Penkalin dan

Naš poznati  izumitelj Slavoljub Pankela na današnji je dan 1906. godine patentirao prvu mehaničku olovku na svijetu pod nazivom „penkala“, a već iduće godine patentira i prvo nalivpero na svijetu s čvrstom tintom. Njegovi su patenti prijavljeni u više od 35 zemalja svijeta.  Kako se potražnja za njegovim zumima s vremenom povećavala Penkala, u suradnji s Edmundom Mosterom, u današnjoj Branimirovoj ulici gradi tvornicu olovaka, u kojoj je svojedobno zaposleno čak 800 radnika, a njihovi proizvodi izvozili su se u više od 70 zemalja. Od 1912. do 1926. to je bila jedna od najvećih tvornica pisaćeg pribora u svijetu. Sljedeći korak u proizvodnji mehaničke olovke bila je izrada grafitnih mina u boji. Kupac je dobio mogućnost da olovka s jedne strane piše crvenom, a s druge plavom bojom. Spomenimo da  Penkalin opus obuhvaća skoro 80 izuma s područja mehanike, kemije, fizike, aeronautike (zrakoplovstva) itd.
Neki od revolucionarnih izuma ing. Slavoljuba Penkale su:
• mehanička olovka
• nalivpero s krutom tintom
• držač nalivpera i olovke, tzv. ´knipsa´
• termofor i termos boca
• rotacijska četkica za pranje zubi
• ebonit (masa od koje su se pravile gramofonske ploče)
• deterdžent za pranje rublja
• sredstvo za uništavanje insekata
• sustavi za mjerenje protoka tekućina
• preparat ksilolita protiv parazita u željezničkim pragovima
• kočnice za vagone
• sastav tračnica
• manometar
• dinamometar
• specijalni mikrofoni
• prislušni uređaji.
Penkala je dao i proračune te nacrte turbinskih kola i propelera za pokretanje helikoptera. Proučavajući opstrujavanje aeroprofila zračnim mlazom pomoću kompresora, pronašao je novi izvor sile uzgona. Također je pronašao i lijek protiv reume koji je nazvao Radium D Francovka. Usavršio je gramofonsku iglu i gramofonske uređaje te izmislio novu masu za lijevanje gramofonskih ploča, anodne baterije i džepnu baterijsku lampu.

Na današnji dan 41. godine prije Krista ubijen je rimski car Gaius Caesar – Kaligula i to nakon što je konja proglasio rimskim senatorom te prema legendi zapalio Rim skladajući, pri tom stihove uz liru, što je prelilo času strpljenja njegovih podanika. Njegov nasljednik bio je Klaudije.
1895. norveški polarni istraživač Carsten Egeberg Borchgrevink stupivši na Rt Adare ušao je u povijest kao prvi čovjek koji je stupio na nenaseljeni kontinent.
1965. umro vjerojatno najznačajniji britanski političar 20. stoljeća – Winston Leonard Spencer Churchill (30. 11 1874. – 24.01.1965.). Pamti ga se kao konzervativca podrijetlom i uvjerenjem. Bio ministar unutrašnjih poslova, a u Prvom svjetskom ratu obnaša dužnost prvog lorda Admiraliteta i ministra naoružanja. Deset mjeseci poslije početka Drugog svjetskog rata postao je premijer.  Premda je svojim građanima obećao samo krv, suze i znoj, okupio je Britance oko sebe u ratnom naporu i ponudio savezništvo Sovjetskom Savezu u trenutku kada je Hitler napao tu zemlju. Netom prije završetka rata sastao se na Jalti s Rooseveltom i Staljinom na konferenciji čija sjena i danas lebdi nad međunarodnim odnosima. Po završetku Drugog svjetskog rata postaje jedan od glavnih zagovornika hladnog rata. Osamdeseti rođendan doživio je opet na čelu Vlade, no nekoliko mjeseci poslije toga podnio je ostavku.
1972. na otoku Guamu iz šume je izašao japanski narednik Shoichi Yokoi, koji se pokušao predati Amerikancima misleći da Drugi svjetski rat još nije završio.