Pogrešna štednja

Pogrešna štednja

Ukidanje samostalnosti Hrvatske akreditacijske agencije ozbiljna je i nepopravljiva šteta hrvatskom gospodarstvu, no zalažem se za ponovno kritičko sagledavanje infrastrukture kvalitete i za provjeru njene vrsnoće njenog djelovanja s gledišta današnjh gospodarskih prilika. Pozivam predlagače reorganizacije hrvatske infrastrukture kvalitete da javno objave i potkrijepe svoju mjerodavnost

prof. dr. sc. Juraj Božičević

Ovih dana posebice aktualno je u Hrvatskoj pitanje štednje i štedljivog gospodarenja. Mi inženjeri pojam štednja povezujemo u našim projektima sa znanjem optmiranja, postupka s kojim se stanoviti zadatak ostvaruje uz minimalne troškove ili uz maksimalni dobitak. Temelji se na znalački određenim kriterijima i ograničenjima. Postoje različiti složeni zadaci pri kojima je potrebno istodobno uporabiti dva i više kriterija da bi se ostvario optimalni rezultat. Tada govorimo o multikriterijskom optimiranju.

Takvi su pretežno zadaci o kojima se odlučuje na državnoj razini. Primjerice, u tijeku je reorganizacija strukture državnih tijela, konkretno jedinica infrastrukture kvalitete, o radu kojih ovisi konkurentnost domaćeg gospodarstva, kao i jamstvo kvalitete proizvoda pa time i uspješan izvoz.

Potrošačima je potrebno jamčiti povjerenje u postupke održavanja kvalitete, nadzora i ispitivanja, što ih u njihovo ime provode različiti laboratoriji i institucije. Gospodarstvo i potrošači dnevno zavise od pouzdanih analiza i ispitivanja, primjerice prehrambenih proizvoda, elektrotehničkih naprava, građevinskog materijala, dijagnostičkih i genetičko forenzičkih postupaka. Te analize i ispitivanja provode na pouzdan način akreditirani ispitni laboratoriji.

Vlada Republike Hrvatske s ponosom ističe rast proizvodnje i izvoza, a istodobno na štetu uspješnosti tog procesa pogrešno premeće uređenu infrastrukturu kvalitete tvrdeći da to radi u svrhu štednje. Stvaranjem samostalne i slobodne hrvatske države pred njenim su stručnjacima bili brojni zadatci s kojima je trebalo nadoknaditi nedostatak različitih državnih institucija, posebice onih institucijske infrastrukture, koje su do oslobođenja svoja središta imala u Beogradu. Stvaranjem Europske unije došlo je do novog načina njihovog promišljanja i organiziranja, a na nacionalnom planu spriječile su se njihovom osnivanju svakovrsne pojave interesnih sfera protivnih stvaranju uređene države i konkurentnog gospodarstva.

Od svojeg osnutka, 1991. godine Hrvatsko društvo za sustave poticalo je razvoj institucijske infrastrukture, u prvom koraku infrastrukture kvalitete organiziranjem Hrvatskog pokreta za kvalitetu i sustavnim održavanjem seminara, radionica i savjetovanja. Pokrenut je i časopis Kvaliteta. Početkom 1990-tih vladalo je ratno razdoblje ne samo na bojnom polju, već i na području stvaranja svekolikih sastavnica države pa nije izostao otpor uređenju infrastrukture kvalitete. Kvalitetu štitimo pomoću akreditiranja, potvrđivanja (certificiranja), nadzora (inspekcije) i ispitivanja proizvoda tj. provjerom odgovaraju li proizvodnja i proizvodi danoj specifikaciji i uz to provodi li se proizvodnja prema potvrđenim sustavima kvalitete. Valjalo je u tu svrhu hitno osnovati akreditacijsku službu. Uspjeli smo u tom tek 2005. godine. Danas je valja štititi od neznanja i tobožnje štednje, a možda i od nekih dugih neznanim nam štetnih utjecaja.

Vjerodajnica kao jamac povjerenja

Potrošačima je potrebno jamčiti povjerenje u postupke održavanja kvalitete, nadzora i ispitivanja, što ih u njihovo ime provode različiti laboratoriji i druge institucije za ocjenjivanje sukladnosti, jer ih oni sami ne mogu provoditi. Provjera osposobljenosti tih laboratorija i institucija posao je nacionalnog akreditacijskog tijela koje ih nakon obavljenog pregleda valjanosti njihovog djelovanja, akreditira za dani posao, tj daje im vjerodajnicu – akreditaciju.

Vjerodajnica jamči povjerenje u izvještaje i certifikate što ih laboratoriji, certifkacijska i inspekcijska tijela dodjeljuju nakon ispitivanja, nadzora ili potvrđivanja u skladu sa stanovitim normama. Primjena normi jamči nepristranost, mjerodavnost i pouzdanost i temelj je usporedljivosti i međunarodnoj prihvaljivosti izvještaja i certifikata.

Nacionalna tijela za akreditaciju, u nas Hrvatska akreditacijska agencija, članovi su EA – Europske organizacije za akreditaciju, koja danas obuhvaća sve (europske) djelatnosti na području ocjenjivanja sukladnosti:

HAA_EA_ugovor– Ispitivanje

– Inspekciju

– Potvrđivanje sustava kvalitete

– Potvrđivanje proizvoda

– Potvrđivanje osoblja

– Vrednovanje stanja okoliša prema europskim normama i propisima za eko-poslovodstvo i dr.

