Praizvedba opere Nikola Šubić Zrinjski i rođendan omiljenog hrvatskog pjesnika

Praizvedba opere Nikola Šubić Zrinjski i rođendan omiljenog hrvatskog pjesnika

Upornom obranom tvrđave Siget pod zapovjedništvom hrvatskoga bana Nikole Zrinjskog zadržana je turska vojska u opsadi mnogo duže nego je to itko mogao očekivati. Događaj je potaknuo mnoge stvaraoce da pokušaju scenski prikazati zbivanja u Sigetu, a najznačajnije djelo temu sigetskog boja stvorio je Ivan Zajc

Dogodilo se na današnji dan, 15. lipnja:

1876. – U Zagrebu prvi put izvedena opera Nikola Šubić Zrinjski skladatelja Ivana Zajca. Velikoj turskoj vojsci pod zapovjedništvom sultana Sulejmana Veličanstvenog i vezira Mehmeda Sokolovića, koja se ljeti 1566. kretala prema još neosvojenom dijelu Ugarske, ispriječila se na putu mala tvrđava Siget i nevelika skupina hrabrih ljudi. Upornom obranom, pod zapovjedništvom hrvatskoga bana Nikole Zrinjskog, zadržana je turska vojska u opsadi mnogo duže nego je to itko mogao očekivati. I nakon nestanka svake nade u pomoć carskih bečkih trupa, posada Sigeta i dalje je branila grad i napokon gotovo sva izginula u posljednjem jurišu u rujnu 1566.

Taj događaj potaknuo je mnoge stvaraoce da pokušaju scenski prikazati zbivanja u Sigetu. Prvi je to učinio njemački dramatičar Teodor Kerner, čijom je dramom Niklas graf von Zriny otvorena 4. listopada 1834. prva kazališna zgrada u Zagrebu – Stankovićev gornjogradski teatar.

Međutim, najznačajnije djelo na temu sigetskog boja stvorio je skladatelj Ivan Zajc. Njegova opera Nikola Šubić Zrinjski skladana na libreto Huge Badalića, prvi je put izvedena u Zagrebu 4. studenoga 1876. To je djelo zrela majstora, nadahnuto nacionalnim osjećajem, za ono doba znalački pisana opera, dramaturški cjelovita i s odlično postavljenim skupnim prizorima, osobito u završnim zborovima. Vođenje i razvijanje pjevačke linije temelji se na talijanskom belkantu, ali se ipak osjeća i prizvuk hrvatske melodike. Umjetničke značajke Nikole Šubića Zrinjskog svrstavaju to djelo u red najboljih hrvatskih opernih ostvarenja.

1905. – U Rastušju kraj Slavosnkog Broda rođen je Dragutin Tadijanović. Živio je i radio u Zagrebu više od 80 godina te umro u 102. godini života. Za života je objavio više od 500 pjesama u dvadesetak zbirki te priredio nekoliko izdanja svojih izabranih i sabranih djela, a među najznačajnijima su Lirika, Sunce nad oranicama, Pepeo srca, Dani djetinjstva, Tuga zemlje, Pjesme i Čarolije. Tadijanović se opredijelio za intimne i zavičajne teme i u osamdesetogodišnjem pjesničkom radu nije imao važnijih promjena.

Iako je katkada znao prihvatiti izazove ne samo novih tema nego i oblika, pa je pisao haiku i »gluhe sonete«, Tadijanović je preveo i više Goetheovih, Hölderlinovih, Nezvalovih, Novalisovih i Heineovih pjesama te sastavio nekoliko antologija. Uredio je mnogobrojna izdanja djela hrvatskih pisaca 19. i 20. stoljeća, bio predsjednik Društva hrvatskih književnika, profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, a do umirovljenja bio je direktor Instituta za književnost i teatrologiju JAZU/HAZU. Bio je najomiljeniji hrvatski pjesnik i autor stihova koje su učili i recitirali brojni naraštaji učenika i studenata.

2002. – U Zagrebu u 76. godini života umrla Dunja Rihtman-Auguštin, hrvatska etnologinja i novinarka. Sudjelovala je u antifašističkoj borbi, a nakon rata u Zagrebu je maturirala i diplomirala etnologiju na Filozofskom fakultetu. Na početku karijere radila je kao novinarka, a potom je bila stručna savjetnica na Ekonomskom institutu. Bila je dugogodišnja predstojnica Instituta za narodnu umjetnost, dvanaest godina predsjednica Hrvatskoga etnološkog društva, vodila je nekoliko znanstvenih projekata i organizirala međunarodne i domaće znanstvene skupove. Bila je i članica Mađarskoga etnološkog društva, Udruge »Folklore Fellows« Finske akademije znanosti i potpredsjednica udruge etnologa i folklorista. Dobitnica je uglednih domaćih i međunarodnih nagrada, među ostalima i Herderove, a kritičari ističu da je njezin doprinos suvremenoj hrvatskoj etnologioji i kulturnoj antropologiji neprocjenjiv.

1847. – U Leipzigu umro skladatelj, pjanist i dirigent Felix Mendelssohn-Bartholdy (rođen 3. veljače 1809)., autor brojnih klasičnih lirskih i romantično usmjerenih djela: sa 9 godina počinje nastupati kao pijanist, u 11. skladati; pozornost izaziva uvertirom San ivanjske noći, piše opere, oratorije, simfonije, orkestralnu i crkvenu glazbu.

 

Tutankhamonova zlatna posmrtna maska / Izvor: Wikipedija

Tutankhamonova zlatna posmrtna maska / Izvor: Wikipedija

1922. – Britanski arheolog Howard Carter za iskapanja u Dolini kraljeva u Egiptu otkrio grobnicu faraona Tutankhamona iz sredine 14. stoljeća pr. Kr. To je još uvijek najbogatije nalazište u nekoj faraonskoj grobnici.

1979. – U Teheranu su iranski studenti zauzeli veleposlanstvo SAD-a te 70 članova osoblja uzimaju za taoce; američki pokušaj spašavanja talaca helikopterima 25. 4. 1980. godine nije uspio jer su taoce skrivali u pustinji.

1995. – U Tel Avivu desničarski je student na mirovnom skupu ustrijelio premijera Yitzahaqa Rabina (rođen 1. ožujka 1922.); general Rabin vodi izraelske akcije u arapsko-izraelskom ratu Šestodnevnom ratu: od 1974. do 1977. i od 1992. do 1995. godine predsjednik je vlade i s palestinskim vođom Jaserom Arafatom sklapa sporazum o palestinskoj autonomiji.

Obama prestao pušiti zbog straha od supruge2008. – Za predsjednika SAD-a je prvi put u 232-godišnjoj povijesti izabran tamnoputi Barack Obama (puno ime Barack Hussein Obama; rođen 4.8.1961.), pravnik s Harvarda, 47-godišnji kandidat Demokratske stranke, od 2004. godine prvi tamnoputi senator (iz Illinoisa); u gotovo devetogodišnjoj bitci za predsjedničku nominaciju pobijedio je protivnicu Hillary R. Clinton, demokratsku senatoricu i ženu nekadašnjeg predsjednika Billa Clintona; Obama je 44. predsjednik SAD-a. (zg-magazin)