Povelja kneza Trpimira – najstariji diplomatski tekst u Hrvata

Povelja kneza Trpimira – najstariji diplomatski tekst u Hrvata

(Foto: Knez Trpimir u seriji dokumentarno-igranoj seriji Hrvatski kraljevi iz HRT-ove produkcije / Izvor: Wikipedija)

Na današnji dan 852. godine knez Trpimir je izdao Povelju, odnosno darovnicu koja spada u prve hrvatske državničke spise. U darovnici se spominje hrvatsko ime, Trpimir sebe naziva knezom Hrvata, a svoju državu Hrvatska

Povelja kneza Trpimira, poznata i kao Trpimirova darovnica je krsni list hrvatske države, kako je kazao Marko Kostrenčić, hrvatski povjesničar, pravnik i političar. Darovnicom je knez Trpimir Splitskoj nadbiskupiji potvrdio darovnicu svoga prethodnika kneza Mislava te joj uz to darovao još neke posjede. Iz ove isprave, koja je najstariji pisani spomenik ne samo hrvatskog nego svih slavenskih naroda, doznajemo i mnogo drugih stvari.

Na obljetnicu izdavanja Povelje, prisjećamo se kneza Trpimira kao snažnog, samostalnog hrvatskog vladara na povijesnom prostoru o kojem, osim darovnice svjedoče relativno bogata i prilično raznolika povijesna vrela. Ona su temelj na kojem se gradi slika o snazi samoga vladara, kao i slika o emancipiranom političkom biću Hrvata potkraj prve polovice i sredinom 9. stoljeća.

Darovnica_kneza_Trpimira_852Darovnica kneza Trpimira je izniman državnopolitički dokument jer Trpimir sebe naziva hrvatskih vladarom – dux Chroatorum, što je prvi spomen hrvatskog imena u domaćim vrelima. Svoju državu Trpimir naziva kraljevina Hrvata – regnum Chroatorum, premda još nije kralj.

Vladanje Trpimira hrvatskom državom bitna je etapa na putu prema nezavisnoj kneževini pod knezom Branimirom, a obilježeno je vladarom sposobnim da svojoj državi na sudaru svjetova i različitih interesa moćnih sila osigura samostalnost.

Trpimirova darovnica, najstariji diplomatski tekst u Hrvata, koji je M. Kostrenčić nazvao rodnim listom hrvatske države, prvi je u nizu od 29 vladarskih isprava dosad poznatih iz vremena narodne dinastije i prvi je zapis u kojemu se pojavljuje ime hrvatskoga naroda (dux Croatorum). Treba spomenuti i to da darovnica kao i ostalih 28 vladarskih isprava do nas nije došla u izvornom obliku nego u više prijepisa, i to iz dosta kasnijega vremena. Najstariji je primjerak iz 1568. U obliku imitativne notarske kopije koji se čuva u župnome uredu u Kaštel Sućurcu. U splitskom nadbiskupskom i kaptolskom arhivu nalaze se još četiri kopije i sve su mlađe od one koja se čuva u Kaštel Sućurcu. Jezično najboljim prijepisom smatra se onaj koji se nalazi u spisu kojemu Farlati daje naslov Donationes principum, a nastao je za vrijeme splitskoga nadbiskupa Sforze Ponzonija (1616. – 1641.).

Povelja odnosno darovnica spominje mnoge pojedinosti o organizaciji hrvatske države u 9. stoljeću, a kneza Trpimira potvrđuje kao samostalnoga i uglednog vladara. Povelju nije objavio knez Trpimir sam, već je kao svjedoci supotpisuju članovi zbora velikaša, koji se nalaze u njegovoj pratnji. Trpimir je poput svih zapadnih vladara imao svoje dvorske časnike i dvorsku pisarnicu. Imao je komornika i tri dvorska svećenika (Dominika, Ciprijana i Martina), koji također svjedoče na povelji.

(Pripremila: M. Funda)