Pametno ili inteligentno, ispravno ili krivo

Pametno ili inteligentno, ispravno ili krivo

U ovim počecima transformacije prema koncepciji industrije 4.0, pojavljuju se i isprepliću i drugi izrazi poput automatizacija, digitalizacija, robotizacija, kibernetičko-fizički sustavi (CPS- Cyber-Physical System), tehnologija…. Ti izrazi često u sklopu ostalog dijela teksta poprimaju drugo značenje od onog stvarnog

dr. sc. Gojko Nikolić

Danas sve postaje pametno (smart) od mobitela, školskih ploča, naočala, raznih materijala, senzora, strojeva, kuća, tvornica sve do lijekova (slika 1). Kako u svijetu napreduje razvoj umjetne inteligencije (Artificial Intelligence-AI) kao i njena primjena u raznim uređajima, od robota do cijelih proizvodnih linija sve više se isprepliću ti pojmovi u običnom govoru, tisku ili u člancima te se poneki put pridjeljuju neprikladno što nije neočekivano.

 

Slika 1. Sve postaje pametno – smart (podaci korišteni od [1])

U ovim počecima transformacije prema koncepciji industrije 4.0 (četvrta industrijska revolucija), pojavljuju se i isprepliću i drugi izrazi poput automatizacija, digitalizacija, robotizacija, kibernetičko-fizički sustavi (CPS- Cyber-Physical System), tehnologija…. Ti izrazi često u sklopu ostalog dijela teksta poprimaju drugo značenje od onog stvarnog.

Autor sam većeg broja tekstova o robotima, o koncepciji industrije 4.0 i 5.0, o inteligentnoj odjeći, kao i o nužnosti obrazovanja iz novih područja, te sam svjestan koliko su ti pojmovi važni da se primjenjuju u njihovom pravom značenju. Biti će jednostavno objašnjeni, ali navest će se i novi pojmovi s obrazloženjem.

Zanemarena riječ automatizacija

Digitalizacija je proces pretvaranja analognog signala u digitalni oblik [2]. U smislu kako se danas koristi taj izraz obuhvaća pretvaranje svih vrsta informacija od signala iz okoline, procesa i stroja, pisanih ili preko audio i video zapisa, sve do trodimenzionalnih objekata, u digitalni oblik koji se pohranjuju i obrađuju u računalu. Koriste se za upravljanje procesima, tržištem proizvoda i kapitala, donošenje odluka, projektiranje i sl.

Često se koristi između ostalog i kao zamjena za procese implementacije industrije 4.0 u gospodarstvo, pa se govori o digitalizaciji gospodarstva.

Riječ automatizacija čini mi se kao da je često zanemarena, kao da je rezervirana samo za neki (automatski) stroj ili uređaj. Međutim, ona ima najšire značenje od svih ovih izraza i njena definicija označava tehničko rješenje zamjene čovjekovog rada strojnim bez potrebe njegove nazočnosti i izravnog upravljanja. Ona se razvija od prvih početaka centrifugalnoga parnog regulatora, upravljanja koja su prošle faze od pneumatskog i relejskog, s PLC-om do računalnog. Danas se koriste suvremena tehnička rješenja iz područja elektronike, strojarstva i računalstva. Rezultat automatizacije je povećanje proizvodnosti rada uz sniženje troškova proizvodnje te poboljšanje i ujednačavanje kvalitete proizvoda. [3]

Pojam koji sve objedinjuje

Kako je rečeno automatizacija je širi pojam od digitalizacije, prijenosa i obrade podataka, kibernetičko-fizičkih sustava pa i umjetne inteligencije koja je sve više sastavni dio upravljačkog sustava, te se pod pojmom automatizacije sve to može objediniti.

