“Plastičarski kutak” praćen u zemlji i regiji

“Plastičarski kutak” praćen u zemlji i regiji

Ističemo da nam je izuzetno stalo i do radnih mjesta pa smatramo da nam je potreban i jedan drukčiji pogled, odnosno medijski pristup spram plastike, imajući u vidu domaće proizvodne potencijale u tom sektoru

Kada smo u travnju pokrenuli rubriku »Plastičarski kutak«, nismo ni približno očekivali da će ona izazvati toliku pozornost kod dijela zainteresirane javnosti, a njezino praćenje prijeći lokalne okvire. Tako su nas nedavno upravo zbog »Plastičarskog kutka« kontaktirale kolege i s bosanske BHRT televizije koja će i u svom prilogu o plastici i Strategiji o plastici Europske komisije spomenuti i nas.

I tu nije kraj. Obično su znanstveni časopisi podloga za objavu prilagođenih znanstvenih tekstova u medijskim portalima. Obratan proces se rijetko događa, ali se u našem slučaju ipak dogodio te je znanstveno-stručni časopis Kemija u industriji potaknut našim pisanjem u svom 67. broju objavio tekst naslova Mikroplastika i makroplastika u oceanima. Upravo tekst identičnog naslova uvaženog prof. emer. Igora Čatića objavljen u našem »kutku« polsužio je kao podloga za spomenuti članak.

(Klikni za uvećanje)

Sve to dokazuje da nova rubrika itekako ima smisla. Podsjećamo da je Hrvatska bila predvodnica proizvodnje plastike u bivšoj državi, koja je dobrim dijelom danas je ugašena. To je rezultiralo i nizom prestanka rada i objava s područja plastike i gume. Poslije pola stoljeća, prestalo je radom vrlo uspješno Društvo za plastiku i gumu, poslije 35 godina uspješne objave prestao je izlaziti časopis Polimeri. Ugašen je i rado čitani portal Plastično je fantastično. Time je hrvatska javnost, a posebno zainteresiraniji za to područje, ostali bez stručnih izvora informacija. S duge strane, Hrvatska ima relativno dobre rezultate u proizvodnji plastičnih vrećica, kao i na području prerade plastike. Treba nadodati i da je Hrvatska kao članica Europske unije svojevrsni uzor zemljama u okruženju pa smo zaključili da treba popuniti medijsku »rupu« koja je nastala.

Spomenimo i da su tiskovine i razni portali prepuni su senzacionalističkih tekstova o štetnosti plastike iako plastika spada u skupinu »zelenijih« materijala današnjice, s obzirom da se isluženi plastični proizvodi i ambalaža mogu reciklirati i ponovno upotrijebiti, a od njih je moguće proizvesti i energiju.

Uz to, ističemo da nam je izuzetno stalo i do radnih mjesta pa smatramo da nam je potreban i jedan drukčiji pogled, odnosno medijski pristup spram plastike, imajući u vidu domaće proizvodne potencijale u tom sektoru. (zg-magazin)

Ostavi komentar

*

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.