Pri kraju jesenska sadnja cvijeća

Pri kraju jesenska sadnja cvijeća

Ove godine Zrinjevac sadi čak 199.540 komada dvogodišnjeg cvijeća u cijelom Zagrebu, što je za 5.000 kom više nego lani, od čega su najzastupljenije maćuhice, različitih sorti i boja, jaglaci, tratinčice i potočnice

Jesenska sadnja cvijeća na zelenim površinama u Zagrebu, koje svoje početke imaju u davnim srednjovjekovnim hortulusima, a danas se za njih brine podružnica Zrinjevac, uskoro će biti završena. Sadnja još traje samo u gradskoj četvrti Donji Grad te Bundeku, a nakon što radnici Zrinjevca zasade i posljednji cvijet u zemlju, Zagreb će zasjati u potpuno novom jesenskom ruhu.

Sabirući u sebi cjelokupnu hortikulturnu tradiciju Zagreba, travnate površine, parkovi i perivoji glavnoga grada oduvijek su plijenile pažnju svakog putnika koji je stigao u Zagreb. Tisuće zasađenih šarenih i mirisnih ukrasa Zagrebu su od davnina davale jedan uistinu poseban šarm bez kojih bi bio gotovo neprepoznatljiv. Ove godine Zrinjevac sadi čak 199.540 komada dvogodišnjeg cvijeća u cijelom Zagrebu, što je za 5.000 kom više nego lani, od čega su najzastupljenije maćuhice, različitih sorti i boja, jaglaci, tratinčice i potočnice.

U kombinaciji s dvogodišnjim vrstama, sade se i lukovice koje u proljeće daju čaroban izgled cvjetnjaka. Posađeno je 150.000 komada lukovica, što je za 10.000 lukovica više nego 2011. godine. Najzastupljenija vrsta među lukovicama je tulipan, zbog mnogobrojnosti sorti, visina, boje i izgleda. Osim tulipana, od lukovica su prisutne narcise i zumbuli.

Jesenska sadnja cvijeća po cijelom gradu svakako je dobra prilika za podsjetnik na povijesni značaj zelenih površina u Zagrebu. Značajnija povijest sadnje i zadivljujući procvat kulture cvijeća, uređenih vrtova i perivoja u Zagrebu, nesumnjivo je u 18. i 19. stoljeću. Tada nastaju Sjeverna i Južna promenada Strossmayerovo i Vrazovo šetalište, Maksimir, Mirogoj, perivojni trgovi Zelene potkove (remek-djelo europskog historicizma), Botanički vrt, Ribnjak, zagrebački drvoredi, uređuju se prelijepe zagrebačke perivojne šume (Tuškanac)… Koliki je bio uzlet tog zagrebačkog hortikulturnog duha, svjedoči i činjenica da su, nakon izgradnje Mirogoja, i mnoga mala gradska groblja pretvorena u perivoje.

Danas Zagreb ima 30 parkova koji se prostiru na ukupnoj površini od oko 400 000 m2. Najreprezentativnijim se primjerom smatra kompleks parkova u središtu grada pod nazivom Lenucijeva potkova (naziva se još i Zelena potkova). Čini je 7 trgova i vrt koji s tri strane, u obliku uglatog slova U, svojim zelenim površinama uokviruju urbanističke blokove Donjega grada. To su Trg Nikole Šubića Zrinskog, Trg Josipa Jurja Strossmayera, Trg kralja Tomislava, Trg Ante Starčevića, Botanički vrt, Trg Marka Marulića, Mažuranićev trg i Trg maršala Tita. Ovih se dana završava sadnja cvijeća i na poznatoj Lenucijevoj potkovi. (zg-m)