Plastična enciklopedija

Plastična enciklopedija

Plastična enciklopedija sastoji se od dva dijela. Prvi dio je popis polimera s njihovim kraticama i punim nazivima na hrvatskom i engleskom jeziku, a pored engleskog naziva stavljene su i kratice tog polimera nastale izvorno u engleskom jeziku, koja nije normirana, ali je u čestoj upotrebi na web stranicama

Tekst: Romeo Deša

Ilustracija: Wikipedija

Blog “Plastično je fantastično” započeo je s projektom Plastična enciklopedija. To nije „Enciklopedija plastike“ jer bi to bio preambiciozan projekt za jedan blog, uz pomoć malog broja vjernih suradnika. Stoga i takav naziv: Plastična enciklopedija.

Plastična enciklopedija sastoji se od dva dijela. Prvi dio je popis polimera s njihovim kraticama i punim nazivima na hrvatskom i engleskom jeziku, a pored engleskog naziva stavljene su i kratice tog polimera nastale izvorno u engleskom jeziku, koja nije normirana (ali, ipak je u čestoj upotrebi na web stranicama). Gdje se je moglo, ubačen je komercijalni naziv materijala koji je u čestoj upotrebi u svakodnevnom govoru – npr. uz poli(metil-metakrilat) (PMMA) naveden je pleksiglas, a uz pjeneći polistiren (PS-E) naveden je uobičajeni komercijalni naziv s kojim se često susrećemo u svakodnevnom razgovoru – stiropor.

Popis je podijeljen u pet tablica, a svaki puni naziv za koji postoji vjerodostojna web stranica s kvalitetnim i provjerenim podacima o tom polimeru, ubačena je poveznica (ili će biti u vrlo skoro vrijeme). Klikom na naziv s poveznicom otvoriti će se odgovarajuća web stranica s potpunom informacijom o navedenom polimeru i zainteresiranom čitatelju daje mogućnost dobivanja potpunije informacije o nekoj plastici, smoli ili dodatku.

Drugi dio Plastične enciklopedije je poveznica na kratice polimera objavljenih na mrežnim stranicama časopisa Polimeri za područje plastike i gume.

O kraticama

Imena osnovne plastike, proizvoda polimerizacije, polimerizata i nužnih dodataka često su vrlo dugačka. Stoga je vrlo prošireno pisanje kratica. Uobičajeno je kratice sastavljati prema nekom logičkom i upotrebljivom sustavu. Početna je pretpostavka da su kratice akronimi imena, no to nije uvijek moguće dosljedno provesti, pa se dodaju i druga slova. S pomoću kratica koje plastiku svrstavaju prema njihovu osnovnom kemijskom sastavu, mogu se identificirati pojedini materijali. Međutim, fizička, preradbena i uporabna svojstva proizvoda bitno određuju dodatci u polimernim mješavinama ili smjesama. Ti dodatci, katkad brojni, obično nisu obuhvaćeni kraticama, osim u ponekim, odlučujućim slučajevima.

Hrvatsku inačicu kratica započelo se izrađivati u okviru časopisa „Polimeri“ još 1982. U radu je sudjelovalo više autora, međutim ovdje navedene kratice, od kojih su neke i normirane prema HRN/ISO rezultat su rada autora Igora i Ranke Čatić.

Od trenutka kada se započelo izrađivati kratice, svi suradnici bili suočeni s gotovo nepremostivim teškoćama. Temeljni je razlog što se podosta razlikuju rješenja u preporukama Međunarodne unije za čistu i primijenjenu kemiju (eng. International Union of Pure and Applied Chemistry, IUPAC) o pisanju kratica i norme EN ISO 1043-1:2001 (eng. Plastics – Symbols and abbreviated terms – Plastika – simboli i kratice imena). Primjer: prema preporukama IUPAC-a treba pisati eten, a prema navedenoj normi ISO, i što je uvriježeno u svakodnevnoj praksi, etilen. Autori su se odlučili pridržavati hrvatske norme HRN/ISO 472: Hrvatsko-engleski rječnik polimerstva, koja je u skladu s navedenom međunarodnom normom.