Ima mnogo opisa što je umjetna inteligencija a najjednostavniji opisuje radne procese strojeva (računala) koji bi zahtijevali inteligenciju ako bi ih obavljali ljudi. Dobar opis umjetne inteligencije-AI je onaj po kojoj „ ….. svaki neživi informacijski sustav (umotvorina – informacija) koji pokazuje sposobnost snalaženja u novim situacijama – inteligenciju“ [4].

Kada se govori o umjetnoj inteligenciji navode se dvije razine. Kod prve koja je nazvana slabom AI računalo simulira inteligenciju, ono je samo instrument za istraživanje kognitivnih procesa. Kod druge jake AI procesi u računalu ostvaruju samoučenje. Mogu “razumjeti” sebe i sposobni su optimizirati vlastito ponašanje temeljem prethodnog ponašanja i svog iskustva. [5]

Kibernetičko-fizički sustavi

Sve više se uz industriju 4.0 koja označava ostvarenje potpune automatizacije procesa proizvodnje koristi novi pojam kibernetičko-fizički sustavi (CPS) koji objedinjuju računalnu tehniku, prijenos i obradu podataka, te suvremene mehaničke sustave koji su s njima integrirani. Oni povezuju virtualni i materijalni svijet, kreirajući umreženi svijet inteligentnih objekata. To su proizvodni sustavi s ugrađenom umjetnom inteligencijom koji međusobno komuniciraju (M2M- Machine to Machine) pamte i izbjegavaju ponavljanje grešaka unutar proizvodnog sustava, signaliziraju kvarove ili određena odstupanja, čovjek može komunicirati s njima (H2M- Human to Machine). Mogu donositi optimalne odluke u proizvodnom procesu temeljene na dobivenim i obrađenim podacima unutar i izvan tvrtke (slika 2). [6, 7].

Slika 2. Prikaz koncepcije industrije 4.0 (nacrtano prema [8])

Razumljivo je da se u raznim slučajevima koriste pojedini od tih naziva koji najbolje trebaju iskazati misao ili opis onoga što je tema teksta. Danas se postupno u literaturi pojavljuju nazivi koji obuhvaćaju sve navedene pojmove. Susreću se nazivi poput pametne automatizacije (clever, smart automation) ali sve češće inteligentna automatizacija (intelligent automation).

Pridjev pametan u tekstilnoj industriji

Nije jednostavno prikloniti se jednom ili drugom nazivu suvremene automatizacije. Za raščišćavanje te dileme može poslužiti rješenje slične dileme kod sofisticirane odjeće. Tematska grupa eksperata (Thematic Expert Group, TEG n6) „Smart Textile&Clothing“ u sklopu Europske tehnologijske platforme za budućnost tekstila i odjeće u organizaciji EURATEX-a u siječnju 2006. trebala je odlučiti o nazivu te sofisticirane odjeće koja se sve više počela upotrebljavati (slika 3). Odlučili su da se pridjev pametan prije svega treba koristi za tekstilne materijale sa specijalnim svojstvima (električno vodljivi materijali, materijali s svjetlosnim nitima, materijali koji pamte oblik, koji pohranjuju energiji i sl.), a inteligentan za odjeću. Inteligentna odjeća osim senzora, procesora, pripadajućih programa i umjetne inteligencije, treba imati i neku vrstu aktuatora (izvršnih elemenata). Ona donosi samostalno odluke sukladno algoritmima ponašanja koje realizira na određeni način prema svojoj namjeni. [9, 10, 11]

Slika 3 Inteligentna odjeće namijenjena za praćenje zdravstvenih podataka pacijenta [12]

Da bi se izbjeglo nabrajanje svih prije opisanih pojmova i ujedno obuhvatili opis mogućnosti rada suvremenih sofisticiranih strojeva, a koristeći istu logiku kao kod inteligentne odjeće, sve se češće takva automatizacija naziva, inteligentnom automatizacijom. Ona zavrjeđuje taj naziv jer označava automatizaciju u kojoj je sve više uključena umjetna inteligencija s mogućnostima koja ona donosi.

