Posljednje putovanje Jurija Gagarina

Posljednje putovanje Jurija Gagarina

Oko Gagarinove smrti vođeno je nekoliko različitih istraga – dvije vojne, jedna vladina i KGB-ova i svaka je od njih dala drugačije rezultate pa se stvarnom uzroku nesreće (barem službeno) ni danas ne zna uzrok

Na današnji dan:

1607. U Osmanskom carstvu često je harala kuga, jedna takva pojavila se u Sarajevu odakle se proširila na Split. Kuga se prvi put pojavila u kući trgovca Polenija, o čemu su gradske vlasti obaviještene 27. ožujka 1607. Bolest se ubrzo počela širiti, a kako Split tada nije imao bolnicu, na poluotoku Sustipanu je podignut lazaret od dasaka za smještaj oboljelih od kuge. Prema nekim izvorima u to vrijeme Split je imao 4223 stanovnika, od čega ih je 1179 živjelo u predgrađima. Nakon kuge, u Splitu je ostalo 1045 stanovnika.

I. Meštorvić: Mila Gojsalića

I. Meštorvić: Mila Gojsalića

1530. U Podgracu poginula hrvatska mučenica Mila Gojsalića, podrijetlom iz Kostanja u Dalmatinskoj zagori, a živjela je u vremenu Poljičke Republike i Osmanlija. Osmanski Ahmed-paša okupio je vojsku od 10 tisuća vojnika radi osvajanja Poljica. Utaborio se u Podgracu te dan prije planiranog napada silovao poljičku djevojku Milu Gojsalića. Ne bi li se osvetila, ona je u zoru ušla u skladište baruta u osmanskom taboru i zapalila ga. Poginula je zajedno s Ahmed-pašom i mnogim osmanskim časnicima i vojnicima. Događaj je iznenadio i zaprepastio osmansku vojsku pa su Poljičani napali Osmanlije i porazili ih.

1935. U Zagrebu umro Rudolf Lubinski, hrvatski arhitekt (rođen. 31. listopada 1873.). Njegovo je vrhunsko djelo secesije – zgrada za Nacionalnu i sveučilišnu biblioteku, podignuta na Marulićevu trgu u Zagrebu, između 1911. i 1913.  Iako secesija u urbanom smislu nije donijela ništa novo, ova zgrada je izuzetak, slobodna građevina interpolirana u dio gradskog prostora koji tada još nije bio definiran, no ona ga je potpuno odredila i dala mu konačan identitet. Knjižnica je zasigurno njegovo najbolje djelo.

Lubinski je rođen u Zagrebu 31. listopada 1873. Studirao je na Visokoj tehničkoj školi u Karlsruheu, gdje je u Durmovu ateljeu surađivao na projektiranju Sveučilišne knjižnice u Heidelbergu. Već od 1907. radi u Zagrebu. Projektirao je mnoge stambene kuće: u Nazorovoj, Petrinjskoj, Masarykovoj, Svećenički dom u Palmotićevoj, Osiguravajući ured u Mihanovićevoj. U njegovu ateljeu surađivalo je mnogo arhitekata, poslije važnih imena zagrebačke moderne: Planić, Gomboš, Neidhardt i dr. Svoj posljednji projekt poslovne zgrade u Gajevoj 5 Lubinski je završio u skladu s arhitektonskim načelima moderne što dokazuje njegovu vitalnost, no usprkos tome on u povijesti hrvatske arhitekture ostaje prije svega zabilježen kao secesijski graditelj.

lozica1943. U rodnoj Lumbardi, u dobi od samo 32 godine talijanski fašisti strijeljali su hrvatskog kipara Ivu Lozicu. Klesarsku školu izučio je u Korčuli, a potom je studirao na Likovnoj akademiji u Zagrebu te se usavršavao u Parizu i kod Ivana Meštrovića. Radio je u kamenu, bronci, mramoru, drvu i terakoti, a najbolja je djela ostvario u kamenu. Modelirao je likove ribara, težaka, seljaka i radnika. Mnoge njegove skulpture imaju istaknuto mjesto u hrvatskom kiparstvu: akt Poslije kupanja, Proljeće i Ženski torzo.

1958. Nakon ostavke predsjednika vlade Sovjetskog Saveza Nikolaja Bulganina tu je funkciju preuzeo partijski vođa Nikita Hruščov, koji je time dodatno učvrstio svoj položaj.

