Prelazak na digitalni radio: Financijski udar na građane i neprofitne medije

Prelazak na digitalni radio: Financijski udar na građane i neprofitne medije

(Foto: Graphicstock.com)

Stručnjak za radio tehniku Goran Tomaš upozorava da će slušatelji sami trebati podmiriti trošak prelaska na digitalni radio. Kaže i da digitalno emitiranje neće donijeti dodatan sadržaj, niti nove radijske kanale koji bi obogatili ponudu. Uz sve to, prijem digitalnog radio signala (za razliku od analognog) zasad podržava samo jedan tip mobitela

Matej Knežević

U studenom ove godine će, prema svemu sudeći, s eksperimentalnim radom krenuti jednogodišnje probno emitiranje digitalnog DAB+ signala na radio prijemnicima, nakon čega se očekuje i njegova praktična primjena. Naime, Vijeće za elektroničke medije je 9. listopada 2017. donijelo odluku o odabiru 16 radijskih postaja koje su se prijavile za za digitalno eksperimentalno emitiranje programa. Riječ je o radio postajama s područja Grada Zagreba, Zagrebačke, Krapinsko Zagorske, Varaždinske, Međimurske, Karlovačke, Sisačko-moslavačke, Primorsko-goranske i Istarske Županije. Tko je sve dobio koncesiju pogledajte na poveznici: http://www.e-mediji.hr/hr/novosti/vijece-za-elektronicke-medije-odabralo-radijske-postaje-za-digitalno-eksperimentalno-emitiranje/.

O temi smo razgovarali s izvanrednim profesorom prof. dr. Antoniom Petošićem sa zagrebačkog FER-a, Ivanom Vlašićem urednikom Radija Student, kao i Goranom Tomašem, stručnjakom za radio tehniku, ali i DAB+ signal. Također smo kontaktirali i Hrvatsku radio televiziju.

Kako nam pojašnjava profesor Petošić sa zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računalstva, DAB + radijski signal ima mnogo više prednosti od postojećeg FM (Frekvencijska modulacija) signala. Kao jednu od njegovih glavnih prednosti navodi puno veću otpornost na smetnje zbog promjena uvjeta širenja radijskih postaja, znatno veći broj dodatnih usluga u odnosu na analogni FM sustav, kao što su slanje slikica, dodatnih tekstova i sl.

S time se slaže i radijski stručnjak Goran Tomaš, koji istodobno upozorava da to u stvarnosti neće biti slučaj zbog premalog protoka podataka dodijeljenog svakoj radio stanici.

»Najveća prednost bi trebala biti za one koji hoće pokrenuti nove radio stanice, međutim nemaju pristup eteru zbog nedostatka slobodnih frekvencija u analognom emitiranju. No to u ovom eksperimentalnom emitiranju neće biti slučaj, jer je dozvoljen pristup samo postojećim nakladnicima«, ističe Tomaš.

Slabiji odašiljači, kvalitetniji zvuk

Profesor Petošić nadalje kao prednosti digitalno radija navodi da će se za potrebe DAB+ emitiranja koristiti manje snage odašiljača za pokrivanje nekog područja te će se od sada koristiti jedna frekvencija za pokrivanje nekog područja (Single Frequency umjesto Multi Frequency Networka). Osim toga, kao poboljšanje Petošić vidi i u većoj kvaliteti zvučnog signala zbog upotrebe sve boljih tehnika kodiranja, kao i u smanjenju troškova prijenosa signala do odašiljača za nakladnike, uz uvjet da cijena odašiljača i cijelog sustava za DAB+ ne bude prevelika za nakladnike.

Ivan Vlašić

Za Ivana Vlašića, glavnog urednika neprofitnog medija – Radio Studenta, prelazak na digitalni radio predstavlja »jako dobru ideju«, ali naglašava da će i oni za pristup DAB+ signalu morati uplatiti godišnju naknadu od oko 40 000 kuna tvrtki Odašiljači i veze d.o.o. Prema njegovim riječima, upravo je ta naknada problematična jer će se u istom košu naći mali neprofitni mediji, kojima je problem namaknuti taj novac i komercijalne radio postaje.

Na njegove se riječi nadovezuje Goran Tomaš koji je mišljenja da je trošak pokušaja uvođenja digitalnog radija uvelike prebačen na nakladnike jer nema razlike u cijeni za nekomercijalne i komercijalne radio stanice, čime se one nekomercijalne diskriminiraju.

No profesor s FER-a ukazuje na nedostatak postojećih analognih sustava, a to je nemogućnost pronalaženja novih frekvencija s obzirom na velik broj zahtjeva za otvaranje novih lokalnih radijskih postaja.

Kao jednu od prednosti postojećeg analognog radija Petošić navodi dobro razgranati sustav postojećih analognih FM odašiljača (o čemu smo već pisali: http://zg-magazin.com.hr/digitalni-radio-je-vrlo-skupa-igracka/), što ponajprije treba zahvaliti odjelu za projektiranje pokrivanja i dodjelu frekvencija u Hrvatskoj regulatornoj agenciji za mrežne djelatnosti (HAKOM) gdje, kako kaže, čini ogromne napore prilikom projektiranja područja pokrivanja s novim frekvencijama u postojećem zagušenom FM sustavu.

