Preminuo Vjekoslav Heinzel, detonirana hidrogenska bomba Castle Bravo

Preminuo Vjekoslav Heinzel, detonirana hidrogenska bomba Castle Bravo

Bitka za Pakrac bila je prvi otvoreni sukob hrvatskih regularnih snaga sa srpskim pobunjenicima. Cilj velikosrpskih ideologa bio je zauzeti grad Pakrac i pretvoriti ga u središte tzv. SAO Krajine za zapadnu Slavoniju / Eksplozija bombe Castle Bravo bila je čak 7000 puta snažnija od one u Hirošimi, a njezine poisljedice se osjećaju još i danas

Dogodilo se na današnji dan, 1. ožujka:

1862. – Pod krilaticom »Glasilo za interese hrvatskog naroda« izašao prvi broj Narodnog lista, najstarijih živućih hrvatskih novina s bogatom kulturnom, povijesnom i žurnalističkom tradicijom koju znanstvenici s razlogom nazivaju zadarskim pisanim spomenikom kulture. Svojom pojavom, tekstovima i borbom za materinji, hrvatski jezik, pobudio je i međunarodnu javnost. Tijekom godina imao je i prekide u radu, no tradicija je ostala do danas. Glasilo je izlazilo na talijanskom jeziku pod nazivom Il Nazionale, a imalo je i Prilog k Narodnom listu na hrvatskom jeziku. Od 1876. list izlazi samo na hrvatskom jeziku. Na stranicma Narodnog lista vodeći hrvatski intelektualci provodili su program Narodne stranke, zauzimali se za sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom te uvođenje hrvatskog jezika u javni život. Prvi urednik Narodnog lista bio je ugledni humanist, povjesničar i znanstvenik Natko Nodilo.

1881. – Hrvatski jezikoslovac, romanist i balkanolog Petar Skok (Jurkovo Selo, Žumberak, 1. 3. 1881. – Zagreb, 3. 2. 1956.) rođen je na današnji dan na Žumberku. Pisati je počeo kao gimnazijalac, a bavio se književnom kritikom. Poslije se posve posvetio jezikoslovlju (prije svega romanistici) te je utemeljitelj hrvatske romanistike. Studirao je romansku lingvistiku, indoeuropeistiku i germanistiku u Beču, gdje je 1905. i doktorirao kod W. Meyer-Lübkea zapaženom disertacijom o toponimiji južne Francuske (koja je do danas ostala jedno od najznačajnijih djela za to područje istraživanja). Obrađivao je hrvatske govore, romanske utjecaje na hrvatskom jezičnom području, hrvatske turcizme i povijest Slavena. U rukopisu je ostavio i nedovršen etimološki rječnik, koji je izdan posthumno u četiri sveska pod nazivom Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu je od 1917., bio privatni docent, a zatim redoviti profesor, i gdje je organizirao rad Romanskoga seminara. Redoviti član JAZU (danas HAZU) od 1947. Objavio je više od 500 radova, a bio je i član brojnih inozemnih i domaćih akademija i učenih društava.

Vjekoslav Heinzel

1934. – Jedan od najpopularnijih zagrebačkih gradonačelnika zaslužan za veliku građevinsku djelatnost u gradu, arhitekt Vjekoslav Heinzel (Zagreb, 27. 8. 1871. – Zagreb, 1. 3. 1934.) preminuo je na današnji dan u rodnom Zagrebu u 63. godini života. Studij arhitekture završio u Stuttgartu (1893.), a od 1895. djelovao je u Zagrebu kao samostalni i ovlašteni arhitekt. Izveo je Hrvatsko-slavosnki industrijski paviljon na milenijskoj izložbi u Budimnpešti 1896. Napustivši graditeljski obrt, putuje po svijetu te se posvećuje javnim radovima u Zagrebu. Od 1910. bio je gradski zastupnik, od 1912. do 1920. predsjednik Trgovačke i obrtničke komore, a tijekom Prvoga svjetskog rata organizirao je opskrbu Zagreba hranom.

