Pješaci se žale na bicikliste, biciklisti na automobiliste…

Pješaci se žale na bicikliste, biciklisti na automobiliste…

Nepoznavanje prometnih propisa, ali i izostanak prometne kulture dovode do opasnih situacija, a dijelom su posljedica ukidanja programa edukacije o sigurnom kretanju djece u prometu koji se do 2002. ili 2003. provodio u školama u suradnji s MUP-om

Zbog pritužbi čitatelja na neodgovorne bicikliste u našem gradu, odlučili smo istražiti kakvo je stanje u biciklističkom prometu i je li doista riječ o neodgovornim biciklistima ili o nedostatku biciklističke infrastrukture zbog čega podjednako ispaštaju i pješaci i biciklisti. Ili…

Kako smo doznali u Policijskoj upravi Zagrebačkoj, tijekom 2015. godine zabilježeno je 275 prometnih nesreća (4,4 posto od svih nesreća) u kojima su sudjelovali vozači bicikla (od toga 180 prometnih nesreća su skrivili sami vozači bicikla, a u spomenutim nezgodama je ozlijeđeno 145 osoba). U svim nesrećama u kojima su sudjelovali  biciklisti bilo je ozlijeđeno 200 osoba (8,4 posto od svih ozlijeđenih). U jednoj prometnoj nesreći smrtno je stradao pješak na kojeg je naletio biciklist. Godinu dana ranije, 2014. policija je zabilježila 309 nesreća u kojima je smrtno stradalo troje biciklista, dok ih je 214 bilo ozlijeđenih.

Na području Grada Zagreba, u deset mjeseci 2016. dogodilo se 255 prometnih nesreća (5,4 posto od svih nesreća) u kojima su sudjelovali vozači bicikla.

U 178  prometnih nesreća krivci su sami vozači bicikla, broj ozlijeđenih u tim nesrećama iznosio je 60 osoba. Nadalje, u svim nesrećama gdje su sudjelovali biciklisti, bilo je ozlijeđeno 198 osoba, 11,3 posto od svih ozlijeđenih, a smrtno su stradale dvije osobe (10,5 posto od ukupno poginulih). 

Opasne avenije

Prometne nesreće u 2016. u Gradu Zagrebu u kojima su sudjelovali vozači bicikla dogodile su se na sljedećim lokacijama: Zagrebačkoj aveniji – 10 nesreća, na Aveniji Dubrava –  8 nesreća (od čega je smrtno stradao jedan biciklist), na Aveniji Dubrovnik i Maksimirskoj cesti po 7 nesreća, na Slavonskoj aveniji i u Ulici grada Vukovara 5 nesreća, na Ilici 4 nesreće, u Ozaljskoj, Heinzelovoj, Radničkoj cesti, Sljemenskoj cesti, Zagrebačkoj cesti i Selskoj – po 3 nesreće.

Zatražili smo i mišljenje od udruge Sindikat biciklista čiji predsjednik Tomislav Nakić-Alfirević kaže kako uopće nije čudno da se građani žale na bicikliste u gradu.

»Bilo bi čudno da se ne žale! Odmah na početku moram reći da je u jednom dijelu neupitno da se jedan dio građana biciklom kreće na neprimjeren i opasan način kojim ugrožavaju ili pješake ili sebe, premda je naš dojam da je problematičan tek mali postotak biciklista. Situaciju ponešto pogoršava što neki od tih vozača ni ne poznaju prometna pravila u potpunosti. Mi takvo ponašanje u prometu osuđujemo te podučavamo učenike u školama s kojima radimo i javnost koja nas prati odgovornom i propisnom ponašanju u prometu«, rekao je Nakić-Alfirević za ZG-magazin. No dodaje kako oni ni približno ne mogu nadoknaditi ugašeni program edukacije o kretanju djece u prometu koji se do 2002. ili 2003. u suradnji s MUP-om provodio u školama.

Predsjednik udruge Sindikat biciklista ukazuje kako treba razlikovati nepropisno i neodgovorno ponašanje, a da građani to jako često neopravdano poistovjećuju. Naime, zbog trenutnih uvjeta na cesti i u propisima, ponekad je nepropisno ponašanje sigurnije od propisnog. Kao primjer za to navodi vožnju suprotnim smjerom staze preko Mosta slobode kako bi se izbjeglo dvostruko prelaženje preko višetračne prometnice. »Tamošnja staza je vrlo pregledna, biciklisti se se bez problema mimoilaze, pješaci su vrlo rijetki i ne znamo da je ikad zabilježen sudar ili nalet na pješaka. Jasno je da je to nepropisno kretanje, ali praksa je pokazala da nije opasno. Sličnih primjera ima mnogo«, ukazuje Nakić-Alfirević.

