“Poboljšanja u hrvatskom gospodarstvu se u usporedbi s ostatkom Europe događaju presporo i u nedovoljnoj mjeri”

“Poboljšanja u hrvatskom gospodarstvu se u usporedbi s ostatkom Europe događaju presporo i u nedovoljnoj mjeri”

Izvršna direktorica Američke gospodarske komore Andrea Doko-Jelušić je naglasila kako članovi komora smatraju da je sustav javnih usluga u Hrvatskoj neučinkovit, da administrativno opterećenje usporava i ograničava razvoj poslovnog okruženja, ali i značajniji priljev novih investicija

Ivana Vranješ

Od listopada 2017. do svibnja 2018. šest bilateralnih komora u Hrvatskoj je među 473 tvrtki članica provelo istraživanje o zadovoljstvu poslovnim okruženjem temeljem kojeg su identificirane ključne prepreke poslovanju u Hrvatskoj.

Rezultate istraživanja i preporuke za poboljšanje poslovnog okruženja u Hrvatskoj u četvrtak su u zagrebačkom hotelu Esplanade prikazali predstavnici Američke gospodarske komore (AmCham), Udruge talijanskih poduzetnika u Hrvatskoj (UTPUH), Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu u Zagrebu, Kanadsko-hrvatske gospodarske komore, Nordijske gospodarske komore i Njemačko- hrvatske industrijske i trgovinske komore.

Kako je rečeno, za tvrtke članica tih komora ključne prepreke poslovanju u Hrvatskoj su nedostatak stručne radne snage, porezno opterećenje, neučinkovita javna uprava i rad Vlade. Za poboljšanje poslovnog okruženja komore predlažu unaprijeđenje sustava javnih usluga, smanjenje poreznog opterećenja rada i povezivanje obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada.

Neučinkovita administracija koči razvoj poslovnog okruženja

„Naše komore su prisutne u Hrvatskoj više od 20 godina i zajednički nam je cilj potaknuti i promicati ekonomsku suradnju između Hrvatske i naše matične države. Cilj nam je da stvaramo veću robnu razmjenu između Hrvatske i naše matične države“, rekao je Joe Bašić, predsjednik Kanadsko –hrvatske poslovne mreže.

„Osjećamo promjene nabolje i vidimo inicijativu Vlade. Međutim, prema iskustvu tvrtki članica komora, poboljšanja u hrvatskom gospodarstvu se u usporedbi s ostatkom Europe događaju presporo i u nedovoljnoj mjeri“, istaknula je Andreja Perkov iz Udruge talijanskih poduzetnika u Hrvatskoj.

Izvršna direktorica Američke gospodarske komore Andrea Doko-Jelušić je naglasila kako članovi komora smatraju da je sustav javnih usluga u Hrvatskoj neučinkovit, da administrativno opterećenje usporava i ograničava razvoj poslovnog okruženja, ali i značajniji priljev novih investicija. „Kad govorimo o javnoj administraciji smatramo da ona mora biti potpora kompanijama i omogućiti im da se fokusiraju na svoju osnovnu djelatnost. Ona mora pružati pravovremene i predvidljive javne usluge. Također mora biti odgovorna za svoj rad. To konkretno znači da bi trebale postojati određene sankcije kada javni službenici neučinkovito obavljaju određene zadaće, ali i omogućiti im da budu nagrađeni kada premašuju očekivanja“, rekla je Doko-Jelušić.

Članovi komore pohvalili su vidljive pozitivne napore u smislu digitalizacije javnih usluga te smatraju da će to pridonijeti bržim i transparentnijim javnim uslugama. Također naglašavaju potrebu za optimizacijom javnih institucija i opsega njihovih odgovornosti. „Bilo bi dobro da Agencija za investicije i konkurentnost ostane samostalna institucija, s obzirom da se radi o ključnoj instanci koja je prepoznatljiva investitorima koji razmatraju ulaganja u Hrvatskoj”, rekla je Doko-Jelušić.

Male plaće, velik trošak za poslodavca

Izvršna direktorica Nordijske gospodarske komore Gordana Fuštar je istaknula kako oporezivanje rada u Hrvatskoj značajno je veće nego u usporedivim zemljama, odnosno Bugarskoj, Češkoj, Rumunjskoj, Srbiji ili Slovačkoj. Spomenula je da su neto plaće nakon svih obveza i doprinosa relativno skromne u usporedbi s ukupnim troškovima rada za poslodavca. U usporedbi s konkurentnim gospodarstvima visoko plaćeni zaposlenici su i dalje „ skupi“ što nije poticajno za privlačenje investicija i nova zapošljavanja u poslovnim aktivnostima koje stvaraju veću dodatnu vrijednost.

Članovi komora smatraju da će se ukupna dobit zaposlenika znatno povećati ako se određena plaćanja radnicima ne budu smatrala oporezivim primitkom u naravi, uključujući naknadu za prehranu radnika, naknadu za sportske aktivnosti ili dopunsko zdravstveno osiguranje. „Komore prepoznaju i pozdravljaju napore Vlade u smanjenju poreznog opterećenja rada u 2017. i 2018. godini te smatraju nužnim provođenje daljnjih mjera koje bi povećale konkurentnost troškova rada u Hrvatskoj i pomogle zadržati zaposlenike“, dodala je Fuštar.

