Predstavljen „Tehnopolis Zagreb“

Predstavljen „Tehnopolis Zagreb“

mr. Marijan Ožanić istaknuo je da Zagrebu definitivno treba Tehnopolis. Kao razlog tome naveo je da samo u Zagrebu sada ima više od 40 tisuća nezaposlenih. Zagrebački izvoz postao je trostruko manji od uvoza i naš je grad  prestao biti lokomotiva razvoja hrvatskog gospodarstva što treba promijeniti

U Skupštini Grada Zagreba u ponedjeljak je predstavljen projekt „Tehnopolis Zagreb“ – tehnološki park za poduzeća visoke tehnologije i poduzetnički inkubator za poduzetnike-početnike koji bi trebao Zagreb ponovno pretvoriti u industrijski grad. U toj zagrebačkoj „Silicijskoj dolini“ na južnoj obali Save okupila bi se mnogobrojna proizvodna poduzeća koja bi doprinijela povećanju izvoza i novom zapošljavanju.

Predstavljajući projekt direktor Razvojne agencije Zagreb – TPZ d.o.o., mr. Marijan Ožanić istaknuo je da Zagrebu definitivno treba Tehnopolis. Kao razlog tome naveo je da samo u Zagrebu sada ima više od 40 tisuća nezaposlenih. Zagrebački izvoz postao je trostruko manji od uvoza i naš je grad  prestao biti lokomotiva razvoja hrvatskog gospodarstva što treba promijeniti. Ožanić navodi kako Zagreb ima udio od 60 posto u cjelokupnom uvozu Hrvatske, njegov trgovinski deficit konstantno raste, a tako i nezaposlenost. Ocijenio je kako bi zbog navedenih razloga politika morala dati podršku ovome projektu, baš kao i građani.

Tihomir Majić,  Marijan Ožanić, Miro Laco

Tihomir Majić, Marijan Ožanić, Miro Laco

Za kompletnu izgradnju – 193 milijuna eura

Projekt Tehnopolisa realizirao bi se kroz nekoliko godina u nezavršenom objektu planirane Sveučilišne bolnice u Blatu, koja raspolaže s prostorom od 236.000 četvornih metara. Otprilike 40 posto kompleksa bolnice je već izgrađeno, za što su građani plaćanjem doprinosa izdvojili oko 157 milijuna eura, a za potpunu izgradnju Tehnopolisa trebalo bi još nešto više od 193 milijuna eura. Za građevinu 181 milijun i još 1,2 milijuna za uređenje okoliša i pristupnih prometnica. Sveučilišna bolnica je u postupku likvidacije i posjeduje dionice Zagrebačke banke u vrijednosti između 13 i 14 milijuna kuna koje bi se mogle iskoristiti za početak radova.

Ožanić navodi kako se stalno ponavlja kako nedostaje novca za projekte dok se istodobno planira uložiti 30-ak milijuna kuna u Dinamov stadion. Također, napominje kako se projekt može izvoditi postepeno, u etapama, sukladno mogućnostima i potrebama.

Okupljenima je 3D animacijom i tlocrtima prikazano kako je zamišljen Tehnopolis. Njemu bi se prilazilo Avenijom Slavoljuba Penkale kojom bi se stizalo na Trg Ruđera Boškovića. Na desnoj strani smjestio bi se Muzej znanosti dok se lijevo nižu šesterokatni toranj visokotehnoloških tvrtki, poduzetnički inkubator i prostorije u kojima su smještene niskotehnološke tvrtke.  U kompleksu bi bile smještene i poslovno-poduzetnička zona, poslovna škola, laboratorij za ateste, dječji vrtić, kafići, trgovina, restorani, kurirska služba, a posložila bi se i izložba tehničkih inovacija …

Moramo proizvoditi – inače ćemo propasti

Pročelnik Ureda gradonačelnika Miro Laco istaknuo je kako je to mjesto u kojem bi se proizvodili visokotehnološki proizvodi s dodanom vrijednošću koji bi mogli biti konkurentni na tržištu i nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. „Ovo nije lokalni već projekt od državnog značaja koji bi mogao postati i regionalno važan. Zagreb stvara trećinu hrvatskog BDP-a, ima najjače sveučilište u državi i zbog toga bi ovaj projekt trebao biti ostvaren upravo u Zagrebu. Ovo je ogromna prilika za grad, a za ostvarenje projekta mogli bismo povući značajna sredstva iz EU-a“, napomenuo je Laco.

Nakon predstavljanja bila je otvorena kraća rasprava na kojoj se moglo čuti kako je Tehnopolis zamišljen kao možda odviše „grandiozan“ projekt, da treba provjeriti u kakvom je fizičkom stanju objekt bolnice te napraviti analizu omjera troškova i mogućih dobitaka. Arhitekt Niko Gamulin iz Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba ustvrdio je da će Zagrebu trebati i nova bolnica te izrazio bojazan da svi građani možda neće biti oduševljeni odlukom da se odustalo od Sveučilišne bolnice. „Ako konačno ne počnemo proizvoditi nećemo više imati novaca nizašto“, zaključio je pak prof. dr. Igor Čatić koji je podržao ovaj projekt. Potpredsjednica Skupštine Tatjana Holjevac kazala je kako je proizvodnja od koje je Zagreb živio zatvarana i uništena te da je najskuplje rješenje da „bolnica na kraju grada“ stoji ovako prazna kao danas i propada.

Boris Jagačić