“Predlagatelj ‘lex šerifa’ ne razumije nužnost nadzora zakonodavne nad izvršnom vlasti

“Predlagatelj ‘lex šerifa’ ne razumije nužnost nadzora zakonodavne nad izvršnom vlasti

Sandra Švaljek smatra kako sadržaj i postupak izmjena Zakona o jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, upućuju da se radi o izmjeni propisa »čija namjera nije časna, ni opravdana, niti u interesu građana Hrvatske«

Zakon o jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, famozni lex šerif, stupio je u četvrtak na snagu. O ovome smo razgovarali s dvoje gradskih zastupnika, koji su iznijeli svoje viđenje novog Zakona.

Nenad Matić

Nenad Matić ispred Zelene liste misli da Hrvatska nije bila 2009. godine spremna za neposredan izbor lokalnih čelnika. Mišljenje je da se, kad se već krenulo u tom smjeru, trebalo detaljnije i bolje definirati niz zakonskih i podzakonskih akata te odnos Skupština – gradonačlenik/načelnik/župan.

»Diže se velika buka oko novih izmjena zakona, ali ne vidim ništa sporno jer ovaj prijedlog olakšava procedure i jača ulogu Skupštine prilikom donošenja proračuna«, smatra Matić.

Tvrdi da, kada je riječ o Zagrebu, ovaj zakon ništa ne donosi novog jer je situacija u Gradskoj skupštini stabilna, a misli a i neki od izabranih zastupnika opozicije sigurno neće dozvoliti nove izbore. Podsjetio je kako Milan Bandić u razdoblju 2009. – 2013. nije imao većinu u Skupštini pa ipak SDP-a s partnerima po starom zakonu nije imao hrabrosti rušiti Bandića i ići na izbore jer su znali da bi gradonačelnik Bandić bolje prošao i pobijedio, »a ista je situacija danas«.

Sandra Švaljek

S druge strane, Sandra Švaljek smatra kako sadržaj izmjena Zakona o jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i sve oko tih izmjena (ubrzano donošenje, stupanje na snagu odmah danom objave u Narodnim novinama, ignoriranje mišljenja stručnjaka) upućuje da se radi o izmjeni propisa »čija namjera nije časna, ni opravdana, niti u interesu građana Hrvatske«.

Kaže kako se radi o propisu koji će značajno oslabiti demokraciju na lokalnoj razini, obezvrijediti predstavnička tijela i ojačati lokalne čelnike čija je moć već sada veća od moći predstavničkih tijela. Nadodaje da se kao jedno od opravdanja za osiguranje ostanka na vlasti lokalnih čelnika, čak i u slučaju neizglasavanja proračuna navodi činjenica da se lokalni čelnik bira neposrednim izborom.

»To opravdanje pokazuje da predlagatelj zakona ne razumije (ili ne želi razumijeti) nužnost nadzora zakonodavne nad izvršnom vlasti, neovisno o načinu njezina izbora«, kaže Švaljek.

Prema njezinom mišljenju, Ministarstvo uprave je očito bilo toliko obuzeto svojom nakanom da zajamči opstojnost lokalnim čelnicima da je zanemarilo činjenicu da upravo ova izmjena zakona ukida i osnovni razlog za usitnjenost sustava lokalne samouprave kakva postoji u Hrvatskoj. Smatra kako su tim zakonom male lokalne jedinice opravdane su samo zato što omogućuju da se putem lokalnih predstavničkih tijela bolje artikuliraju lokalni interesi građana.

Švaljek zaključuje: »Ako lokalna predstavnička tijela ostanu bez moći, onda to isto ministarstvo treba što hitnije provesti teritorijalnu reorganizaciju i okrupniti lokalne jedinice kako bi efikasno obavljale poslove iz nadležnosti lokalne samouprave«.

Matej Knežević