Što to znači za građane

Goran Tomaš

No najveći broj građana ipak zanima kako će se ova problematika odraziti na njih kao krajnje korisnike, odnosno slušatelje. Vlašić drži da se radi o dodatnom aspektu, ako se ima DAB+ prijemnik. S njime dijeli mišljenje i Tomaš, koji pak ističe da trenutno nema nikakvih naznaka sufinanciranja takvih prijemnika (ili adaptera koji se dodaju na postojeće prijemnike), kao što je to bilo slučaj s prelaskom na digitalnu televiziju.

Stoga će, mišljenja je, slušatelji sami trebati podnijeti taj trošak, ako imaju motivaciju slušati digitalni radio. Osim toga, Tomaš kaže kako digitalno emitiranje neće donijeti dodatan sadržaj za slušatelje, niti nove radijske kanale koji bi obogatili ponudu povrh one koja već postoji. Zaključuje kako je prijem analognog radija prisutan na velikom broju mobilnih uređaja, te da digitalni radio podržava za sada jedan jedini model mobilnog telefona na tržištu.

FER-ovac Petošić je ustvrdio da se radio prije svega sluša u automobilima, a noviji automobili već imaju ugrađene prijamnike za digitalno modulirani signal.

U slučaju da ga nemaju u svom automobilu, krajnji će korisnici za DAB+ morati nadoplatiti oko 3000 kuna. Važno je znati, ističe profesor Petošić, kako frekvencijsko područje emitiranja DAB+ sustava na koji se misli prelaziti je u VHF pojasu III koje pokriva frekvencijsko područje od 174 MHz do 230 MHz a. Stoga bi, kaže, najbolje bilo »zadržati emitiranje FM programa u području VHF II idućih desetak godina dok starija generacija prijamnika još radi, a u vremenu privikavanja prodavati samo prijamnike digitalno moduliranog signala (DAB+) tako da nema mogućnosti kupovine starih FM prijamnika, već samo prijamnika za digitalno modulirani signal«.

S HRT-a su nam poručili da neprestano rade na tehnološkim unapređenjima i aktivnostima kojima je cilj uvođenje novih usluga te povećanje kvalitete emitiranoga programa i učinkovitosti njegova emitiranja. Sve aktivnosti koje se poduzimaju u tome smislu usmjerene su ka većoj kvaliteti tona i slike, na zadovoljstvo korisnika. Smatraju da je eksperimentalno digitalno emitiranje radijskih programa u različitim standardima u Republici Hrvatskoj dosad provedeno nekoliko puta, no prema podacima s kojima raspolažu, ti su postupci »završeni bez značajnijih rezultata ili zaključaka«.

Drže da je jedan od mogućih razloga za to jest i činjenica da su se dosadašnja eksperimentalna emitiranja temeljila ponajprije na testiranju tehničkih mogućnosti, bez jasno utvrđenih programskih ili drugih ciljeva koji se žele postići, odnosno bez mjerila temeljem kojih će se utvrditi uspješnost provedbe eksperimentalnoga emitiranja.

Zaključuju kako je Hrvatska radiotelevizija iskazala svoje zanimanje za eksperimentalno emitiranje radijskih programa te najavljuju da će aktivno uključiti u sve aktivnosti koje su usmjerene prema strateškome promišljanju daljnjega razvoja, odnosno uvođenja digitalnoga radijskog emitiranja. 

Ne bacajte FM radioprijamnike

DAB prijamnik za automobile s priključkom na utičnicu za upaljač

Odlučili smo istražiti može li se i kako produljiti život postojećim FM radio uređajima kao što je bio slučaj i s televizorima starije generacije, nakon prelaska na digitalni signal. Iako smo isprva dobivali negativne odgovore, u tvrtki Conrad su nam ukazali na postojeća moguća rješenja – pretvarače signala – samo što su ova rješenja zbog svoje cijene primjerenija skupljim (HI-FI) audio uređajima. A ima spasa i za stare autoradio aparate.

Potonji je DAB+ prijamnik koji se koristi za prijam digitalnog radijskog signala u vozilu s napajanjem od 12V/DC. Navedeni model prijemnika je ujedno i odašiljač FM signala. Znači šalje audio signal koje je zaprimio putem digitalnog signala i šalje ih u analognom obliku na postojeći auto radio (na FM signal). Pojednostavljeno, radi kao klasični FM odašiljač za vozila. Na takav način se rješava pitanje slušanja digitalnog signala na klasičnim autoradijima. Cijena ovog uređaja je 70 eura.

Postoji i DAB prijamnik primjeran za kućnu upotrebu koji se putem 3,5-milimetarskog konektora povezuje na odgovarajući glazbeni uređaj (npr. AUX ulaza). I ovdje prikazani prikazani uređaj košta 70 eura.

Kućni pretvarač analognog signala proizvođača Dual

(B. J.)

 

Ostavi komentar

*