Počela izgradnja HNK

Počela izgradnja HNK

Nacrti za izgradnju naručeni su od poznatih bečkih arhitekata / Nakon samo 16 i pol mjeseci radova, kazalište je svečano otvorio car Franjo Josip I. simboličnim udarcem srebrnim čekićem

1647. – U Ptuju rođen Ivan Ratkaj, barun, hrvatski katolički svećenik, isusovac. Od 1680. radio je kao misionar indijanskih plemena u pokrajini Tarahumari u  Meksiku. Veliko značenje imali su njegovi putopisi, kao i zemljovid pokrajine, koji je izradio 1683. To je prvi zemljovid toga dijela Amerike. Ratkaj je govorio protiv pijančevanja, poganske raspuštenosti i nemoralnog ponašanja zbog čega su ga otrovali indijanski poglavice 1684. godine. Bio je poznat po uzornom životu.

1813.– U  Leipzigu rođen Richard Wagner, njemački skladatelj poznat je po burnu i uzbudljivu životu, ali i po svojim pogledima na glazbu, poeziju i filozofiju. Fanatičnost kojom se unosio u ostvarenje svojih planova učinili su toga velikog opernog reformatora jednim od najzanimljivijih umjetnika XIX. stoljeća. Od premijere Tannhausera, godine 1845., Wagnerova je umjetnost sve do naših dana bila u središtu najžešćih sukoba koji su dovodili do ekstremnih sudova – od negiranja do uzvišavanja.

Shvativši da zabluda opere leži u tome što je u njoj sredstvo izraza, to jest glazba, postala svrhom, a svrha izraza, to jest drama, postala sredstvom, Wagner je išao za tim da drami vrati njezino pravo značenje, a operi da sintetički oblik. Duboko vjerujući da sadržaj glazbene drame može biti samo vječno – ljudsko, lišeno svake konvencionalnosti, on se zanosio legendom i mitom, čija se bića nalaze izvan tijeka povijesnog, pa se prema tome i drukčije vladaju nego ljudi.

Wagner je svoje glazbene drame Ukleti Holandez, Lohengrin, Parsifal, Tristan i Izolda, tetralogiju Prsten Nübelunga i druge, za razliku od dotadašnje opere – sastavljene od takozvanih brojeva, arija, recitativa, dueta – podijelio na prizore, dakle veće cjeline koje su pružale veću slobodu oblikovanja. Kako bi to postigao uveo je takozvanu beskonačnu melodiju koja nije kadencirala, a njezina je zadaća bila izraziti ono što je pjesnik prešutio.

Drugi važan sastojak Wagnerove glazbene drame bili su lajtmotivi koji su se ponavljali u trenutku kada su na pozornici bile osobe uz koje su bili vezani ili kada se o njima govorilo i slično, što je ujedno olakšavalo praćenje radnje. Izgradivši svoju glazbenu dramu na načelu umjetnost – religija, Wagner je izvanrednim osobnim zauzimanjem, ali i uz bogatu pomoć moćnika, izgradio umjetnički hram u Bayreuthu u kojem se od 1876. održavaju svečane igre posvećene njegovu djelu. Skladatelj je umro 13. veljače 1883. u Veneciji, a pokopan je u Bayreuthu.

1894. – Kopanjem temelja započela gradnja Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Nacrti za izgradnju naručeni su od poznatih bečkih arhitekata Ferdinanda Fellnera i Hermanna Helmera, autora još četrdesetak europskih kazališnih zgrada. Nakon samo 16 i pol mjeseci radova, kazalište je svečano otvorio car Franjo Josip I. simboličnim završnim udarcem srebrnim čekićem na balkonskoj ogradi iznad glavno ulaza u kazalište.

1939. – Potpisan sporazum Mussolini – Hitler. Takozvanim Listopadskim protokolom godine 1936. o vojnoj i političkoj suradnji nacistička Njemačka i fašistička Italija postavile su temelj budućoj Osovini Rim-Berlin, a nacistička Njemačka i militaristički Japan zaključili su takozvani Antikominterna pakt. Iduće godine tom paktu se pridružila i Italija. e su temelj budućoj Osovini Rim-Berlin, a nacistička Njemačka i militaristički Japan zaključili su takozvani Antikominterna pakt. Iduće godine tom paktu se pridružila i Italija.

Te tri sile napustile su Društvo naroda, kako bi imale odriješene ruke za osvajačke pohode. Nakon toga Njemačka je pripojila Austriju i zaposjela Čehoslovačku, Italija je zaposjela Albaniju, a Japan proširio osvajanja u Kini. Kako bi učvrstile međusobne veze i podržale jedna drugu u agresivnim pohodima, Njemačka i Italija sklopile su na današnji dan 1939. ugovor o vojnoj i političkoj suradnji, nazvan čelični pakt ili Osovina Rim-Berlin. Tri sile, vezane među sobom ugovorima o vojnoj i političkoj suradnji, jačaju svoje odnose 27. rujna 1940. stvaranjem još agresivnijeg saveza – Trojnog pakta, kojim se Osovina Rim-Berlin proširuje na Tokijo.

1941. –  U šibenskom Šubićevcu strijeljan Rade Končar. Hrvatskog komunista i partizanskog borca znanog i kao „Brko“, strijeljale su talijanske okupacijske vlasti  zajedno s još 25 antifašista. Končar je od početka rata radio na organiziranju ustanka, a kako je u Splitu organizirao ustanak i otpor okupatoru bio je uhapšen. Talijanski fašisti, međutim, nisu znali koga su uhvatile te  nakon neuspješnog mučenja iz Zagreba od ustaških vlasti dobivaju informaciju o kome je zapravo riječ. Nakon toga osuđen je na smrt, a kada je na sudu pitan hoće li se žaliti na presudu, odgovorio je: „Milost ne tražim, niti bih vam je dao.“ Prije strijeljanja htjeli su mu vezati oči i pucati u leđa, što je odbio. Iste godine u Zagrebu je ubijena i njegova supruga Dragica Končar.