1964. Južnu obalu Aljaske pogodio najsnažniji potres u ljudskoj povijsesti – 9,2 stupnja prema Richteru. Udarac od četiri minute do temelja je uništio naselja. Slijedio je udar valova visokih do 20 metara, koji su dovršili pustošenje. Zbog manje naseljenosti, bilo je manje od 150 poginulih. Šteta je procijenjena na 311 milijuna dolara.

gagarin_golubica1968. Prvi čovjek koji je poletio u svemir, austronaut danas nepostojećeg Sovjetskog Saveza, Jurij Gagarin poginuo je 27. ožujka 1968. godine (rođen je kraj Gžatska, 9. ožujka 1934.) pri rutinskom letu (kao probni pilot) u dvosjedu MiG 15 UTI s još jednim pilotom. Nakon njegove smrti, njegov rodni grad  Gžatsk preimenovan je u Gagarin, a pepeo mu je pohranjen u Kremljinskom zidu.

Još za ranog djetinjstva Gagarin se zanimao za svemir i letenje te je svoje školovanje posvetio zrakoplovstu. Godine 1960.godine, zajedno s još 19 pilota, izabran je za Sovjetski svemirski program iz kojega su kasnije probrani kandidati za planirani let u svemir u sklopu svemirskog programa Vostok. Za prvi let izabran je upravo Gagarin, koji je osim fizičkih predispozicija (nizak rast, iznimna psihofizička spremnost) imao i osobnu karizmu za koju je sovjetsko vodstvo odlučilo da je važna za imidž prvog čovjeka u povijesti koji će poletjeti u svemir.  Za njegova dublera izabran je German Stepanovič Titov, kojega je Gagarin ocijenio kao boljeg kandidata nego što je bio on sam.

Gagarin je 12. travnja 1961. u 9:07 sati poletio u svemirskom brodu Vostok 1, obletio zemlju jedanput za 1 sat i 29 minuta na maksimalnoj visini od 301 kilometar i sletio u 10:55 sati u Sovjetski Savez. Svojim letom ostvario je davni san čovječanstva. Njegovim povijesnim letom otvorena je nova stranica, ne samo u istraživanju svemirskih prostora već i u razvijanju niže klasičnih znanstvenih disciplina.

jurij_gagarin_timeNakon ovog velikog uspjeha Sovjeta, kojem su prethodili uglavnom uspješni pokusni letovi životinja u svemir, započela je era žestoke svemirske utrke između SSSR-a i SAD-a,u kojoj je nakon par izgubljenih bitaka, naposljetku ipak povela Amerika. No u povijesti će zauvijek i neizbrisivo ostati  velikim slovima upisano ime Jurija Gagarina kao pionira svemirskog leta.

Premda je želio ponovno letjeti u svemir, želja mu se nije ostvarila. Nakon uspješnog leta u svemir, ovaj obiteljski čovjek, otac dvije kćeri nastavio je raditi u Zvjezdanom gradu u Moskvi, u centru za kozmonaute i svemirska istraživanja. Pripremao je sovjetske astronaute i vodio pokuse. Godine 1968., kratko vrijeme prije tragične smrti, Gagarin je završio inženjersko-pilotsku vojnu akademiju Žukovski dobivši zvanje inženjera astronauta. Bavio se i teorijom astronautike. Zajedno s Lebefijevim napisao je knjigu Psihologija i svemir u kojoj se govori o psihološkim osobitostima obuke astronauta, o iskušenjima kojima je psiha podvrgnuta u svemiru i o naporima koji iziskuju rad u neuobičajenim uvjetima.

Bio je i veliki sportaš te ljubitelj i igrač hokeja na ledu. Njegovo ime nosi i pokal koji osvaja pobjednik KHL-a (Континентальная Хоккейная Лига)  – Gagarinov kup (Кубок Гагарина).

Oko Gagarinove smrti vođeno je nekoliko različitih istraga – dvije vojne, jedna vladina i KGB-ova i svaka je od njih dala drugačije rezultate pa se stvarnom uzroku nesreće (barem službeno) ni danas ne zna uzrok. Prema donedavno tajnim dokumentima Centralnog Komiteta Komunističke Partije, Gagarinov je MiG oštro skrenuo, vjerojatno izbjegavajući nekakav objekt (kao što je npr., meteorološki balon) i time zrakoplov doveo u kritične uvjete za let te naposljetku i pao.

Više na: http://zg-magazin.com.hr/prvi-covjek-u-svemiru/

boeing1977. Iznad kanarskog otoka Tenerifea sudarila su se dva Boeinga 747 američke zrakoplovne tvrtke Pan Am i nizozemskog KLM-a. Poginula su sva 583 putnika i članova posade.  (Pripremio: B. Jagačić / ZG-Magazin)