Treba navesti još dvije pojedinosti. Prvo, kratica se mora pisati kako je usvojena na razini međunarodnih normi. Primjer, kratica za poli(vinil-klorid) je PVC a ne PVK. Uspjelo se taj način pisanja uvrstiti i u „Strunu“ (projekt strukovnog nazivlja) i s tim rješenjem su upoznati i stručnjaci Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Valja navesti još jednu teškoću. Vrlo je proširena i u svjetskoj literaturi upotreba riječi polimeri za plastiku i gumu. To nije dovoljno precizno. Prema Algeru, naziv polimeri smisleno se upotrebljava kao skupno ime za prirodne i sintetske tvari te materijale kojih je osnovni sastojak sustav makromolekula (polimerne molekule) s ponavljajućim jedinicama. Prema najnovijoj klasifikaciji materijala koji mogu biti polimeri i nepolimeri, organski ili anorganski, sva plastika, ali i guma pripada skupini polimera. Međutim, temeljni organski polimeri su bjelančevine, polisaharidi i nukleinske kiseline. Dakle polimeri su obuhvaćaju znatno više tvari i materijala, pa i proizvoda od plastike, gume i od njih načinjene tvorevina.

Definicija plastike

Plastika su tehnički upotrebljivi materijali koji sadržavaju osim osnovne tvari, polimerizata, i druge dodatke, pod navedenim naslovom članka obuhvaćeni su monomeri (npr. vinil-klorid, VC), polimerni materijali (npr. polipropilen, PP) i dodatci (npr. dioktil-ftalat, DOP), bez posebnog navođenja o čemu je riječ.

Popis kratica i imena bitno je proširen s obzirom na navedenu ISO normu. Naime, u svakodnevnoj je uporabi, pogotovo među proizvođačima materijala i prerađivačima, još velik broj nenormiranih kratica. Stoga je odlučeno da se u ovome tekstu, radi lakšeg snalaženja i prepoznavanja, navedu i ostale kratice koje se nalaze u raznim literaturnim izvorima. Autori su svjesni činjenice da to nije popis svih kratica u polimerstvu, kao i da su moguća drukčija rješenja pojedinih imena. Svaki doprinos preciznijem pisanju kratica i pojedinih imena je dobrodošao.

Dio kratica normiran je na razini Međunarodne organizacije za normiranje (ISO) i uključen je u hrvatsku normu HRN/ISO 472. Tablica s kraticama svojevrstan je kompromis između normiranih i na tržištu često upotrebljavanih kratica. Čak se i postojeće norme dosta međusobno razlikuju, a niti unutar iste norme nisu sva načela dosljedno provedena. Važna je promjena nastala kada je norma ISO sugerirala da se odtereti i bolje identificira slovo A, pa se npr. za akrilate počelo upotrebljavati AK, anhidride AH, arile i arilate AR, akrilonitrile AN, za alkohole AL, acetate AC, amide i alkane A itd. Međutim, u kraticama koje se sastoje od više slova, načelo nije dosljedno provedeno, pa je ponegdje zadržano slovo A za sve navedene skupine. Slično je i s nekima drugim opterećenim simbolima, npr. B, C, M, P, S i T. Može se očekivati da će tablicu trebati dopunjavati i izbacivati nenormirane kratice, koje će se s vremenom ipak morati zamijeniti normiranima. Kratice navedene u EN ISO 1043-1:2001 (E) otisnute su masno. Kratice koje nisu navedene u EN ISO 1043-1:2001 (E) uvrštene su onako kako bi ih trebalo pisati prema dosljedno provedenoj normi.

Valja dodati još jedno pojašnjenje. Popis kratica obuhvaća osnovne sastojke i potrebne dodatke za pravljenje plastičnih materijala: duromerâ i plastomerâ te posebnu skupinu elastoplastomere. Podjela na duromere i plastomere temelji se na njihovu ponašanju pri povišenim temperaturama.

Duromerni materijali, duromeri (duroplasti), gusto su prostorno umrežene makromolekule, netaljivi su i netopljivi i ne bubre. Plastomeri (termoplasti) materijali su linearnih i granatih makromolekula, taljivi su i topljivi. Elastoplastomeri (termoplastična guma) taljivi su i topljivi materijali koji bubre.

Engleski rječnik

Izvor za nazivlje polimera na engleskom jeziku je Trorječnik polimerstva: hrvatsko – englesko – njemački autora Igora i Ranke Čatić, a u izdanju Društva za plastiku i gumu (2014). Ovom prilikom autor i urednik bloga zahvaljuje se osobito profesoru I. Čatiću koji je dopustio da se koristi navedeni rječnik za ovaj projekt, ali i posebno na stručnoj i savjetodavnoj pomoći da ovaj projekt ugleda svjetlo dana.

Autor bloga nada se da će Plastična enciklopedija biti izvor dodatnih informacija širokom krugu čitatelja o plastikama i dodacima plastici kao i smolama te pravilnom pisanju njihovog nazivlja na hrvatskom i engleskom jeziku. Očekuje se da će zainteresirani čitatelj na jednom mjestu naći osnovnu informaciju s kojom će krenuti u dalje istraživanje svemrežja.

Komentari su zatvoreni