Sustav obrazovanja mora pratiti potrebe tržišta rada

Što se tiče nužnosti povezivanja obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada, komore smatraju da bi praktična znanja i znanja stečena kroz obveznu praksu ili pripravništvo na svim obrazovnim razinama rezultirala boljim obrazovnim sustavom i lakšim prijelazom na tržište rada. Smatraju dobrim korakom uvođenje dualnog modela u strukovnom obrazovanju, ali zalažu se za jače uključivanje tvrtki i potreba gospodarstva kod izrade kurikuluma.

Predstavnici komora izrazili su želju za daljnjim ulaganjem u Hrvatsku. Tako predstavnici Američke gospodarske komore planiraju širenje kompanija za 70 % i dodatna zapošljavanja, a američkim je investitorima zanimljiv turizam kao sektor za ulaganje u Hrvatskoj. Isti je sektor zanimljiv i Nordijskoj gospodarskoj komori, a osobito kao veliki hrvatski potencijal smatra se zdravstveni turizam. Hrvatska je postala zanimljiva destinacija i kanadskim ulagačima te je unutar Europske unije prepoznaju kao boljeg partnera, a narednih godina očekuju se i ozbiljnija ulaganja Kanade u Hrvatsku.

„Našim investitorima je Hrvatska zanimljiva zbog blizine, faktor koji najviše privlači je prometna povezanost. Postoje novi potencijalni ulagači i povećava se broj onih koji su trenutno na hrvatskom tržištu, pogotovo velikih firmi“, rekla je Andreja Perkov iz Udruge talijanskih poduzetnika. Dodala je da je u Hrvatskoj talijanskim investitorima zanimljiv tekstilni sektor i drvna industrija, a manje obnovljivi izvori energije.

Ulažu u hotele, banke, osiguravajuća društva

Predstavnici komora osvrnuli su se i na Zagreb kao središte stranih tvrtki.

„U zadnjih godinu dana pokazao se najveći interes kanadskih ulagača za Hrvatsku. U Kanadi su 2013. i 2015. organizirane trgovinske misije i tada se predstavilo 40 hrvatskih firmi te je ostvaren kvalitetan dijalog. Prošle godine je između Hrvatske i Kanade potpisan ugovor o slobodnoj trgovini CETA što se tiče izvoza i to nam omogućuje kvalitetnu suradnju. Carine su svedene gotovo na nulu, a samo nekoliko proizvoda ima neku carinu. Važna je stvar da zadnjih godinu i pol dana imamo avionsku liniju Toronto-Zagreb i Toronto-Split. U narednih dvije do tri godine bit će konkretnijih ulaganja i još bolja suradnja“, rekao je za ZG-magazin Joe Bašić, predsjednik Kanadsko-hrvatske gospodarske mreže. Dodao je da 70 % firmi koje su odlučile ulagati u Hrvatsku ima sjedište u Zagrebu.

„Dosta se kanadskih firmi iz informatičkog sektora nalazi u Zagrebu, a i ja sam jedan od onih koji se vratio iz Kanade u Hrvatsku i pokrenuo poslovanje. Iseljeništvo iz Kanade ima znanje i praksu stečenu u Kanadi koju prenose u Hrvatsku. Mislim da je to jedan kvalitetan spoj koji omogućuje dobar razvoj, suradnju i razmjenu znanja“, istaknuo je Bašić.

Izvršna direktorica Nordijske gospodarske komore Gordana Fuštar je rekla da većina nordijskih tvrtki ima središnje urede u Zagrebu te od tuda pokriva i prostor južne Europe. “U Zagrebu su švedske, danske te norveške tvrtke. Neke od njih su prisutne u glavnom gradu Hrvatske već trideset godina. Tvrtke ABB i Ericsson Nikola Tesla su starosjedioci na tržištu u Zagrebu i pokrivaju regiju“, rekla je Fuštar.

Direktorica Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu u Zagrebu Sonja Holocher-Ertl je istaknula da polovica austrijskih tvrtki koje posluju u Hrvatskoj smatraju da investicijska klima nije loša. „Negativne strane za naše ulagače su pravna nesigurnost, nepredvidljivost pravnog sustava, vezano uz rad javnih ustanova dugo se čeka na izdavanje dozvola na podneseni zahtjev, dugo se čekaju odgovori na neka pitanja od nadležnih tijela. Ono što privlači austrijske tvrtke u Hrvatsku je blizina, infrastruktura i logistička povezanost. Zagreb kao glavni grad je posebno zanimljiv jer je dobra prometna povezanost. Puno austrijskih tvrtki ima sjedište u Zagrebu i oko Zagreba, a to su banke , tvrtke vezane za financije i osiguranje. Nekoliko je i hotela u austrijskom vlasništvu“, rekla je za ZG-magazin Sonja Holocher-Ertl.