“Priče o poželjnosti STEM usmjerenja utječu na izbor fakulteta”

“Priče o poželjnosti STEM usmjerenja utječu na izbor fakulteta”

»Zanimljiv je podatak da već dvije godine visoko na ljestvici traženih studijskih smjerova kotiraju oni kineziološki, a standardno je velika potražnja za ekonomskim fakultetima, osobito smjerom poslovne ekonomije«, napominje naš sugovornik

Matej Knežević

Upravljanje vojnim zrakoplovom, popravljanje zubiju, ispijanje studentske pive uz glazbenu pratnju – ovako se mogu sažeti ovogodišnji dani Smotre sveučilišta koji se do subote održavaju u Studentskom centru. Tamara Dagen iz Ureda za odnosa s javnošću Sveučilišta u Zagrebu izjavila je kako se ove godine očekuje isti broj posjetitelja kao i lani, a riječ o dvadeset tisuća mladih koji traže željeni fakultet.

Na njezine riječi nadovezao se Ivan Bota iz Ureda za studije i upravljanje kvalitetom. Kaže kako je Smotra sveučilišta tradicionalni događaj te kako je on zahvaljujući toj manifestaciji upisao postdiplomski doktorski studij.

Ivan Božić, novinar portala Srednja.hr koji zadnje četiri godine prati Smotru kaže kako se na nekoliko načina može tumačiti interes maturanata za pojedine studijske smjerove, a jedan egzaktan kriterij svakako je omjer kvote i prvog izbora studija.

»Maturanti i ostali potencijalni upisnici na fakultete pokazali su velik interes za zdravstvene studije poput medicine, ali i za sestrinstvo te fizioterapiju, dok je posljednjih par godina edukacijska rehabilitacija na Edukacijsko rehabilitacijskom fakultetu vrlo tražena, možda zato što takav smjer praktički postoji samo na Sveučilištu u Zagrebu«, rekao nam je Božić.

Nadodaje kako priče o poželjnosti STEM usmjerenja (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika ) ipak dotiču buduće studente. Tome svjedoči i podatak o velikom rastu interesa za smjerove iz domene elektrotehnike i računarstva.

»Zanimljiv je podatak da već dvije godine visoko na ljestvici traženih studijskih smjerova kotiraju oni kineziološki, a standardno je velika potražnja za ekonomskim fakultetima, osobito smjerom poslovne ekonomije«, napominje naš sugovornik.

No zaključuje kako diplomirani ekonomisti nakon završetka studija egzistiraju na burzi rada unutar ‘zakona velikih brojeva’, budući da ih je puno s diplomama, a s druge strane ih se puno traži, o čemu svjedoči podatak da je od zanimanja s diplomama, na burzi u top 10 u većem dijelu godine jedino diplomirani ekonomist.

Takav slučaj ipak nije s dvije maturantice. Dok većina njihovih vršnjaka zna što će izabrati kao svoj fakultet, njih dvije se još uvijek ne mogu odlučiti. Kažu da ih mnogo toga zanima, ali se dvoume između dizajna i biokemije. Zanima ih kako će izgledati državna matura i koje će izborne predmete morati izabrati.

Na smotri smo se susreli i s robotom sa zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računalstva. FER-ova Frano Petrić nam tumači kako je robot Peper ovdje glavna atrakcija, a planiraju ga koristiti u interakciji s djecom koja imaju autizam. Napominje kako se »djeca s njime nisu još imale prilike susresti, ali s njegovim rođacima jesu«. Pritom kaže: »Mišljenja djece su podvojena, neki ih obožavaju, neki se malo stide, no to je sve individualno«.

Istraživanjem su spoznali kako bi spomenuta djeca trebala bi više vremena provoditi s robotom, budući da su njihova istraživanja pokazala da djeca bolje reagiraju na robote, nego li na ljude.

A kako bi studenti bili informirani svemu što se zbiva brinu studentski mediji. Riječ je o Televiziji i Radio Studentu, ali i o novinama Global. Upravo iz potonjeg medija, razgovarali smo s budućom novinarkom, Petrom Vukas. Ona se nada da će naći posao u struci nakon fakulteta, budući da ima dosta iskustva u medijima.

»Uvidjela sam kako ima velikih mogućnosti u televizijskom snimanju, u svijetu radijskog novinarstva, ali i tiska«, kaže.

Prema njezinim riječima, brucoši su još uvijek zbunjeni te ne znaju što bi izabrali od smjerova na trećoj godini, a sama se nada kako će jednog dana biti novinarka u jednoj od vodećih televizijskih kuća. U sklopu istog štanda svoje vještine i znanja iz političke znanosti pokazala nam je studentica treće godine politologije, Malija Curman.

Vječno pitanje koje joj poznanici postavljaju jest razlikovanje politologa od političara. Ona napominje kako je (za razliku od političara) »politolog stručna osoba koja se bavi tumačenjem političkih procesa i događaja, a da pritom u njima ne sudjeluje«. Govori nam da ni sama nije imala neka prevelika očekivanja jer nije željela studirati politologiju. Ali nakon što je upisala taj studij, naprosto se u njega zaljubila. »Ako puno daješ u njega, on ti jednakom mjerom vraća«, reći će Malija.

Jedna od posebnosti ove smotre svakako su bili dva bijela konja lipicanca koja su nazočila otvorenju same smotre. Oni su, naime, dovedeni iz đakovačke Ergele. Slavko Žužul s Veterinarskog fakulteta kaže kako je ove godine na njihovom fakultetu tema konj. Stoga su ih doveli ovdje, dok na drugom štandu imaju kostur konja, na kojem se održava i kviz znanja o konjima. Ističe da se broj konja zadnjih godina u Hrvatskoj povećao, a rekao nam je i što rade po pitanju konjogojstva.

Treba istaknuti kako se osim na samim štandovima događanja održavaju i u kino dvorani. Riječ je o predavanjima pod geslom »Najbolje od sveučilišta«, gdje gostuju brojni profesori sa Sveučilišta u Zagrebu. Na kraju, svi zainteresirani maturanti, mogu posjetiti Smotru sveučilišta do subote, kada se završava i ova manifestacija.