.

1944. – U Topuskom počelo treće zasjedanje ZAVNOH-a (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske). Na njemu je glavna odluka bila da ZAVNOH postaje nositelj suvereniteta naroda države Hrvatske. U privremenom ustavu buduće Hrvatske tada su utvrđena temeljna demokratska načela slobode mišljenja i vjere, prava stranačkog okupljanja, prava na privatno vlasništvo i poduzetništvo te nacionalna ravnopravnost. Nažalost, te je odluke jugoslavenski boljševički stožer okarakterizirao i osudio kao „pad u buržoaski liberealizam“.

1945.Partizani ušli u Zagrebslomljena je fašistička Nezavisna država Hrvatska. Prije ulaska partizana grad su napustile postrojbe njemačke vojske  i ustaške vojske, kao i vodstvo NDH. Time je označen kraj NDH, čija je vlada pobjegla dva dana ranije, a poglavnik Ante Pavelić, koji je ustrajao ostati na njemačkoj strani sve do kraja rate te je večeri prešao austrijsku granicu. Tjedan dana kasnije NDH je potpuni kraj doživjela blizu Bleiburga u Austriji, gdje su se pripadnici njezine vojske pokušali predati Englezima. No Englezi odbijaju primiti njihovu predaju te su kapitulirali pred Jugoslavenskom narodnom armijom. Uslijedile su odmazde i masovna ubojstva.

1984.Radio 101 je pod imenom “Omladinski radio” započeo s radom kao službeni radio Saveza socijalističke omladine općine Trešnjevka.

1794. – U Parizu je zbog navodne pronevjere giljotiniran utemeljitelj organske kemije Antoine-Laurent de Lavoisier, autor Osnovne rasprave o kemiji. Francuski kemičar Antoine Lavoisier 1794. godine, u jednom je danu proglašen izdajnikom, osuđen i pogubljen na giljotini. Lavoisier je utvrdio sastav zraka i prirodu kisika, te njegovu ulogu u sagorijevanju i disanju. Svoje pokuse i istraživanja financirao je sredstvima do kojih je dolazio zakupništvom ubiranja poreza što ga je kada su zakupnici u revoluciji kolektivno osuđeni na smrt, koštalo života. Svjedočanstvo govori kako je dok je gomila nazdravljala njegovoj smrti netko rekao: „Bio je dovoljan trenutak da padne ta glava, a trebat će sto godina da se rodi slična“.

coca1866. – ljekarnik John Pemberton iz Atlante (Georgia) napravio je čuveni smeđi napitak od ekstrakta koke, kofeina i soda-vode koji je naslijedila Coca-Cola. Pemberton je je u svom bakrenom loncu kuhao kopiju francuskog vina zvanog kola, pri čemu je napravio prvu Coca-Colu, najpoznatije svjetsko bezalkoholno piće od biljnih ekstrakata. U početku Coca-Cola nije bila gazirana, niti je nosila svoje svjetski poznato ime, koje je kako je u nedavnom istraživanju Sveučilišta Harvard, iza izraza OK, druga najpoznatija riječ na svijetu. Pemberton je u svoju ‘mješavinu’ dodao ugljični dioksid jer je gazirana voda u to vrijeme u SAD-u bila vrlo popularna, te je piće počeo prodavati po cijeni od 5 centi po čaši u jednoj ljekarni, no uskoro je udio u svojoj kompaniji, a kasnije i ekskluzivna prava na ime i recept, prodao Asi Griggsu Candleru koji je 1892. osnovao The Coca Cola Company, tvrtku koja i danas proizvodi popularnu Colu.

1945.Njemačke snage prihvatile bezuvjetnu predaju čime je završen period II. svjetskog rata u Europi. Njemačka vojska je već krajem 1944. ostala bez saveznika, a njen matični teritorij već je bio načet sa zapada i s istoka. Početkom 1945. zapadni saveznici, Sovjeti i jugoslavenska partizanska vojska bili su u punoj ofenzivi i Njemačka više nije imala šanse. Nova njemačka vlada pod admiralom Karlom Dönitzom otpočela je pregovore o kapitulaciji koji su završeni 7. svibnja, a 8. svibnja objavljen je prekid neprijateljstava iako su se u nekim dijelovima Europe, pogotovo onim istočnim, borbe vodile još nekoliko tjedana. U najvećem  ratnom sukobu u povijesti čovječanstva poginulo je oko 55 milijuna ljudi.

Reinhold i Messner

Reinhold i Messner

1978. – Austrijski alpinisti Reinhold Messner i Peter Habeler prvi su se popeli na vrh Mt. Everesta (8848 m), rutom jugozapadnog grebena bez dodatnoga kisika.  Kritičare koji su napali  Messnera optužbama da je sisao mini-boce kisika (koje je Messner odbacio), alpinist je ušutkao 1980. samostalnim usponom, bez dodatnog kisika, na težoj sjeverozapadnoj ruti. (B. J.)

Komentari su zatvoreni