Povrće koje uzgajaju tijekom cijele godine distribuiraju putem tjednih košarica

Povrće koje uzgajaju tijekom cijele godine distribuiraju putem tjednih košarica

Proizvodnja zdrave hrane i život u skladu s prirodom okupila je četvero prijatelja na gospodarstvu Košćak u Bjelovarsko – bilogorskoj županiji, na kojem uzgajaju preko šezdeset vrsta povrća. Bazira se to na biointenzivnom uzgoju na malim površinama po metodi Jean-Martin Fortiera

»Mi smo mali tim koji broji četiri prijatelja entuzijasta okupljena s ciljem zdravog življenja i bavljenja poslom koji nas približava prirodi i zemlji. Okupili smo se u malom selu pored Bjelovara na obiteljskom gospodarstvu gdje uzgajamo zdrave povrtnice i provodimo u djelo ono o čemu smo nekad maštali«. Govori nam to Ivana Košćak sa istoimenog OPG-a u Bjelovarsko – bilogorskoj županiji, čiji se uzgoj povrća bazira na priručniku za biointenzivni uzgoj na malim površinama Le jardinier-maraicher Jean-Martin Fortiera. Uzgajaju na gospodarstvu 68 vrsta povrća od rajčice, paprike, mrkve, patlidžana, blitve, graha i dr.

Uzgoj na povišenim gredicama

Metoda koju najviše njeguju je st uzgoj na sve zahvalnijim povišenim gredicama od dvadesetak centimetara, a biljke sade na razmak bliži od preporučenog, sprečavajući tako rast korova.

»Male površine uzgoja zahtijevaju manju potrebu za peletiranim gnojivima, a najveću prednost u gnojidbi dajemo kompostu napravljenom uz pomoć efektivnih mikroorganizama i zelenoj gnojidbi«, objašnjava Ivana način rada. Između gredica dodaje nalaze se stazice po kojima se hoda odnosno gazi prilikom obrade zemlje traktorom. Svaka je gredica s povrtnicama oko 22,5 četvorna metra (gredice su široke 90 cm i dugačke 25 m) što im omogućava točan izračun količine presadnica, prinosa, potrebe za gnojivima i dr. Plan poljodjelske proizvodnje prilagođen je plodosmjeni i »dobrosusjedskim« odnosima između kultura tako da se na nekim gredicama kroz godinu izmjene i po tri kulture. To nije zanemarivo jer, primjerice, prijatelji su u biljnom svijetu nemalo rajčica i bosiljak pa pri odluci o odabiru povrća za sadnju treba i o tome povesti računa.

Bjelovarskim proizvođačima zdravih namirnica važno je na što manjoj površini proizvesti više«. Ishodište rada im je što više ulagati u zemlju ponajprije unosom zelene gnojidbe, tzv. sječke, komposta i ostalog što obnavlja njenu kvalitetu. Povišene su gredice, objašnjava naša sugovornica, idealne za zemlje na kojima se zadržava voda, jer su za kišnih razdoblja biljke na ocjeditoj povišenoj gredici. Po uzoru na napredne zemlje Francusku, Italiju, Švicarsku, Kanadu i sl. svoje su povrće entuzijasti odlučili plasirati putem grupa tzv. ujedinjenih potrošača koji direktnom kupnjom netom ubranog povrća, podržavaju spomenutu metodu proizvodnje. To znači da su na imanju obavezni (kolikogod to dozvoljavaju vremenski uvjeti) proizvoditi povrtnice 12 mjeseci u godini. Na njivama, doznajemo, uvijek imaju svega pomalo, a sezonsko povrće svojim klijentima beru dan uoči isporuke. Tako ga uvijek dobivaju svježeg.

Obveza na vjernost, kvalitetu i povoljne cijene

»Ljudima koji nas podržavaju obvezali smo se na vjernost, pristupačnost i povoljne cijene te kvalitetu proizvoda«, kaže Ivana Košćak. Ističe kako je s ciljem udruživanja potrošača koji ih podržavaju osnovana i Udruga RIS – »Razmjena i solidarnost«. Unutar Udruge zajednička je želja razvijati i poticati solidarnu razmjenu vještina, znanja i tehnologija uzgoja povrća, ljekovitog bilja, kvalitetnog kompostiranja kućanskog otpada, korištenja prirodnih materijala u gradnji… Plan je i uključivanje alternativnih izvora energije, proizvodnje prirodne kozmetike, prakticiranja upotrebe zdrave prehrane i tjelovježbe, odnosno »…svega vezanog za permakulturu i tranzicijski pokret«.

polje_udruga_ris

Cilj im je, tvrde, da se ljudi međusobno pomažu i povežu kroz stvaranje održive zajednice. U ranoproljetnom i kasnojesenskom razdoblju članovi Udruge mogu potpisati tromjesečne Ugovore za preuzimanje košarica na tjednoj bazi. Košarica jest paket povrća u vrijednosti od 30 kuna u koji uvrštavaju ono koje im je dostupno i u raspoloživim količinama, ovisno o vremenskim uvjetima koji su u određenim razdobljima godine nerijetko nepredvidivi. Tako članovi udruge omogućavaju financiranje predstojeće poljodjelske sezone kao i siguran plasman proizvedenog povrća. »Članovima osiguravamo pravednu raspodjelu skromnije zimske povrtne ponude, prihvatljive cijene i sustavnost u opskrbi«, navodi Ivana.

Udruga RIS aktivna u Zagrebu, Varaždinu, Koprivnici i Bjelovaru

Polje indijskog ginsenga

Polje indijskog ginsenga

Dodaje kako je Udruga »RIS« za sada aktivna u Varaždinu, Koprivnici, Zagrebu i Bjelovaru, a svi koji se u nju žele učlaniti mogu ih kontaktirati na 098 995 99 44. Najmanje jednom godišnje na dan otvorenih vrata njihovog imanja svi dobronamjernici pozvani su na posjet njivama i druženje uz pripremljenu zdravu hranu. Mogu, kaže naša sugovornica, i pitati za savjet o načinu uzgoja biljaka, prihrane, zaštite i dr. Takva su druženja dobra jer iz prve se ruke dobivaju povratne informacije »o tome što je od povrća i sorata bilo dobro ili bi moglo biti bolje«.

Potrošači se tako više educiraju o proizvodnji odnosno nadopunjuju znanje ako im je neobjašnjiva pokoja rupica u kelju, blitvi i drugim povrtnicama, zaključuje Ivana Košćak koja na imanju uzgaja i indijski ginseng, moćnu ljekovitu biljku.

Snježana Kratz