»Promašene policijske akcije«

U Sindikatu biciklista smatraju da su policijske akcije usmjerene na takve prekršaje promašene jer ne doprinose sigurnosti prometa, nego se bave formalnim prekršajima za koje se građani opravdano pitaju koja im je svrha. S duge strane, zadovoljni su suradnjom s policijom u edukativnim akcijama usmjerenim npr. na noćnu vožnju bez svjetala, što je ozbiljan sigurnosni problem.

Biciklisti na prolazu u Varšavskoj

Biciklisti na prolazu u Varšavskoj

»Kad se svemu dodaju neprilagođeni i besmisleni propise, kombinacija postaje katastrofalna. Primjeri takvih propisa su npr. potpuno promašeni propisi o vrsti rasvjete na biciklima prema kojima je bez preuveličavanja 100 posto biciklista s onu stranu zakona, bez obzira što imaju kvalitetna svjetla i jasno su vidljivi na cesti, zatim potpuno nejasni propisi o tome gdje bi se biciklisti trebali nalaziti na cesti na kojoj postoji tramvajska pruga (a MUP ih recimo odbija pojasniti) te smo trebali čekati 26 godina da se donese Pravilnik o biciklističkoj infrastrukturi koji još nije zaživio u praksi itd.«, upozorava čelnik Udurge.

Kao možda glavnog krivca za rastuću netrpeljivost između pješaka i biciklista vidi prometnu politiku Grada Zagreba koja se prema njegovim riječima ukratko može svesti na guranje svega što smeta motornom prometu na ionako tijesne nogostupe.

»Kad pogledate Martićevu, Bauerovu, Gundulićevu, Trakošćansku, Zeleni val prema istoku i sl., posve je jasno da su to prometna rješenja koja nisu zamišljena da bi pješačenje i vožnja bicikla bili praktični i ugodni, nego da se nekamo skloni smetnje “ozbiljnom”, dakle automobilskom prometu. Naravno da se onda u jednoj Martićevoj biciklisti stalno ljute na pješake jer su svako malo na stazi, da se pješaci ljute na bicikliste jer nisu na stazi koja iz raznih razloga nije prohodna itd, a sve to zato što je od 18 metara koridora ulice 13 metara dodijeljeno automobilskom prometu«, navodi.

Prema njegovim riječima učinak takve besmislene situacije je da se građane koji se kreću (i) biciklom navikavaju na to da propisi i infrastruktura nisu smisleni i kao takvi nisu vrijedni poštivanja, što je tužno, ali posve razumljivo. »Kako udio bicikala u prometu žustro raste zbog niza očitih prednosti takvog kretanja, tako će ti problemi samo rasti, dok gradska uprava i prometni stručnjaci ne promjene način rada i razmišljanja«, kazao je za ZG-magazin Nakić-Alfirević.

Što se tiče Zakona o sigurnosti prometa na cestama, najopćenitije se govori u člancima 112., 113. i 114. (ali i u člancima 47., 101. i 215.) gdje se između ostalog definira promet bicikala, ali i mopeda i motocikala. Ovdje se govori kako su se vozači bicikala dužni kretati biciklističkom stazom ili biciklističkom trakom, a ako one ne postoje, što bliže desnom rubu kolnika, kako moraju upravljati vozilom na način kojim se ne umanjuje stabilnost vozila i ne ometaju drugi sudionici u prometu, kako moraju imati propisanu opremu i slično.

I. i II policijska postaja prometne policije Zagreb u prvih deset mjeseci 2016. Godine zabilježile su: 109 prekršaja po čl. 47.st.1 Zakona o sigurnosti prometa na cestama, 4 prekršaja po čl. 101st.2. kaž. po st.5., 324 prekršaja po čl. 112., 16 prekršaja po čl. 113.st.2. te 4 prekršaja po čl.114.st.3. Prosječna novčana kazna za vozače bicikala je 300 kuna.

Prema najavama i obećanjima Grada Zagreba, biciklistički promet je dio sveobuhvatnog cilja kojim se do 2020. godine želi povećati biciklistički promet i broj biciklista, ostvarujući pritom dostupnost razvojem biciklističke infrastrukture, poboljšavajući sigurnost vozača bicikala te osiguravajući prostor za odlaganje i sigurnost bicikala.

Što reći nego: živi bili pa vidjeli!

Melita Funda