Otvorena izložba “2068. Pogled u budućnost”

Otvorena izložba “2068. Pogled u budućnost”

Svoju viziju budućnosti provokativno je prikazao Ivan Stanišić, student 4. godine grafike na ALU. Na svojim crtežima progovara o religiji, obitelji, ljubavi i spolnosti te o političkom sustavu, demokraciji i vladavini za 50 godina

Ivana Vranješ

U sklopu multimedijskog projekta “2068. Pogled u budućnost” sinoć je u u Novinarskom domu otvorena istoimena izložbe radova studenata Akademije likovne umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Na izložbi su izloženi radovi koji prikazuju vizionarsko promišljanje budućnosti, a izradilo ih je trinaestero studenata. Riječ je o projektu koji je posvećen promociji znanosti, inovativnosti i istraživačkoj hrabrosti.

Jedinstveni projekt je realizirao Večernji list u suradnji s vrhunskim stručnjacima koji su kroz eseje odgovorili na ključna pitanja o budućnosti te kroz utemeljeni futurizam predvidjeli kako će život izgledati za 50 godina.

Teme eseja su bile: odgoj i obrazovanje, mediji i komunikacija, religija, medicina i ljudsko tijelo, umjetnost, znanost i buduća otkrića, umjetna inteligencija, politički sustav, demokracija i vladavina, oružje i ratovanje, obitelj, ljubav i spolnost. Eseji stručnjaka koje su vrhunski ilustrirali studenti su objavljeni u Večernjem listu te u njegovom specijalnom izdanju.

„Studenti su širokogrudno prihvatili izazov i kroz ilustracije pokazali da su vrlo kreativni. Poenta nije samo u slikama, nego i u kreativnom procesu i promociji same kreativnosti te jačanju kreativne industrije u svim njezinim oblicima“, rekao je zamjenik glavnog urednika Večernjeg lista Mislav Šimatović. Naglasio je da je projekt „2068. Pogled u budućnost“ nastao u povodu 60 godina izlaženja Večernjeg lista te će u veljači biti objavljena knjiga, a u ožujku će biti premijera filma o pogledu na budućnost za 50 godina.

Dekan Akademije likovnih umjetnosti Tomislav Buntak izrazio je zadovoljstvo što su studenti javnosti predstavili svoje radove.

„Pokazali su senzibilitet koji je svojstven umjetnicima. To znači da su koristili elemente koji pokušavaju prikazati ljudske probleme na jedan osoban način, onako kako se čovjek s njima susreće. To nije ilustracija koja doslovno pokazuje, to je interpretacija različitih problema, različitih mogućnosti, planova i strategija o kojima slušamo zadnjih desetak godina na način kako su ih doživjeli. Kolikogod neke ilustracije, crteži bili jednostavni, mislim da su puno slojevitiji, nego da je nešto točno ilustrativno prikazano”, rekao je za ZG-magain dekan Buntak.

Svoju viziju budućnosti provokativno je prikazao Ivan Stanišić, student 4. godine grafike na ALU. Na svojim crtežima progovara o religiji, obitelji, ljubavi i spolnosti te o političkom sustavu, demokraciji i vladavini za 50 godina.

Obitelj budućnosti iz perspektive I. Stanišića

„Veselim se budućnosti koja ima negativne i pozitivne aspekte. Mislim da će biti zanimljivo gledati razvoj i jedva čekam 2068. godinu. Što se tiče umjetnosti, teško je reći kakva će biti za 50 godina. Umjetnost je nepredvidljiva za godinu dana, a kamoli za 50 godina, ali mislim da će biti senzacionalna“, rekao je Ivan.

O političkom sustavu, demokraciji i vladavini, oružju i ratovanju te obitelji, ljubavi i spolnosti za 50 godina crtežom progovara studentica 4. godine grafike Ana Mendeš. „Prikazala sam dosta tamnu stranu budućnosti, ali ne mislim da će sve biti tako crno. Mislim da će prednost budućnosti biti u naprednoj tehnologiji, ali što se tiče drugih stvari radije bih ostala u sadašnjosti“, rekla je za ZG-magazin Ana.

Rad Ane Mendeš

Studentica prve godine grafike Agata Lučić prikazala je crtežom znanost i buduća otkrića te umjetnu inteligenciju. Smatra kako su ljudi uvijek skeptični prema budućnosti, ali i nostalgični prema prošlosti. Poručila je da na budućnost treba gledati s uzbuđenjem i veseljem, a ne razmišljati što će biti.

Izložbi su nazočili i autori eseja objavljenih u Večernjem listu. Sociolog i publicist Slaven Letica je rekao da kad čovjek gleda u budućnost mora se osloboditi okvira tradicionalne, stroge, rigorozne znanosti. Kroz svoj esej je prikazao spolnost, brak i obitelj za 50 godina. „Mislim da će se do tog vremena napustiti mit ili kult romantične ljubavi koja je već sada na zalasku jer se brakovi manje više sklapaju iz interesa, da se spoji kapital. Kad je u pitanju brak i obitelj, mislim da će biti situacija pluraliteta, ali s elementima vraćanja tradicionalnom“, rekao je Letica.

Znanstvenik s Instituta za društvena istraživanja Boris Jokić je istaknuo kako se na budućnost obrazovanja i društva može s jedne strane gledati optimistično, a s druge pesimistično. No na samom društvu pa i hrvatskom je da dokaže sebi hoće li to biti pozitivno ili negativno.

„U svijetu će znanje i obrazovanje postati sve važnije. Društva koja ulažu u obrazovanje, koja transformiraju obrazovanje i znanost, koja vide u tome svoj resurs imaju šansu u budućnosti, a ona koja ne vide nemaju nikakvu šansu“, kazao je Jokić. Naglasio je da mu je bilo ugodno iskustvo raditi na eseju o obrazovanju u budućnosti te da je vrijeme da se u Hrvatskoj počne govoriti o budućnosti. Izrazio je zadovoljstvo što su studenti ALU hrabro ilustrirali eseje.

Izložba radova može se razgledati do 8. veljače, a ulaz je besplatan.