Zasebno je važan zadatak EA da ukloni međunarodne tehničke prepreke trgovini i da jamči spojivost na slijedeći način:

  • Postizanje ujednačenog pristupa akreditiranju u cijeloj Europi
  • Postizanje univerzalnog prihvaćanja akreditiranih izvještaja i certifikata
  • Održavanje i jačanje povjerenja između nacionalno priznatih akreditacijskih normi
  • Poticanje i održavanje razmjene tehničkog znanja između potpisnika multilateralnih sporazuma unutar EA i s akreditacijskim tijelima koji još nisu potpisnici MLA i drugim regionalnim udruženjima u svijetu.

Hrvatska akreditacijska agencija – HAA , koja je organizirana tijekom 2004. g. i pri transformaciji starog ijela, Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo (DZNM) i zatim osnovana 2005. god. kao sastavni dio infrastrukture kvalitete (normizacija, zakonsko mjeriteljstvo, akreditacija i mjeriteljski institut), temeljna je potpora uspješnosti i konkurentnosti gospodarstva i zaštiti potrošača. Zasebno joj je važna potpora institucija Hrvatski mjeriteljski institut.

HAA djeluje na području hrvatskog gospodarstva i ocjenjuje tehničku mjerodavnost i kvalitetu usluge umjernih i ispitnih laboratorija, inspekcijskih tijela, certifikacijskih ijela za proizvode, sustave poslovodstva (menadžmenta) i osoblja na temelju normi niza HRN EN ISO/IEC 17000.

Značaj usporedljivog mjerenja

Akreditacija pridonosi raspoznavanju i konkurentnosti tih tijela na europskom i svjetskom tržištu i od središnje je važnosti za međunarodni položaj hrvatskog gospodarstva. Sljedećim primjerima ističemo zadatke što ih ispunjavaju akreditirana tijela:

– Mjerni instrumenti proizvođača i pružitelja usluga moraju biti umjereni (kalibrirani, baždareni) da bi se ostvarilo ispravno mjerenje. Taj zadatak koji zahtijeva preciznost i potrebnu sljedivost do Međunarodnog sustava jedinica (SI) obavljaju akreditirani umjereni laboratoriji.

– Laboratoriji i proizvođači zavise od pouzdanih referentnih materijala, da bi mogli ostvariti točna ispitivanja. Akreditirani proizvođači referentnih materijala jamče pouzdanost karakteristika referentnih materijala i njihovu sljedivost do certificiranih vrijednosti Međunarodnog sustava jedinica (SI).

– Gospodarstvo i potrošači dnevno zavise od pouzdanih analiza i ispitivanja, primjerice prehrambenih proizvoda, elektrotehničkih naprava, građevinskog materijala, dijagnostičkih i genetičko forenzičkih postupaka. Te analize i ispitivanja provode na pouzdan način akreditirani ispitni laboratoriji.

– Za laboratorije i inspekcijska tijela važno je da njihova mjerenja budu međusobno usporedljiva. Akrditirani pružitelji međulaboratorijskih usporedbi raspolažu uzrocima garantiranih karakteristika i vrednuju rezultate trećih strana postignute s tim uzrocima.

– Akreditirana certifikacijska tijela za poslovodni sustave dodjeljuju certifikate, koji potvrđuju sukladnost procijenjenog poslovodnog tijea s normiranim zahtjevima. To daje klijentima povjerenje da te tvrtke imaju uspostavljenu organizacijsku strukturu i radne postupke kojima će nam jamčiti usluge u zadanim rokovima i s dogovorenim zahtjevima kvalitete. U današnje doba postoje poslovodni sustavi na područjima jamstva kvalitete, sigurnosti informacijskih tehnologija, sigurnosti prehrambenih proizvoda, okoliša, sigurnosti rada itd.

– Brojne su tvrtke koje zavise od priznatih specijalista, kojima se provjerava mjerodavnost prema definiranim kriterijima. Primjerice takvi su specijalisti varioci, ovjeravatelji/revizori/interni auditori i voditelji projekata u gospodarstvu. Akreditirana certifikacijska tijela za osoblje potvrđuju njihovu mjerodavnost, tako da se gospodarstvo i društvo mogu s povjerenjem osloniti na njihovu ekspertizu

– Potrošači i procesna industrija zavise od sukladnosti proizvoda s definiranim zahtjevima. Akreditirana certifikacijska tijela za proizvode potvrđivat će sukladnost nakon strogog i objektivnog ispitivanja.

– Multilateralni sporazumi (engleska kratica MLA) zaključuju se između akreditacijskih tijela država EU da bi se osigurao slobodan i pouzdan protok roba, međunarodno priznavanje izvještaja o ispitivanju i certifikata o sukladnosti. Zato je važan zadatak HAA da predstavlja interese Hrvatske u međunarodnim organizacijama, kao primjerice u Europskoj suradnji za akreditaciju (EA) koja je Hrvatskoj akreditacijskoj agenciji nakon strogog i pažljivog provjeravanja rada dodijelila u travnju 2010. godine pravo na MLA.

Uspješnom početku rada HAA posebice valja zahvaliti članovima Upravnog vijeća HAA, gospodi Petru Đukanu, Zdenku Franiću, Hrvoju Prpiću i Davoru Zvizdiću, kojem sam, kao predsjednik, bio na čelu, a zatim i ravnateljici i suradnicima HAA.

Zamišljeno ukidanje samostalnosti HAA ozbiljna je i nepopravljiva šteta hrvatskom gospodarstvu, no zalažem se za ponovno kritičko sagledavanje infrastrukture kvalitete i za provjeru njene vrsnoće njenog djelovanja s gledišta današnjih gospodarskih prilika. Pozivam predlagače reorganizacije hrvatske infrastrukture kvalitete da javno objave svoju mjerodavnost i potkrijepe je s popisom stručnih i znanstvenih radova i praktičnog iskustva na području temeljnog mjeriteljstva, akreditacije i normizacije, na području gospodarstva.