Preporuke za zaštitu od vrućina

Preporuke za zaštitu od vrućina

Izbjegavajte izlaganje suncu, pijte puno tekućine, uravnotežite prehranu, izbjegavajte kofein i šećer, nosite laganu odjeću…

Dok traju velike vrućine pridržavajte se preporuka lokalnih zdravstvenih ustanova.

Rashladite svoj dom
• Nastojite rashladiti prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu između 8.00 i 10.00 sati, u 13.00 sati i noću nakon 22.00 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju i ispod 24°C noću. To je posebno važno za djecu ili ako ste osoba starija od 60 godina ili ako imate kronične zdravstvene probleme.
• Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore ili rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura niža (ako je to moguće).
• Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i rolete (ako ih imate), naročito one koji su okrenuti prema suncu. Zatvorite sva umjetna svijetla i što je više moguće električnih uređaja.
• Stavite zaslone, draperije, tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce.
• Objesite mokre ručnike kako bi rashladili zrak u prostoriji. No, nemojte zaboraviti da se time povećava vlažnost.
• Ako imate uređaj za rashlađivanje (air-conditioning) zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno.
• Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35 ˚C neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine. Važno je piti dovoljno tekućine.

Klonite se vrućine
• Sklonite se u najhladniju prostoriju Vašeg stana/kuće, posebno noću.
• Ako Vaš stan/kuću ne možete držati hladnim, provedite 2-3 sata dnevno u hladnom prostoru (npr. javna zgrada koja je hlađena).
• Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.
• Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi činite to u najhladnije doba dana, što je obično u jutro između 4.00 i 7.00 sati.
• Potražite sjenu.
• Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu.
• Redovito koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitne kreme s najvećim faktorom.
• Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.

Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine
• Izbjegavati boravak na suncu u razdoblju od 10-17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe i srčani bolesnici te bolesnici oboljeli od šećerne bolesti;
• Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamatanje u hladne mokre ručnike, hladiti se mokrom spužvom, kupke za noge, itd.
• Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale.
• Koristite laganu posteljinu, plahte, po mogućnosti, bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline.
• Pijte redovito i izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera.
• Jedite češće male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama.

Pomognite drugimasunce
• Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana.
• Razgovarajte o toplinskom udaru s Vašom obitelji. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.
• Ako je netko koga Vi poznajete pod rizikom pomognite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.
• Ako uzimaju lijekove, provjerite s liječnikom koji ih liječi kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
• Položite tečaj prve pomoći kako bi naučili što poduzeti u slučaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagirati.

Ako imate zdravstvene probleme
• Držite lijekove na temperaturi ispod 25 ˚C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).
• Tražite savjet liječnika, ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova.

Ako se Vi ili drugi oko Vas osjećaju loše
• Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju; što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu;
• Popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tekućinu;
• Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon provedenog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite, a u slučaju da grčevi ostanu prisutni duže od jednog sata potrebna je medicinska pomoć;
• Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.

Ako neki član Vaše obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), grčeve i/ili su bez svijesti odmah zovite liječnika/ hitnu pomoć. Dok čekate na liječnika/hitnu pomoć, smjestite njega/nju u hladnu prostoriju u vodoravan položaj podignute mu/joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem, kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz ventilator i špricanje kože vodom temperature 25–30˚C. Mjerite temperaturu tijela. Nemojte dati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.

Izvor: http://www.euro.who.int/

Važni brojevi
• Hitna pomoć – 194 (za cijelu Hrvatsku)
• Centar 112 djeluje kao jedinstveni komunikacijski centar za sve vrste hitnih situacija.

Preporučene mjere zaštite zdravlja za starije osobe pri izlaganju visokim temperaturama zraka

Centar za gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo dr. A.Štampar- Referentni centar Ministarstva zdravlja Hrvatske za zaštitu zdravlja starijih osoba., izradio je Upute i preporučene mjere zaštite zdravlja za starije osobe pri izlaganju visokim temperaturama zraka, osobito za starije osobe oboljele od kardiovaskularnih, cerebrovaskularnih, respiratornih i drugih kroničnih bolesti:

1. Starije osobe se nikako ne smiju izlagati sunčevoj energiji u razdoblju od 10-17 sati, poglavito ne stariji srčani bolesnici niti gerijatrijski bolesnici oboljeli od šećerne bolesti;
2. Prigodom izlaska iz svog prebivališta starija osoba nužno mora zaštiti glavu šeširom, maramom ili kapom;
3. Nužno je dnevno uzimanje do 2 litre tekućine, bilo kao 8 čaša negazirane vode bilo u obliku juha, variva ili čajeva te izbjegavati pržena, pohana, slatka i jako zasoljena te začinjena jela, uzimajući puno sezonskog voća i povrća, pridržavajući se pri tome osnovnih pravila primjene prehrane u starijih osoba, izbjegavati 5”B”-mast, sol, šećer, bijelo brašno i bijelu rižu;
4. Osim pridržavanja uputa o liječenju i kontrolnih uputa liječnika o uzimanju lijekova nužna je učestalija kontrola krvnog tlaka u starije osobe;
5. Pojava glavobolje, mučnine, vrtoglavice i dehidracije znak su uzbune za stariju osobu, osobito bolesnu i funkcionalno onesposobljenu, te se nužno gerijatrijski bolesnik mora hitno javiti svom izabranom doktoru obiteljske medicine ili najbližoj hitnoj pomoći;
6. Članovi obitelji, prijatelji, susjedi, znanci, članovi udruga u skrbi za starije nužno moraju u vrijeme vrućih ljetnih mjeseci učestalije kontaktirati stariju osobu, a u slučajevima njezine slabije funkcionalne sposobnosti čak i svakodnevno po nekoliko puta;
7. Nužno starija osoba mora uvijek uz sebe posjedovati svoje osnovne podatke, ime i prezime, godina rođenja, adresa stanovanja i broj telefona kontakt osobe, kojoj se može javiti o toj starijoj osobi;
8. Najvažnije je održavati redovitu čistoću tijela starijeg čovjeka i njegovog okoliša te se strogo pridržavati uputa liječenja i kontroliranog uzimanja lijekova;
9. Nužna je trajna tjelesna i psihička aktivnost starijih osoba te osobito njihovo trajno kretanje i to isključivo u jutarnjim i večernjim satima, što više boraveći u prirodi (parkovi, šetnjice uz more, jezera, rijeke, vrtovi, vinogradi, voćnjaci i slična prirodna okruženja). Ukoliko je otežano kretanje tada je nužno redovito višesatno provjetravanje prostorija u kojoj prebiva starija funkcionalno onesposobljena osoba.

Voditeljica: Prim. dr. sc. Spomenka Tomek-Roksandić (zagreb.hr/zg-m)