Nakon rata bio je gradonačelnik Zagreba od 1920. do 1921. te od 1922. do 1928. Na toj je dužnosti pridonio planskomu razvoju grada i znatnoj graditeljskoj djelatnosti nakon I. svjetskoga rata. Surađujući s različitim političkim opcijama, kao gradonačelnik je promicao razvitak grada, uređenje cesta, gradnju kanala, kuća i socijalnih stanova, škola, socijalnih i zdravstvenih ustanova, rekonstrukciju električne rasvjete, obnovu tramvaja, plinske mreže i vodovoda te nasipa uz Savu. Sagrađena su i skloništa za djecu, pučki domovi, započeta gradnja tržnice na Dolcu, gradska klaonica, zgrada Burze, Gradska štedionica, Zoološki vrt i kupalište uz Savu. Promicao je skijanje, a posebno se zanimao za zrakoplovstvo i automobilizam.

1991. Pobuna Srba u Pakracu: Oružanim sukobom između hrvatskih policijskih postrojbi i pobunjenih Srba 1. ožujka 1991. u Pakracu počeo Domovinski rat protiv velikosrpskog agresora. To je bio prvi otvoreni sukob hrvatskih regularnih snaga sa srpskim pobunjenicima. Cilj velikosrpskih ideologa bio je zauzeti grad Pakrac i pretvoriti ga u središte tzv. SAO Krajine za zapadnu Slavoniju. Stvari su se počele zakuhavati početkom 1991. otvorenim isticanjem velikosrpske ikonografije. Po gradu su velikosrbi iscrtavali četničke oznake i isticali četničke zastave. Noćna pucnjava je postajala uobičajenom, a onda su počeli podmetati eksplozive pod kuće Hrvata. Situacija je doživjela vrhunac 1. ožujka kada su pobunjeni Srbi razoružali 16 policajaca hrvatske nacionalnosti i zauzeli policijsku postaju u Pakracu. S policijske zgrade i općinske zgrade su skinuli hrvatsku zastavu i postavili srpsku a na zgradu Skupštine Općine su postavili i četničku zastavu.

Uskoro se u okršaj uključila i JNA. Hrvatska reakcija je uslijedila idućeg dana, 2. ožujka kada je postrojba specijalne policije RH krenula iz Bjelovara te uklonila barikade na cesti prema Daruvaru. Rano ujutro hrvatska policija došla je u Pakrac. Pobunjeni policajci i dio srpskog stanovništva se na vijest o dolasku specijalne policije povukao u obližnja brda Papuka i Psunja. Kad su hrvatski policajci stigli u gradsko središte, na njih je sasuta paljba iz pješačkog oružja s položaja na brdu Kalvariji. Hrvatski specijalci su odgovorili i uslijedio je kratki okršaj, u kojem su pobjedu izvojevali hrvatski specijalci. Zarobili su 32 pobunjena policajca i oslobodili policijsku postaju te uklonili srpske zastave sa službenih hrvatskih objekata i vratili zastave RH. Pobunjene srpske policajce se sprovelo u Bjelovar, a u gradu su ponovno vratili javni red i mir. Pobunjeni zapovjednik je smijenjen i policijska postaja je dobila novog zapovjednika Stjepana Kupsjaka. Zbog pakračkih događaja, kao i zbog velikih prosvjeda srbijanskih oporbenih stranaka protiv režima Slobodana Miloševića, koji su održani 9. ožujka 1991. u Beogradu, vrh JNA je na sjednici Predsjedništva SFRJ održanoj od 12. do 15. ožujka zatražio uvođenje izvanrednoga stanja u zemlji. No zbog protivljenja hrvatskoga, slovenskog, makedonskog i bosanskohercegovačkog predstavnika u Predsjedništvu SFRJ, zahtjev nije prihvaćen.

