Ovršeni građani po hrvatsku pravdu u Europu

Ovršeni građani po hrvatsku pravdu u Europu

Kada su u slučaju hrvatski javni bilježnici koji donose odluke u vezi s hrvatskim građanima, pravo EU je ograničeno u svom djelovanju

Kako je u Hrvatskoj svakim danom sve više ovršenih kojima se naplaćuju dugovi, često i dvojbeni, upitali smo europsku zastupnicu Marijanu Petir o tome što mogu učiniti i kome se hrvatski građani u Europi mogu obratiti kako bi ukazali na stanje u kojem su im diskriminirana osnovna ljudska prava, ponajprije ono na život. Jer kako drukčije nazvati mučne situacije kada se ljudi izbacuju iz jedinog im doma zbog nemogućnosti otplate duga, u pravilu kredita banci, jer su preko noći ostali bez posla zbog stečaja i propasti (čitaj popljačkanih) im firmi.

U Središnjem uredu u Zagrebu odgovorili su nam kako se “malo toga u naravi može promijeniti, ako se ponajprije čitav sustav i koncept ovrha u hrvatskom zakonodavstvu ne izmijeni”. Navode kako su u kolovozu ove godine na snagu su stupile novine Ovršnog zakona koje djelomično donose poboljšanje situacije ovršenih građana, a o čemu se može pročitati na internetskim stranicama Ministarstva pravosuđa. Iako Zakon donosi neke izmjene poput “nedopuštenosti ovrhe na jedinoj nekretnini, ili ovrhe na nekretnini kada glavnica duga iznosi manje od 20 000 kuna, a odlukom suda i za slučajeve kada glavnica prelazi taj iznos, te nekih izmjena vezanih za ovrhe koje se provode na plaći, mirovini ili drugim stalnim novčanim primanjima” – još puno toga ostaje neriješeno i sporno.

Mišljenje Europskog suda pravde

Europska se komisija o ovom pitanju izjasnila, ističu u Uredu Marijane Petir i to “napomenuvši da, kada su u slučaju hrvatski javni bilježnici koji donose odluke u vezi s hrvatskim građanima, pravo EU je ograničeno u svom djelovanju”. Naime, europske institucije tek rješavaju pitanja prekograničnog ovršavanja građana i naplate dugovanja. U rujnu ove godine, zagrebački je Općinski sud jednom od svojih presuda ukinuo prijedlog za ovrhu donešenu na temelju javnobilježničke isprave.

Navedenu je presudu zatim ukinuo i viši Županijski sud u Zagrebu a ono što nadalje stoji na raspolaganju Općinskom sudu u Zagrebu, jest tražiti mišljenje od Europskog suda pravde. Ponajprije kako bi on pravilno protumačio primjenu europskog nam prava čime bi ta presuda postala pravomoćna i pravno obvezujuća, za sve sudove svih država članica Europske unije pa tako i Hrvatske. Građanima je pak ostavljena mogućnost “pravdu” tražiti na razini hrvatskih sudova, a “u slučaju da ona nije zadovoljena, pojedinačno ili udruženim snagama pomoć mogu potražiti i na europskoj razini, redovitim pravosudnim postupkom pred nadležnim sudom” zaključuju u Središnjem uredu.

Snježana Kratz

Ostavi komentar

*