Ovogodišnji El Niño jedan je od najjačih od 1950.godine

Ovogodišnji El Niño jedan je od najjačih od 1950.godine

(Usporedba fenomena El Niño iz 1997. i 2015. godine / Ilustracija: NASA)

Nad tropskim se dijelom Tihog oceana razvio El Nino koji će jačati do kraja godine ističu u Državnom hidrometeorološkom zavodu. Toplije i vlažnije vrijeme koje „podupire“ negativno utječe na kroničare, djecu, trudnice, starije i meteoropate

Glavobolja, stenokardije probadanja u području grudnog koša), razdražljivost, lupanje i »preskakanje« srca, nervoza, umor samo su neki od simptoma za koje se može okriviti vrijeme. Ovih dana, južina koja nas je zahvatila to i potvrđuje, a dodatni krivac zasigurno je i El Niño. Riječ je o prirodnom fenomenu povezan s promjenama klime u tropima koji je prvotno nazvan po toploj oceanskoj struji koja oplakuje obale Perua u božićno doba. Donosi vlažno i kišovito vrijeme te poplave u inače suhim područjima Južne Amerike te sušno razdoblje u području Indonezije. U Državnom hidrometeorološkom zavodu (DHMZ) na zagrebačkom Griču izvještavaju kako je Svjetska meteorološka organizacija (WMO) priopćila da se nad tropskim dijelom Tihog oceana razvio jaki El Niño, a očekuje se da će do kraja godine nastaviti jačati što znači da nas očekuje razdoblje toplijeg i vlažnijeg vremena no obično.

Stručnjaci procjenjuju da će u srednjoistočnom tropskom dijelu Tihog oceana temperatura površine mora narasti za oko dva stupnja iznad prosjeka. Tako bi se ovogodišnji El Niño svrstao među četiri najjača od 1950. godine (iz 1972./73., 1982/83. , 1997./98.). »Nacionalne meteorološke i hidrološke službe te ostale specijalizirane agencije nastavit će motriti uvjete nad tropskim dijelom Tihog oceana i procjenjivati mogući lokalni utjecaj«, poručuju meteorolozi.

Liječnici objašnjavaju kako promjene vremena s naglaskom na južinu najteže podnose kronični bolesnici (dijabetičari, srčani, bronhitičari, reumatičari, gastritičari) odnosno osobe s psihičkim dijagnozama, mala djeca, trudnice, meteoropati. Potonji su , iako nemaju službene dijagnoze, osobe kojima se tegobe ili pogoršanja osnovne bolesti redovito javljaju uz vremenske (ne)prilike i izmjene atmosferskih fronti. »Atmosfera je poput oceana po čijem dnu hoda čovjek«, najbliži je to opis hirovitosti vremena koje zadnjih godina donosi jake oluje, kišu, pijavice, tuču, sušu… O tome koliko vrijeme utječe na ljude potvrđuju i stari dubrovački Gospari kod kojih je postojao propis kojim se o zakonima i drugim važnim dokumentima nije raspravljalo niti ih se donosilo za vrijeme južine, jer smatralo se da »glava tada ne može dobro suditi«.

Porast razine mora uzrokovan fenomenom El Niño

Porast razine mora uzrokovan fenomenom El Niño (Izvor: NASA)

Južina je nemalo uzrok glavoboljama, dekoncentraciji, nesanici, a nerijetko i depresivnim epizodama jer topli su vjetrovi nabijeni pozitivnim ionima što uzrokuje razdražljivo raspoloženje. Pozitivni ioni umanjuju rad hipotalamusa (skupina specifičnih živčanih stanica u području međumozga), moždanih struktura i hipofize – žlijezde s unutarnjim lučenjem koja upravlja radom svih ostalih. Zdravstvene se tegobe zbog vremena manifestiraju preko autonomnog i vegetativnog živčanog sustava. Najčešći su: glavobolja, vrtoglavica, fizička slabost, hipertenzija, povećana osjetljivost na bol na mjestu starih ozljeda, »sijevanje« i bol u zglobovima i mišićima, pogoršanje već postojeće kronične bolesti, depresivne epizode, usporenost organizma, gubitak koncentracije i dr.

Dr. Ana Poljak iz Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo »Dr. Andrija Štampar« kaže da izmjene atmosferskih fronti u ljudskom organizmu izazivaju elektromagnetske promjene koje u organizmu izazivaju određenu reakciju i prilagodbu te ako su nagle opterećuju tijelo zbog brzog »zahtijeva« za promjenom, što otežava rad krvožilnog i dišnog sustava.

Okidač tegoba – pad tlaka zraka

 Okidač je tegoba pad tlaka zraka koji je nerijetko »krivac« i za bolove u zglobovima jer utječe na receptore u njima pa kosti takve oscilacije itekako detektiraju. Organizam na promjene vremena reagira 48 sati prije nailaska atmosferske fronte, a posebno su osjetljivi nervno labilniji ljudi, anksiozne , depresivne osobe i emotivci. U takvim su danima češće i nezgode na poslu, ali i u prometu. U Hrvatskoj je broj prometnih nezgoda za vrijeme anticiklona manji od prosječnog odnosno kada je strujanje atmosferskih fronti u visini sjevernih smjerova, ali nezgode se povećavaju s prolaskom ciklonalnih fronti.

I stari su narodi znali kako vrijeme utječe na ljude što potvrđuje i djelo O zraku , zemlji i tlu glasovitog Grka Hipokrata, oca moderne medicine koji je u njemu ustvrdio »… onaj tko želi produbiti znanje o medicinskoj umjetnosti mora pozornim istraživanjem napraviti kako slijedi: prije svega valja uzeti u obzir godišnja doba i njihove utjecaje na čovjeka…« Da vrijeme itekako utječe na ljudsko ponašanje potvrdila su i istraživanja, jer za vrijeme južine odnosno velikih vrućina pozivi su policiji učestaliji kao i nasilje u kući odnosno stopa samoubojstava.

Poremećaj atmosferskog elektromagnetskog polja do kojeg dolazi tijekom prolaska atmosferskih fronti, tvrde biometeorolozi, slabi čovjekovu koncentraciju kao i vrijeme potrebno da se reagira na neki podražaj. Žene su i zbog biološkog ustroja češći meteoropati, a toj se »dijagnozi« može pribrojiti 80 posto svjetskog stanovništva. Pojava El Niña koji nas je zadesio ove godine tegobe zasigurno dupla. To više jer je čovjek neprestano na udaru atmosferskih previranja: fizičkih (temperatura, insolacija, vlažnost zraka, atmosferski tlak vjetar), kemijskih (plinovi u atmosferi, ugljični dioksid, toksini, industrijska isparavanja i dr.) odnosno bioloških (lebdeće čestice peludi). Prilagodbu smo dijelom izgubili upozoravaju liječnici i zbog čestog boravka u klimatiziranim i zatvorenim prostorima.

Organizam se otuđio od prirode, a mehanizmi samoregulacije nedovoljno su pripremljeni na promjene vremenskih uvjeta i skokovite prelaske pokazalo se u dva godišnja doba – ljeto i zimu. Za ublažavanje negativnih posljedica vremena dr. Poljak savjetuje konzumiranje više voća i povrća, uzimanje tekućine u dovoljnom omjeru do dvije litre dnevno, prakticiranje lagane tjelovježbe… Kroničari trebaju redovito uzimati terapiju, pratiti bio prognozu a za sve je najbolji recept boravak na »čistom« zraku.

Snježana Kratz