Potreban nam je konsenzus tehničara, ekonomista, pravnika i političara

Potreban nam je konsenzus tehničara, ekonomista, pravnika i političara

U težoj smo situaciji nego što naši političari misle. Predviđa se da ćemo 2030. godine uvoziti 70 % potrebne energije. Za izgradnju elektrane potrebno je najmanje pet godina, isto kao i za izgradnju nove tvornice s novom proizvodnjom. Zar smo zaboravili da školovanje vrhunskog inženjera traje nakon diplomiranja kao i školovanje vrhunskog kirurga?

Prof. dr. sc. Zvonko Benčić

Prof. dr. sc. Igor Čatić je u svojoj knjizi Životopis i djelatnosti (nakladnik: Društvo za plastiku i gumu, Biblioteka polimerstvo – serija žuta) pobrojio i klasificirao sve svoje radove onako kako to preporučuje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Priklonio se Ministarstvu, makar godinama prigovara metodi birokratskog brojenja radova. Teško je iskočiti iz sustava, ja sam to više puta učinio, i uvijek sam nastradao.

Danas, u doba neoliberalizma, je teško identificirati ljude u državnoj birokraciji koji mogu provesti promjene. Tehničari mogu donijeti izvrsne zaključke, ali što vrijedi kad ih nema tko provesti ili kad ih nitko ne želi provesti

No, možemo se i zapitati u koja područja ljudske djelatnosti spadaju svi ti brojni radovi i u krajnjoj konzekvenciji što je zajedničko svim tim radovima?

Prof.  Čatić zalazio je u mnoga područja ljudske djelatnosti, primjerice radovi bi se mogli svrstati pod naslove: znanost; znanost i privreda; tehnika i kultura; tehnika i mediji; vođenje tehnike; vođenje medicine; proizvodnja i društvo; alatničarstvo; plastika i guma; inženjerske udruge; etika i moral; bioetika; obrazovanje; jezik; zaštita okoliša i zdravlja te strategija razvoja Hrvatske i sl.

A što je zajedničko svim tim radovima? Duboki humanizam, podupiranje tri temeljne težnje ljudskog roda: (1) odmicanje od bolesti, (2) odmicanje od siromaštva i (3) odmicanje od neznanja. Ili još sažetije: prof. Čatić uvijek diže ruku za Život, uvijek glasuje za održanje i produženje života. Nije slučajno da je prof. Čatić jednoj od knjiga u kojoj je sabrao svoje radove dao naslov Tehnika, temelj kulture – zagovor hrvatske budućnosti (Graphis, Zagreb, 2003.; obuhvaća vremensko razodoblje od 1986. do 2002. godine).

potrosnja_energije_HR

(Izvor: Energetski insitut Hrvoje Požar)

Gdje je hrvatsko društvo danas glede tri temeljne težnje ljudskog roda? Danas je upravo obratno: (1) primičemo se siromaštvu, (2) primičemo se bolestima i (3) primičemo se neznanju. To dobro ilustrira dijagram ukupne potrošnje energije u Hrvatskoj od 1988. godine do 2012. godine. Na ordinati su megatone ekvivalentne nafte, a na ordinati godine. Danas je proizvodnja energije manja za više od 2 Mten nego 1988. godine. U razdoblju od 25 godina unatrag izgradili smo samo jednu elektranu i to HE Lešće na rijeci Dobri instalirane snage 42,3 MW. Potrošnja energije danas je manja za više od 1 Mten nego 1988. godine. Kako je potrošnja energije izvan industrije porasla za oko 2 Mten (vidi porast ukupne potrošnje od 1992. do 2007. godine), to znači da industrija danas troši oko 3 Mten manje nego 1988. godine. Prof. Čatić se s pravom pita: Od čega će Hrvatska živjeti?

Zašto nam je potreban konsenzus?

U težoj smo situaciji nego što naši političari misle. Predviđa se da ćemo 2030. godine uvoziti 70 % potrebne energije. Za izgradnju elektrane, od zamisli do ostvarenja, potrebno je najmanje pet godina. Isto je toliko potrebno za izgradnju nove tvornice s novom proizvodnjom. Zar smo zaboravili da školovanje vrhunskog inženjera traje nakon diplomiranja kao i školovanje vrhunskog kirurga?

Danas, u doba neoliberalizma, je teško identificirati ljude u državnoj birokraciji koji mogu provesti promjene. Tehničari mogu donijeti izvrsne zaključke, ali što vrijedi kad ih nema tko provesti ili kad ih nitko ne želi provesti. Zato je potreban konsenzus tehničara, ekonomista, pravnika i političara; treba ih pozivati na skupove tehničara i zajednički donositi zaključke. I prof. Čatić je gorljivo tražio sugovornike, ali ih je teško nalazio.

Ali to ne će biti dovoljno za postizanje tri temeljna cilja ljudskoga roda. Potrebno je da društvo ograniči potrebe pojedinca. Ono što ti ne treba, nije tvoje, zar ne? Potrebno je shvatiti da prirodna evolucija ne počiva na konkurenciji, sukobu, nasilju. One civilizacije koje nisu surađivale s prirodnim okolišem su propale. Potrebno je naučiti kako se na Zemlji može živjeti bez njezina uništavanja. Potrebno je razviti holističko mišljenje, odnosno holističku svijest. Na svakom je pojedincu da poradi na sebi i da djeluje na druge ljude. Kako što čini prof. Igor Čatić.

(S predstavljanja izdanja Društva za plastiku i gumu, održanog 5. ožujka 2014. na Fakultetu strojarstva i brodogradnje)