Predstavljena knjiga “O hrvatskom jeziku i prirodi u jeziku”

Predstavljena knjiga “O hrvatskom jeziku i prirodi u jeziku”

Knjiga se bavi temom afirmacije hrvatskog jezika kao nastavnog predmeta, ali i u širem smislu kao jednog od temelja nacionalne samoopstojnosti

U Hrvatskom državnom arhivu jučer je svečano predstavljena knjiga Dubravke Brezak-Stamać O hrvatskom jeziku i prirodi u jeziku, u izdanju AGM-a. Dvorana Katalozi u Hrvatskom državnom arhivu bila je premala za brojne uzvanike i štovatelje hrvatske pisane riječi, a među nazočnima bili su i zamjenica gradonačelnika grada Zagreba Jelena Pavičić Vukičević te predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba Drago Prgomet.

Knjiga se bavi temom afirmacije hrvatskog jezika kao nastavnog predmeta, ali i u širem smislu kao jednog od temelja nacionalne samoopstojnosti. Stoga je recenzentica i jedna od predstavljača knjige dr. sc. Marijana Horvat kazala kako će ovo djelo pobuditi i potaknuti nova istraživanja hrvatskog jezika, a dobro će doći kao priručnik i školama i znanstvenicima za sustavnije sagledavanje našeg jezika kroz prošlost.

Dr. sc. Dinko Čutura, ravnatelj HDA-a, osvrnuo se na neke zanimljive odlomke u knjizi poput Matoševa herbarija i poglavlja o Planini, prvom romanu na hrvatskom jeziku iz pera Petra Zoranića, a direktor AGM-a Stjepan Bekavac posebno je bio zahvalan što su tri važne institucije, Ministarstvo kulture, Ministarstvo znanosti i Gradsku ured za kulturu, prepoznale to djelo.

Zamjenica gradonačelnika Zagreba dr. sc. Jelena Pavičić Vukičević, napomenula je kako na skupu ne sudjeluje u ulozi političara, već kao učenica iz prve gimnazijske generacije profesorice Dubravke Brezak-Stamać. Istaknula je kako ju je autorica kao nastavnica silno “zarazila” lijepom hrvatskom riječju.

»Ovim dijelom autorica ukazuje na ključan element nacionalnog i kulturnog identiteta, a to je materinji jezik«, rekla je Pavičić Vukičević.

Autorica knjige na zanimljiv je način publici nastojala prikazati kako je dolazila do izvorišta podataka za knjiigu i što je je sve nadahnulo da se uhvati ukoštac s ovom temom. Kao predavačica u zagrebačkoj gornjogradskoj gimnaziji, iz tamošnje arhivske građe istraživala je kako je teklo školovanje nekih velikana iz hrvatske prošlosti, koji su prošli kroz tu školu, od Matije Divkovića do Šenoe i Matoša, školu koja datira od 1607. godine i koja je bila temelj Zagrebačkom sveučilištu.

Autorica je htjela čitateljstvu predočiti neke nove spoznaje o hrvatskom školstvu, položaju hrvatskog jezika i predmeta Hrvatski jezik kroz povijest, kao i o otporima protiv njegovanja jezika. (Izvori: AGM / zagreb.hr)