Otvoreno Stankovićevo kazalište u Zagrebu, lansiran satelit Sputnjik 1

Otvoreno Stankovićevo kazalište u Zagrebu, lansiran satelit Sputnjik 1

Bilo je to prvo kazalište u kojem su se izvodile drame i predstave na hrvatskome jeziku / Lansiranje Sputnjika 1 je bio veliki svjetski događaj. Uspjeh je zaprepastio i javnost u SAD-u jer je zorno predočio američku inferionost u istraživanju svemira u tom trenutku

Dogodilo se na današnji dan, 4. listopada:


Događanja u Hrvatskoj

1834. Otvoreno Stankovićevo kazalište u Zagrebu (Staro kazalište, Kazalište na Markovu trgu): Kazališna povijest Zagreba seže u 11. stoljeće, od kada se u njemu, kao i u većini europskih gradova, prikazuje svojevrsni oblik srednjevjekovnog kazalištau crkvama i na gradskim trgovima. U 16. st. predstave su izvođene u kaptolskim vjerskim školama i na ulicama susjednoga Gradeca. Potkraj 18. st., počeo je zagrebački operni život, kada je 1799. grof Antun Pejačević sagradio u Demetrovoj ulici na Gornjem gradu palaču s velikom plesnom dvoranom. Ipak, zagrebački trgovac Kristofor Stanković, pošto je a bečkoj lutriji dobio zgoditak od 30 000 dukata, dao je sagraditi kazalište na Markovu trgu, koje je otvoreno 4. listopada 1834. Bilo je to prvo kazalište u kojem su se izvodile drame i predstave na hrvatskome jeziku.

Prvu je predstavu, Körnerovu dramu Niklas Graf von Zriny, izvela njemačka družina 4. 10. 1834. Zgrada je imala i dvoranu u kojoj su se priređivali plesovi. U njoj je neko vrijeme 1848. zasjedao Hrvatski sabor. Oko gledališta bila su tri reda loža, a kazalište je moglo primiti više od 750 posjetitelja. Pozornica je obuhvaćala oko 200 m², a istodobno je služila kao spremište kulisa. Orkestar je bio smješten u razini s publikom. Na zastoru je bila naslikana lepeza s umetnutom Karasovom slikom Djed, unuk i vila. Osvjetljavalo se svijećama, od 1864. plinom, a od 1894. električnom strujom. Posljednja predstava bila je održana 16. 6. 1895. Unutarnja je konstrukcija srušena 1895., zgrada je dobila administrativnu namjenu (»Starogradska vijećnica«), a kazalište je bilo preseljeno u novu, Fellner-Helmerovu zgradu, današnji HNK.

1991. – Opći napad JNA na Karlovac i okolicu počeo je 4. listopada 1991. Karlovac je bio u teškom položaju zbog prijetnji iz brojnih vojarni u grdu i oko njega te neprestanoga granatiranja. Već prvog dana napada u medicinski centar dovezena su 24 ranjena i nekoliko poginulih građana. Odmah je stupila na snagu osluka o zamračenju prvog stupnja. Osim granatama, pobunjeni Srbi iz okolnih mjesta, ali i iz grada snajperima su gađali Karlovčane. Ipak, grad je uspješno obranjen, ali je bojišnica sve do potpunog oslobođenja 1995. ostala u njegovu pregrađu.


Događanja u svijetu

1582. – U gradu Alba de Tormes umrla zaštitnica Španjolske Terezija Avilska (rođena 28. 3. 1515.), prva ženska crkvena učiteljica.

1582. – Počinje se upotrebljavati Gregorijanski kalendar nazvan prema papi Grguru XIII.; nakon 4. listopada slijedi 15. listopada čime je riješena pogreška nastala korištenjem julijanskoga kalendara, a svaka četvrta godina je prijestupna. Pravoslavni svijet zadržava julijasnki kalendar.

Rembrantov autoportret iz 1640. godine

1669. – U Amsterdamu umro nizozemski barokni slikar, crtač i grafičar Rembrandt Harmenszoon van Rijn (rođen 15. 7. 16060.); proslavio se zajedničkim i pojedinačnim portretima te je dobio nadimak predstavljač čovjeka.

1883. Orient Express ime je poznatog putničkog vlaka čija se ruta puno puta mijenjala. Iako je bio uobičajena željeznička ruta, ime Orient Express postalo je sinonim za intrige i luksuzna putovanja. Dva su grada najviše povezana s tom linijom – Pariz i Istanbul, originalne krajnje točke putovanja. Prvo putovanje Orient Expressom održalo se na današnji dan 1883. godine, a od 1977. više ne putuje do Istanbula. Nasljednik rute postalo je noćno putovanje od Pariza do Beča, a i ta ruta je posljednji put odvožena 2007. kada je skraćena samo na putovanje od Strasbourga do Pariza. U prosincu 2009. Orient Express prestao je voziti jer je postao žrtvom brzih vlakova i jeftinijih avionskih letova. Ipak, privatni vlak Venice-Simplon Orient Express još uvijek vozi od Londona do Venecije i druge destinacije u Europi, uključujući originalnu rutu od Pariza do Istanbula.

1947. – U Göttingenu umro ugledni njemački fizičar Max Planck (rođen 23. 4. 1858.), pionir i utemeljitelj kvantne mehanike. Proučava termodinamiku u kojoj postavlja tzv. Planckov zakon i teoriju zračenja; otkriva i tzv. Planckovu konstantu. Nobelovu nagradu za fiziku dobio je 1918. godine; po njemu je nazvano njemačko nacionalno istraživačko društvo s više od sto instituta.

1957. – SOVJETSKI SAVEZ: Lansiran je Sputnjik 1, prvi umjetni satelit na svijetu, što se smatra početkom praktične svemirske ere i što potiče natjecanje sa SAD-om i u svemiru. Njegov glavni konstruktor bio je inženjer Sergej Koroljov. Sputnjik 1, prvi satelit u nizu sovjetskih satelita Programa Sputnjik lansiran je iz kozmodroma Bajkonur u današnjem Kazahstanu. Imao je oblik kugle promjera 58 centimetara, težio je 83 kilograma i posjedovao dva radijska predajnika i četiri antene. Oko Zemlje je kružio u eliptičnoj putanji na visinama od 250 do 945 kilometara, brzinom od 29.000 kilometara na sat. Osim toga, emitirao je radio signale koje su mogli pratiti brojni radio amateri širom svijeta – čuveni bip-bip-bip signal. Sputnjik 1 je izgorio prilikom ulaska u Zemljinu atmosferu 4. siječnja 1958. godine, nakon prijeđenih 60 milijuna km i tri mjeseca u Zemljinoj orbiti. Lansiranje Sputnjika 1 je bio veliki svjetski događaj. Ljudi su gledali u nebo ne bi li ga opazili, a sve novine objavljivale su njegove pozicije. Uspjeh je zaprepastio i javnost u SAD-u jer je zorno predočio američku inferionost u istraživanju svemira u tom trenutku.

(zg-magazin)

Komentari su zatvoreni