Postanimo država uspješna u vlastitoj obnovi, spremna za izazove budućnosti

Postanimo država uspješna u vlastitoj obnovi, spremna za izazove budućnosti

(Foto: Davor Rostuhar / Hrvatska iz zraka: More i kontinent)

U povodu druge obljetnice pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji, u medijima su se mogla slušati i čitati različita mišljenja o korisnosti tog razdoblja. Većina autora neegzaktno ocjenjuje korist od udruživanja za gospdarski napredak Hrvatske ne sagledavajući cjelinu i međuzavisnost gospodarskih i društvenih odnosa. Ističe se uspješnost iskorištavanja EU fondova bez spomena korisnosti i održive budućnosti financiranih projekata, a rijetko su to proizvodni programi

prof. dr. Juraj Božičević

Prvi sam puta s ponosom pratio nedavnu saborsku raspravu o arbitraži o granici sa Slovenijom. S posebnim sam zadovoljstvom svjedočio složnom zalaganju zastupnika da argumentirano promišljaju o zaštiti hrvatskih prava. Pitao sam se nije li Vlada mogla potaknuti sličnu saborsku raspravu o nadvladavanju hrvatske gospodarske krize. Pitanje jest raspolažu li saborski zastupnici potrebnim znanjem i sposobnosti prosuđivanja i mudrog odlučivanja o kompleksnom gospodarskom sustavu.

Iskustvo uči da ni članovi Vlade, ministri, u načelu političari, već skoro od osnutka Republike Hrvatske ne vladaju s potrebnim znanjem i iskustvom, da timski djeluju i povedu sličnu javnu raspravu. Još na početku stvaranja države bilo je to i razumljivo, ali teško je objasniti kako u najnovije doba važna mjesta u pojedinim tijelima vlasti, zauzimaju politički podobni pojedinci nemjerodavne naobrazbe. Stoga uz raspravu o gospodarstvu, zagovaramo i raspravu o rezultatima prethodno provedene cjelovite kritičke analize djelovanja ministarstava važnih za gospodarstvo. Tu bi analizu trebalo učiniti za razdoblje od završetka rata 1995. do današnjih dana. Time bi se dobio najbolji uvid u svekoliko izvore hrvatskih poteškoća.

Predloženu raspravu o napretku gospodarstva valjalo bi zatim ostvariti u nekoliko koraka počevši od dogovaranja o kulturi odgovornog ponašanja kao polazištu za raspravu i odlučivanje o djelotvornom o državnom sustavu. Usporedo je potrebno razgovarati o najvažnijim sastavnicama države, redom: o prostoru i njegovim gospodarenjem, stanovništvu i ljudskim resursima, financijskom kapitalu, o fizičkoj infrastrukturi i institucijskoj infrastukturi, pa tek zatim o gospodarstvu. Valja istaknuti kao posebno važne rasprave o energiji, vodi i hrani.

Predloženi smo pristup zagovarali već osnutkom Hrvatskog društva za sustave (CROSS). Takav pristup bit će u središtu obilježavanja dvadeset i pete obljetnice CROSSA-a.

Tijekom proteklog razdoblja postali smo svjesni da se radi o zadatku, uspješnom ostvarenju kojeg prepreku čini nedovoljno znanje potrebno za mudro i odgovorno odlučivanje, jednako na makrorazini i mikrorazini. Dodatno valja istaknuti i nedostatak domoljublja i podložnost stranačkoj ograničenosti.

Ne smije se izostaviti ni ovisnost o tuđim utjecajima i nerazumijevanje stranih strategija. Mnogo prepreka! Promišljajmo i kako ih nadvladati.

Krajem lipnja, u povodu druge obljetnice pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji, mogla su se u hrvatskim medijima slušati i čitati različita mišljenja o korisnosti tog razdoblja. Većina autora neegzaktno ocjenjuje korist od udruživanja za gospdarski napredak Hrvatske ne sagledavajući cjelinu i međuzavisnost gospodarskih i društvenih odnosa. Kao važno mjerilo ističe se uspješnost iskorištavanja EU fondova bez spomena korisnosti i održive budućnosti financiranih projekata. Većinom se radi o infrastrukturnim projektima. Rijetko su to proizvodni programi. Nadvladavale su žalopojke o nedostatku stručnjaka za priređivanje natjecateljske dokumentacije, pa i nedostatku projekata.

Potrebno je imati na umu da će predložena rasprava o gospodarstvu na obilježavanju četvrt stoljeća djelovanja CROSS-a pridonijeti samosvojnosti i položaju Hrvatske u europskoj zajednici, pa i drugačijem promišljanju o korisnosti članstva.

Komentari su zatvoreni