Poskupila hrana u studentskim menzama

Poskupila hrana u studentskim menzama

Osim što se povećala cijena menija, smanjio se i iznos državnih subvencija za studentske obroke /„Analize su pokazale da najveći dio novca odlazi na prehranu, a zapravo studente najviše financijski opterećuju troškovi za stanovanje“, kaže prof. dr. Vladimir Mrša

Nakon što se od jučer počeo primjenjivati novi Pravilnik o potpori za pokriće troškove prehrane studenata, poskupjela je prehrana u studentskim menzama. Osim što se povećala cijena menija, smanjio se i iznos državnih subvencija za studentske obroke. Cijena menija do sada je iznosila 16,70 kuna i studenti su za njega plaćali 4,40 kuna. Po novome pravilniku meni košta 22,60 kuna i studenti za njega plaćaju 6,50 kuna. Također, smanjena je i subvencija za namirnice koje nisu u meniju s prijašnjih 73,65 na 50 posto.

Kako navodi Jutarnji list, mnogi studenti koji nisu znali za ovaj potez Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) bili su šokirani uvećanim iznosima na računima, s obzirom da se Pravilnik nije mijenjao od 2002. godine.  Novost je i to što studenti više ne primaju mjesečne iznose novca na „iksici“, već tjedne, pri čemu se neiskorišteni dio briše, a dnevni limit smanjuje s osam na četiri obroka.

Na ovakav potez u MZOS-u su se odlučili jer cijene nisu mijenjane gotovo 15 godina, iako su u međuvremenu poskupjeli energenti i namirnice, do se broj studenata u tom razdoblju povećao za 80 tisuća. Ministarstvo planira uštedjeti 10 do 15 posto ukupnog iznosa koji se godišnje troši na prehranu, a novac koji bi se na taj način uštedio dobili bi siromašniji studenti kroz stipendije.

Samo 11 % studenata živi u domu

Naime, oko 150.000 redovitih studenata koji steknu najmanje 18 ECTS bodova ima pravo na subvencioniranu prehranu, za što država godišnje troši čak 260 milijuna kuna. Za poboljšanje studentskog standarda (stipendije, prehrana, smještaj, zdravstveno osiguranje, prijevoz, porezne olakšice) ukupno se godišnje troši pola milijarde kuna. Drugim riječima, polovica tog iznosa odlazi na prehranu studenata i tu se najbolje pokazuje neracionalnost sustava. S jedne strane, država subvencionira prehranu gotovo svim studentima, a s druge strane mali broj njih prima stipendije i živi u domu, navodi Jutarnji list.

„Analize su pokazale da najveći dio novca odlazi na prehranu, a zapravo studente najviše financijski opterećuju troškovi za stanovanje. Samo 11 posto studenata živi u domu, a čak 31 posto njih je u privatnom smještaju. Zato bi ovakav sustav trebao voditi tome da se kroz stipendije omogući više novca za pokrivanje troškova smještaja. Za to bi, naravno, trebalo izgraditi i nove domove, te obnoviti postojeće korištenjem EU fondova“, kaže prof. dr. Vladimir Mrša, voditelj radne skupine za visoko obrazovanje, koji je sudjelovao u izradi nedavno predstavljene Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije. (Goran Penić, jutarnji.hr / zg-mag)

 

 

Komentari su zatvoreni