293. – Rimski car Dioklecijan reformom države uvodi tetrarhiju, vladavinu dvaju careva s dvama podcarevima (za istok i zapad Carstva); 301. godine Dioklecijan provodi i gospodarsku reformu (porezna i monetarna reforma, maksimalne cijene roba i usluga); za dvije godine počinje progoniti kršćane i afirmirati vjeru predaka. Svojim mjerama učvrstio je državu i prema van.

1420.Papa Martin V. pozvao na križarski rat protiv češkoga crkvenog reformatora Jana Husa. Borbe s njima traju do 1436.

1562. – Pokoljem hugenota (kalvinista) u francuskom Vassyju započeli su francuski vjerski ratovi koji su trajali do 1598. kada je kralj Henry IV. izdao Nantski edikt kojime je protestantima osigurana vjerska sloboda u Francuskoj.

1565. – Portugalski kolonizatori osnivaju Rio de Janeiro, koji se od ishodišta, odnosno uporišta isuovačke kolonizacije zemlje razvio u glavni grad buduće države Brazil.

1872. – Osnovan je Nacionalni park Yellowstone, prvi nacionalni park u svijetu.

1873. – Američka tvrtka E. Remington and Sons, koja je prvotno proizvodila oružje, 1873. godine započela je proizvoditi prve komercijalne pisaće mašine u svijetu.

1912.Albert Berry izveo je prvi uspješni skok s padobranom. Iskočio je iz dvokrilnog aviona s oko 450 metara visine u američkom Missouriju.

1945. – Nakon međunarodnog priznanja jugoslavenske vlade osnovane po dogovoru Tita i Šubašića partizanske jedinice preimenovane su u Jugoslavenska armija (od 1951. godine Jugoslavenska narodna armija) koja potkraj rata ima oko 800 000 vojnika.

1950. – Poraženi vođa Kuomintanga Čang-Kai Šek s pristašama se sklanja na Tajvan; proglašava Repbuliku Kinu i postaje njezin predsjednik., Zapad, a osobito SAD, dugo ga i izdašno podupiru.

1954. – Na atolu Bikini u Tihom oceanu 1954. godine detonirana je hidrogenska bomba Castle Bravo snage 15 megatona, koja je uzrokovala jednu od najgorih radioaktivnih kontaminacija u povijesti nuklearnog testiranja. Eksplozija je bila 7000 puta snažnija od nuklearne eksplozije u Hirošimi, a nuklearna testiranja imala su katastrofalne posljedice na geologiju, prirodni okoliš i zdravlje ljudi izloženih radijaciji. Tijekom povijesti, atol Bikini je postao simbolom zore nuklearnog doba, ali i simbolom smrti koji paradoksalno izgleda poput prizora rajskog mira. Zbog toga je 2010. godine upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Australiji i Oceaniji. Vlada SAD-a je 1968. počela vraćati stanovnike na Bikini, ali su oni povučeni 1978. godine kada je francuski tim znanstvenika u njihovim tijelima otkrio opasne količine radioaktivnog izotopa, cezija-137. Posljedice su bile neplodnost, spontani pobačaji, mrtvorođene bebe i dr. Međunarodna agencija za atomsku energiju je 1998. godine ocijenila kako Bikini atol još uvijek nije pogodan ta stanovanje zbog velike razine radijacije. SAD je 2007. godine osigurala 150 milijuna dolara kao odštetu zbog šteta prouzrokovanih nuklearnim testiranjima. Atol je i dalje nenaseljen, a posjećuju ga samo ronioci i avanturisti koji se ne boje radijacije.

1966. – Sovjetska svemirska sonda Venera 3 sletjela je 1966. godine na Veneru postavši prva letjelica koja se spustila na drugi planet. Sonda je lansirana 16. studenoga 1965. iz Kozmodroma Bajkonur u Kazahstanu. Misija ove letjelice bila je sletjeti na površinu Venere, no njezin je komunikacijski sustav zakazao prije slijetanja.

2002. – Veliki satelit za promatranje Zemlje Envisat, težak 8,2 tone najveći europski satelit, lansiran je 2002. godine raketom Ariane 5. (zg-magazin)