Postavljena spomen ploča za 150. godišnjicu Anindola

Postavljena spomen ploča za 150. godišnjicu Anindola

U pratnji samoborske garde, gradonačelnik Grada Samobora Krešo Beljak i Miroslav Ivanščak zajedno su otkrili spomen ploču. Prilikom otkrivanja Krešo Beljak izjavio je kako je Anin-perivoj oduvijek bio na ponos i čast svakom Samoborcu i da je vrijeme je da mu se vrati stari sjaj

U povodu 150. godišnjice začetka »majalesa« i Anin-perivoja, obilježavajući početak vraćanja starog sjaja Anin-perivoja na ponos i čast svakom Samoborcu i izletnicima, Udruga »Oživljena povijest Samobora«, Grad Samobor i Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije postavile su u petak spomen-ploču. Unatoč kiši i lošem vremenu, mnoštvo Samoboraca okupilo se na postavljanju spomen ploče, prisjećajući se kako je to nekada izgledalo i bilo. »Obilježavanje 150.godišnjice Anin-perivoja i postavljanje spomen ploče zalog su zajedničke obnove jedinstvenog područja bogate kulturne, povijesne i prirodne baštine«, istaknula je Martina Glasnović, ravnateljica Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije.

U pratnji samoborske garde, gradonačelnik Grada Samobora Krešo Beljak i Miroslav Ivanščak zajedno su otkrili spomen ploču. Prilikom otkrivanja Krešo Beljak izjavio je kako je Anin-perivoj oduvijek bio na ponos i čast svakom Samoborcu i da je vrijeme je da mu se vrati stari sjaj.

Važnu ulogu u uređenju Anin-perivoja i postavljanja spomen ploče kao i ostalih tabli, imali su članovi Udruge »Oživljena povijest Samobora« i njeni istaknuti članovi Miroslav Ivanščak i Milan Žegarac Peharnik. »Samoborci zaslužuju uživati u šetnjama Anindolom i Tepcom koji su zadnjih desetljeća zapušteni a gdje su nekada koračali i slavni Ilirci, i pjesnici i umjetnici«, rekao je predsjednik udrug Damir Domin.

Anindol je oduvijek važan za sve Samoborce. Tu je pjesnik Marko Vukasović, napisao omiljenu pjesmu svih Samoboraca »Kod kapele svete Ane« i dio legendarnog filma Kreše Golika »Tko pjeva zlo ne misli« snimljen je u Anin-perivoju. Za uređenje Anin-perivoja presudan događaj bio je prvi »majales« kojeg je priredio učitelj Habijanić.

Prvom »majalesu« osim djece i učitelja prisustvovalo je i brojno građanstvo. U »Kostajnini«, gornjem dijelu Anin-dola, gdje je prije bila gusta šuma, bili su toga dana postavljeni stolovi i stolci. Posve naravno da je uz svirku »muzike« bilo veselo i da se dugo govorilo o tom »majalesu«, iza kojega su sljedećih godina slijedili i drugi. To je još više potaklo gradonačelnika Šmidhena na uređenje tog kraja.

(zg-magazin)