Posustajanje predizbornih anketa

Posustajanje predizbornih anketa

Pitanje o vjerodostojnosti anketa i stvarnim naručiteljima trebaju svi analitičari u političkim strankama ozbiljno uzeti u obzir jer bi mogli ostati zatečeni stvarnim rezultatima izbora

Žarko Delač

Žarko Delač

Ovih sam dana u razgovoru s prijateljem saznao kako ga je ovih dana telefonski nazivao provoditelj ankete kojom se ispituje politička potpora javnog mnijenja. Zanimljivo je pri tome kako je rekao da je govorio gluposti tj. što mu je palo na pamet. Povodeći se tom izjavom pogledao sam sa zanimanjem posljednje mjesečno istraživanje jedne komunikacijske agencije i ostao iznenađen. Naime, istovremeno velik broj ispitanika ne podržava smjer kojim ide Vlada, ali unatoč tome stranka koja ju vodi dobiva najveću potporu. Uočivši ovu nelogičnost potražio sam u arhivi rezultate anketa prije posljednjih parlamentarnih i predsjedničkih izbora i primijetio velika odstupanja. Je li tome stvarno razlog neozbiljnost naših sugrađana prilikom anketiranja, pogrešne metode i uzorci koji se primjenjuju, navijačka privrženost anketara ili u posljednje vrijeme proširena trgovina političkim utjecajem pa tako i rezultatima anketa?

Ne treba pri tome i puno mašte kako se umjesto dugotrajnih ispitivanja i kontaktiranja sve manjeg broja osoba zainteresiranih za davanje odgovora rezultati mogu izbaciti i upotrebom statističkih i drugih matematičkih metoda, što je dodatni razlog za nevjerodostojnost. Zbog toga pitanje o vjerodostojnosti anketa i stvarnim naručiteljima trebaju svi analitičari u političkim strankama ozbiljno uzeti u obzir jer bi mogli ostati zatečeni stvarnim rezultatima izbora. Nadalje, sve veći broj, u prvom redu ekonomski uvjetovanih, iseljenih Hrvata utječe na izborne rezultate jer to su ponajviše protestni glasovi.

Znaju to dobro i vladajuće strukture i stoga se odlučno opiru uvođenju elektronskog i dopisnog glasovanja jer bi rezultati po njih bili znatno lošiji. Bez obzira na to što planiramo uvesti beskontaktnu osobnu iskaznicu, iskorijeniti papirnate biljege i uplatnice te još snažnije zakoračiti u informatizaciju društva i nadalje nemušto tvrde kako ne mogu osigurati sigurnost prilikom elektronskog glasovanja. No ovo opravdanje svakim će danom biti sve teže braniti i stoga neće proći još dugo vremena do mogućnosti biranja političkih predstavnika iz kućnog ambijenta umjesto odlaska na biračka mjesta ili naša diplomatska predstavništva u inozemstvu.

Tako će postepeno prestati i potreba za predizbornim anketama, a time i utjecaj na birače jer će rezultati biti toliko nevjerodostojni da ih čak niti glavne političke stranke neće više moći koristiti. U tom kontekstu oslabit će i utjecaj političkog marketinga putem društvenih mreža, bannera, pop-up oglasa, e-mail oglašavanja ili već zaboravljenih SMS poruka.Bilo zbog uvođenja direktive o zaštiti osobnih podataka, iritirajućim učestalim porukama ili zasićenosti reklamama.

Poruke i raznorazni slogani postat će stoga sve više nefunkcionalni i ponovno će se kroz razgovor i bolje upoznavanje sa svojim potencijalnim kandidatima donositi odluke o podršci. Političke kampanje će se neminovno vratiti neposrednim kontaktima i druženjima birača sa svojim političkim favoritima pa bilo to putem webinara, videokonferencija ili nekad već otpisanih javnih tribina.