Preimenovana Harmica, osnovan Međunarodni olimpijski odbor

Preimenovana Harmica, osnovan Međunarodni olimpijski odbor

Zanimanje za oživljavanje Olimpijskih igara raslo je kako su iskapanjima njemačkih arheologa, sredinom 19. stoljeća otkrivani ostaci starogrčke Olimpije

Dogodilo se na današnji dan, 23. lipnja:

1848. – Glavni zagrebački trg Harmica preimenovana je u Jelačićev trg. U različitim razdobljima glavni zagrebački trg nosio je različita imena, pa mu je na samom početku ime bilo Manduševac, zatim Harmica, Jelačićev trg, pa Trg Republike i ponovno Trg bana Jelačića. Središnji trg oduvijek je bio posebno mjesto kamo su Zagrepčani rado dolazili. Na njemu su od davnina održavani sajmovi, bio je mjesto svečanih proglašenja, a poslužio je i kao pozornica najvećih političkih skupova, ali i najvećih prosvjeda te koncerata. Na Trgu su otvorene prve kavane, ondje su se po prvi put verbalno sukobili i neki sportski protivnici, a po njemu je prema legendi nastalo i ime grada Zagreba.

Gradska štedionica i Trg bana jelačića 1939. g.

1899. – U Udbinji kraj Karlovca rođen hrvatski književnik i prevoditelj Gustav Krklec (umro u Zagrebu 1977. godine). Djetinjstvo je proveo u Hrvatskom zagorju što je na njega ostavilo snažan trag. Svoje mjesto u hrvatskoj književnosti zauzeo je već sa 16 godina. Najvažniji dio njegova opusa čini antologijsko pjesništvo konciznog, neposrednog i jasnog izraza koje očituje vedrinu i životnu radost, ali i metafizičku tjeskobu. Velik uspjeh postiže prvim zbirkama Lirika i Srebrna cesta te zbirkama San pod brezom i Darovi za bezimenu.

Napisao je i brojne pjesama za djecu te majstorske dnevno-kritičarske zapise Lica i krajolici i Pisma Martina Lipnjaka iz provincije. Autor je brojnih eseja, kritika, putopisa, feljtona i aforizama. Prevodio je s ruskog, njemačkog, slovenskog i češkog jezika, a među najvažnije prijevode mu spadaju oni Puškina, Prešerna i Brechta.

1992.NK Inker osvojio prvi Hrvatski nogometni kup. Osvajanjem nacionalnoga kupa izborio je pravo sudjelovanja u europskim kupovima za sezonu 1992./1993., no UEFA je donijela odluku da hrvatski klubovi zbog sigurnosnih razloga ne mogu nastupati u europskim kupovima. Na taj način je zapravo nagradila velikosrpsku agresiju jer hrvatski sportaši i klubovi nisu mogli promicati svoju zemlju u inozemstvu.

1894. – U Parizu je osnovan Međunarodni olimpijski odbor (MOO, francuski: Comité International Olympique, CIO), međunarodna nedržavna sportska organizacija sa sjedištem u švicarskoj Lausannei, pod idejnim vodstvom baruna Pierrea de Coubertina. Već u 18. stoljeću u Engleskoj su se počele održavati sportske svečanosti izdaleka nalik drevnim starogrčkim Igrama. Tijekom narednih stoljeća slična događanja organizirana su i u Francuskoj i Grčkoj, ali to su bila mala natjecanja, bez ikakvog međunarodnog značenja.

Zanimanje za oživljavanje Olimpijskih igara raslo je kako su iskapanjima njemačkih arheologa, sredinom 19. stoljeća otkrivani ostaci starogrčke Olimpije. Barun de Coubertin u isto je vrijeme istraživao razloge francuskog poraza u Francusko – Pruskom ratu (1870.-1871.) te je za zaključio da je razlog, između ostaloga, bio i u tome što francuski vojnici nisu imali potrebnu fizičku pripremljenost pa je nastojao to poboljšati. U Coubertinu je istovremeno zaživjela želja o zajedništvu među narodima, želja o natjecanju svjetske mladosti na sportskom, a ne na bojnom polju. Tako je ideja o oživotvorenju plemenitog i veličanstvenog Olimpijskog duha dobila svoj najdublji smisao. Prve OI održane su 1896. u Ateni, u njihovoj pradomovini Grčkoj. Međunarodni olimpijski odbor (MOO) utemeljen je radi organizacije Igara, a kao pripadnik grčkog naroda Demetrios Vikelas je dobio čast da mu postane prvim predsjednikom. (zg-magazin)