Tehnologija je proces rada, a ne konačni proizvod ili tehnološko rješenje

Automatski procesi s umjetnom inteligencijom dobivaju sposobnost samostalnog donošenja odluka na temelju podataka iz ili izvan procesa i mijenjaju ili usklađuju proces rada. To je karakteristika fleksibilne proizvodnje koja se može prilagođavati sukladno dobivenim podacima, prema potrebama tržišta, potrošača ili uvjetima rada. Time se izbjegava u opisu nabrajanje pojmova poput automatizacije, digitalizacije, umjetne inteligencije, računalnih sustava, obrade velikog broja podataka, pametnih strojeva i sl. Sve je to sadržano u tom novom nazivu inteligentna automatizacija.

Ovim nisu iscrpljeni svi pojmovi koji se danas često koriste. Jedan od njih je tehnologija, koja u struci označava prije svega određeni proces rada, a ne kako se danas često koristi, konačni proizvod ili njegovo tehničko rješenje. Riječ je došla iz engleskog jezika kojom se opisuje određena razina stanja tehnike (generacija), te se govori o novim tehnologijama, višoj razini tehnologije ili to je stara tehnologija i sl. Sukladno našoj tehničkoj terminologiji ti pojmovi označavaju stanje tehnike ili nove tehničke generacije u pojedinim tehničkim područjima.


Reference:

[1] Veža I.: Industrija 4.0 – novi strojarski izazov, prezentacija u PP, Slavonski Brod, 19. svibnja 2016.

[2] Digitalizacija, Wikipedia, dostupno na https://hr.wikipedia.org/wiki/Digitalizacija, objavljeno 21.10.2015.

[3] Automatizacija, Wikipedia, dostupno na https://hr.wikipedia.org/wiki/Automatizacija, objavljeno 21.10 2018.

[4] Čatić I.: Što je Medicina 4.0? dostupno na http://zg-magazin.com.hr/sto-je-medicina-4-0/, objavljeno 17. 03. 2017.

[5] Wisskirchen G. at all.: Artificial Intelligence and Robotics and Their Impact on the Workplace, IBA Global Employment Institute, objavljeno travanj 2017.

[6] Nikolić G., Rogale D.: Industrija 4.0 – pravac razvoja tekstilne i odjevne industrije, UDK 677+687:338.45, časopis Tekstil 66 (3-4), 2017., strana 65-73,

[7] Industrija 4.0 – nova opasnost za većinu domaćih proizvođača, (autor lider.media), dostupno na https://lider.media/aktualno/tvrtke-i-trzista/poslovna-scena/industrija-40-nova-opasnost-za-vecinu-domacih-proizvodaca/, objavljeno 23. 04. 2015.

[8] Starting Points For Metrology Within Industry 4.0, Mahr France, dostupno na https://www.mahr.com/fr/Produits-et-Services/M%C3%A9trologie/Savoir-faire/Industry-4.0/Starting-points-for-metrology-within-Industry-4.0/, pristup 01.12.2018.

[9] Firšt-Rogale S., Rogale D., Dragčević Z., Nikolić G.: Realizacija prototipa inteligentnog odjevnog predmeta s aktivnom termičkom zaštitom, časopis Tekstil broj 56 (2007), 10, strana 610-626, Zagreb

[10] Pearson S.: Intelligent Automation: Definition and Examples, dostupno na https://tallyfy.com/intelligent-automation/, objavljeno 2018.

[11] Schatsky D., Mahidhar V.: Intelligent automation: A new era of innovation, dostupno na https://www2.deloitte.com/insights/us/en/focus/signals-for-strategists/intelligent-automation-a-new-era-of-innovation.html, objavljeno 22.01.2014.

[12] Nikolić G., Rogale D.: Inteligentna odjeća za prevenciju bolesti i smanjenje opterećenja zdravstvenih resursa, časopis Tekstil, u tisku.

Komentari su zatvoreni