“Potrebna je veća suradnja između arheologa i znanstvenika s FSB-a”

“Potrebna je veća suradnja između arheologa i znanstvenika s FSB-a”

(Foto: Koštani ostaci od proizvodnje gumbova)

Izložba »Recikliraj: ideje iz prošlosti« iz Arheološkog muzeja potaknula raspravu

Igor Čatić ističe da je pitanje recikliranja postao ideološki problem / Jacqueline Balen je pojasnila da je cilj izložbe prikazati da recikliranje nije otkriveno u suvremenom društvu

U zagrebačkom Arheološkom muzeju održava se izložba »Recikliraj: ideje iz prošlosti«, u povodu koje je na Trećem programu Hrvatskoga radija u srijedu održana emisija u kojoj su gostovali dr. sc. Jacqueline Balen, jedna od tri autorice spomenute izložbe i umirovljeni profesor emeritus s Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Igor Čatić.

U uvodu u emisiju, voditeljica i urednica Blanka Jergović istaknula je kako se trenutno procjenjuje da će do sljedeće godine u svijetu biti 50 milijuna tona smeća, a da tri milijuna čine mali aparati, dok će 12 tona biti veći aparati kao što su perilice, televizori i drugi kućanski aparati.

Autorica i kustosica zagrebačkog Arheološkog muzeja Jacqueline Balen izjavila je kako je cilj izložbe prikazati da pojam recikliranja nije otkriven u suvremenom društvu, već da se ono dešavalo i kroz prošlost.

Pojasnila je da se kroz izložbu prati sekundarna uporaba različitih predmeta kroz različita razdoblja. »Naši preci prilikom recikliranja kroz povijest nisu razmišljali o okolišu, već su iskorištavali pojedine predmet iz praktičnih razloga«, naglasila je.

Balen smatra kako je glavni razlog tome taj što su ljudi teško dolazili do pojedinih sirovina. Kao primjer navodi kamenu sjekiru, kao najstarije oruđe kojim se čovjek služio. Prema njezinim riječima, kada je naš predak iskoristio spomenutu sjekiru te ju nije mogao koristiti kao oruđe kojem će srušiti drvo, kamen s nje mu je služilo za izradu čekića, malih nožića ili malih alata za obradu zemlje. Slična je situacija sa željeznim predmetima, keramikom, ali i koštanim nalazima.

Ipak nisu sve sirovine uspjele biti sačuvane do današnjih dana. Balen ističe da su slabo sačuvani drvo i tekstil, a da su takve predmet odlučili prikazati putem fotografija. Osim toga, određeni su lokaliteti bili naseljavani u brojnim razdobljima čovjekove prošlosti te kao za primjer uzima uporabu prostora i građevinskih elemenata.

Kao najbolji primjer za to uzela je upravo zgradu Arheološkog muzeja – u njegovoj palači bio je prostor njemačkog vojnog stožera tijekom Drugog svjetskog rata, a 1946. godine je ondje Muzej.

Osim toga u emisiji su se dotakli ambalažne funkcije. Autorica drži da je keramička posuda služila i kao uteg za mreže, ali druge oblike, a dijelovi koji su bili polomljeni mogli su se ponovno iskoristiti za neku drugu namjenu.

Glavni je naglasak u emisiji stavljen na recikliranje. Za Balen ljudima je u prošlosti recikliranje i problem smrada predstavljao veliki izazov te su se stoga morali s time nositi te su se trudili ga maknuti iz svoga života. Kao zanimljivost je nadodala kako je danas moguće iskoristiti 80 % materijala koje imamo, dok su naši preci iskorištavali te materijale do krajnje iskorištenosti.

Zaključuje kako je njezin tim, koji je brojio više od 16 domaćih i stranih autora, nastojao ukazati na odnos između suvremenosti i prošlosti glede recikliranja.

Koncentracija drški i utega iz kuće (Vinča)

Profesor Čatić izjavio je kako mu se ideja izložbe vrlo dojmila, pogotovo zato što iz nje možemo mnogo toga naučiti iz prošlosti. Naglasio je kako ključni problemi kreću od toga što se zaboravlja činjenica da je tada bilo manje ljudi na samoj Zemlji, no da su naši preci znali važnost recikliranja i gospodarenja otpadom.

Drugi problem je, smatra profesor emeritus, u tome što ljudi danas plastiku često doživljavaju kao nešto negativno, a da najveći problem za okoliš ne stvaraju vrećice, koje su u otpadu zastupljene u manjim količinama, već odbačeni higijenski ulošci i pelene.

Treći veliki problem je, prema njegovim riječima, problem životnog vijeka svakog materijala, koji je u današnje vrijeme sve kraći.

»Danas moramo voditi računa što od toga možemo učiniti, dok su ti predmeti ranije tijekom prošlosti bili preoblikovani i bili korišteni za druge svrhe«, kaže.

Igor Čatić (FIOM)

Četvrti, ali i ne zadnji problem za profesora Čatića, zasigurno je pitanje recikliranja. Naveo je tri različita načina gospodarenja otpadom, odnosno njegova zbrinjavanja: mehaničko – kemijsko, biološko i energetsko. On se zalaže za suradnju između arheologije i tehnologije, budući da se tek sada otkriva kako su ljudi to ranije radili.

Nadodaje da je pitanje recikliranja postao ideološki problem, što se najbolje vidi na primjeru Kineza koji su svoj fokus stavili na proizvodnju, a manje na reciklažu. Za razliku od njih, kaže, Europa se okreće recikliranju otpada.

Čatić zaključuje kako bi umjesto pojma reciklaže bilo bolje koristiti izraz oporabe, budući to zahtjeva kombiniranje različitih postupaka, te je još jednom pozvao arheologe da zajedno sa znanstvenicima sa područja tehnike zajedno stvore sinergiju i doprinose novim znanjima.

Iako je izložba »Recikliraj: ideje iz prošlosti« otvorena još 14. studenoga, a trebala je biti završena 10. prosinca, neslužbeno doznajemo kako je produljena do daljnjega. Cijena pojedinačne ulaznice iznosi 30 kuna, obiteljske 50, dok đaci, studenti, vojnici i umirovljenici mogu vidjeti izložbu za 15 kuna. Osim toga, na stranici arheološkog muzeja nalazi se i digitalna brošura o samoj izložbi u PDF formatu.

Matej Knežević

Ostavi komentar

*