Po izdvajanjima za znanost i tranzicijske su nam zemlje postale nedostižne

Po izdvajanjima za znanost i tranzicijske su nam zemlje postale nedostižne

Po izdvajanjima za znanost tranzicijske su nas zemlje odavno pretekle, u proteklih desetak godina Slovenija je pojačala financiranje znanosti s oko 1,38 na 2,11  % BDP-a, Češka sa 1,17 na 1,56, a Estonija sa 0,60 na 1,62 % BDP-a. Ako Hrvatska i dostigne svoj cilj od 1,4 %, još uvijek ćemo biti daleko na začelju

Ivona Conjar

Hrvatski sabor je 2001. godine posebnim zakonom osnovao Hrvatsku zakladu za znanost s temeljnom svrhom razvoja i promicanja znanosti i tehnologijskog razvoja u Hrvatskoj te s krajnjim ciljem osiguravanja održivog razvoja uz poticanje zapošljavanja.

U 2013. godini Zaklada je od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta u potpunosti preuzela provođenje natječaja za nacionalne znanstvene projekte. Danas financiraju oko 450 projekata čiji godišnji proračun iznosi 250.000 kuna, osim za društvene i humanističke znanosti gdje iznosi 150.000 kuna.

Odlazak intelektualaca sve je ozbiljniji problem za naše društvo, pogotovo jer je država ulagala u njihovo obrazovanje

Hrvoje Mataković

Hrvoje Mataković

Razgovarali smo s Hrvojem Matakovićem, izvršnim direktorom Zaklade koje nam je ukazao samo na neke probleme znanstvene sfere u Hrvatskoj.

»Moje osobno mišljenje jest da je jedan od temeljnih problema hrvatske znanosti nedovoljno financiranje. U zemljama Europske unije za financiranje znanosti izdvaja se oko 2 % BDP-a dok je u Hrvatskoj taj postotak manji i iznosi 0,75 % BDP-a. Razvijene skandinavske države, poput Finske, Švedske i Danske, za znanost izdvajaju više od 3,5 % svog BDP-a, s tendencijom daljnjeg povećanja tog udjela«, kazao nam je Mataković dodavši kako je ovaj podatak još više poražavajući jer od tih 0,75 % BDP-a veći dio dolazi iz državnog proračuna, a tek maleni iz gospodarstva dok je u ostatku Europe i svijeta situacija obrnuta.

Drugi važan problem jest da na razini države nisu definirani prioriteti – mi smo malena zemlja i ne može nam sve biti jednako važno, kako u gospodarstvu tako i u znanosti.

»Određivanje prioriteta u zemljama Europske unije riješilo se donošenjem nacionalnih Strategija pametne specijalizacije u kojoj svaka od zemalja definira prioritete i sukladno tome određuje gospodarsku ali također i znanstvenu, odnosno istraživačku politiku. Unatoč brojnim najavama, u Hrvatskoj do sada još nije usvojena takva strategija«, upozorava čelnik HRZZ-a.

U lipnju ove godine u Hrvatskom su saboru upozorili kako je sustav financiranja znanstvenih istraživanja doveden u pitanje jer ugovorne obveze za gotovo 500 projekata iznose oko sto milijuna kuna, dok u državnom proračunu toliko nije predviđeno, a saznajemo kako financijski problemi do sada nisu riješeni jer je za HRZZ je i dalje predviđeno 79 milijuna kuna.

Razlozi odlaska intelektualaca

Odlazak intelektualaca sve je ozbiljniji problem za naše društvo, pogotovo jer je država ulagala u njihovo obrazovanje. Zanimalo nas je jesu li razlozi odlaska samo financijske prirode ili postoje još neki drugi problemi u znanstvenoj sferi u Hrvatskoj?

Prema mišljenju direktora Zaklade, dva su temeljna razloga za odlazak mladih intelektualaca iz zemlje – nemogućnost dobivanja radnog mjesta u znanosti u Hrvatskoj te bolja mogućnost rada u drugim zemljama.

»Više godina se nije podmlađivala znanstvena zajednica u Hrvatskoj s obzirom da se nisu otvarala nova radna mjesta za mlade istraživače. Stoga je uspostavljanje cjelovitog programa razvoja karijera mladih istraživača prepoznato kao strateški interes HRZZ-a. HRZZ će, ovisno o raspoloživim sredstvima, financirati svake godine novih 150 – 200 studenata doktorskih studija do dostizanja stabilne razine od oko 1.250 doktoranda i poslijedoktoranada u sustavu potpora Zaklade«, navodi Mataković.

Nedavno je također Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta odlučilo proračun koji je do sada bio namijenjen znanstvenim novacima preusmjeriti na otvaranje novih radnih mjesta. »Još je prerano komentirati ovu mjeru s obzirom da je odluka Vlade tek nedavno stupila na snagu, međutim, načelno govoreći mislim da je donesena prekasno, budući da su generacije kvalitetnih mladih ljudi otišle«, napominje naš sugovornik.

Drugi razlog za odlazak su bolje mogućnosti rada (oprema, projekti itd.) nego u Hrvatskoj. Naravno, i jedan i drugi razlog za odlazak u inozemstvo vezani su uz financije, odnosno, njihov nedostatak u Hrvatskoj kao i sustavnu nebrigu o sustavu znanosti i visokog obrazovanja.

Poremećen sustav vrijednosti

Ipak, postoji interes kod mladih za znanost što, između ostalog, pokazuju manifestacije poput Noći istraživača ili Noći biologije koje su izuzetno dobro posjećene, a većinu publike čine upravo mladi ljudi.

»Rekao bih da je temeljni problem u svijetu, a onda se to neminovno reflektira i na Hrvatsku, sustav vrijednosti koji najviše cijeni novac, izgled, dokolicu i slično, a taj globalni sustav vrijednosti putem medija također definira i sustav vrijednosti mladih u Hrvatskoj. Imajući to na umu ne čudi da mlade više zanimaju teme koje uključuju navedene vrijednosti nego teme koje uključuju učenje i težak višegodišnji rad, što je zapravo znanost«, smatra Mataković.

Dok mi olako dopuštamo odlazak obrazovanih ljudi, ostale su zapadne europske zemlje prepoznale njihove vrijednosti. U izdvajanjima za znanost tranzicijske su nas zemlje odavno pretekle, u proteklih desetak godina Slovenija je pojačala financiranje znanosti s oko 1,38 na 2,11 posto BDP-a, Češka sa 1,17 na 1,56, a Estonija sa 0,60 na 1,62 posto BDP-a.

Razvijene skandinavske države, poput Finske, Švedske i Danske, za znanost redom izdvajaju više od 3,5 % svog BDP-a, s tendencijom daljnjeg povećanja tog udjela. Cilj je da do 2020. godine europski prosjek bude ulaganje od 3 – 5 %. Ako Hrvatska i dostigne svoj cilj od 1,4 %, još uvijek ćemo biti daleko na začelju.

*Objava ovog članka je sufinacirana sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Komentari su zatvoreni