Otvoren zagrebački Glavni kolodvor, počeo prvi Tour de France

Otvoren zagrebački Glavni kolodvor, počeo prvi Tour de France

Na današnji dan 1916. počela bitka na Sommi, u kojoj odlučuju velike količine oružja i prva upotreba tenkova u ratovima. Gubici su iznosili: 500 000 na njemačkoj, 500 000 na britanskoj te 200 000 na francuskoj strani

Dogodilo se na današnji dan, 1. srpnja:

1892.Otvoren zagrebački Glavni kolodvor – najveći željeznički kolodvor u Hrvatskoj. Gradnja zgrade Glavnoga kolodvora, koji se na početku zvao Državni kolodvor, počela je 1890., a projekt za zgradu izgradio je arhitekt Državnih ugarskih željeznica Ferenc Pfaff. Kolodvor se nalazi u središtu Zagreba, na Trgu kralja Tomislava, a zgrada je najznačajnije restaurirana uoči Univerzijade 1986. te ponovno 2006. godine. Zgrada Glavnoga kolodvora registrirana je kao kulturno dobro, oblikovana je u neoklasicističkom stilu, ukrašena je skulpturama i dekoracijama te dugačka 186,5 metara.

1922. – U Kraljevini SHS na snagu stupa Zakon o osiguranju radnika; njegov dio o umirovljenju uveden je u ljeto 1925. godine, a za sve radnike tek 1.siječnja 1938.godine.

Klaic_rjecnik1928.  – U Zagrebu, u 79. godini umro hrvatski povjesničar, pisac i rektor zagrebačkog Sveučilišta, Vjekoslav Klaić. Školovao se u Varaždinu i Zagrebu te Beču, gdje je studirao povijest i geografiju, a poslije toga bio je više od 50 godina profesor. Bio je član JAZU/HAZU, počasni doktor praškoga sveučilišta i vanjski član Češke akademije znanosti. Surađivao je u pravaškom tjedniku Hrvatska lipa i bio dugogodišnji urednik Vijenca i glazbenog časopisa Gusle te istodobno osnovao orkestar i bio dirigent. Pisao je i pripovijetke te političke članke u hrvatskom duhu. Monumentalno historiografsko djelo Povijest Hrvata, objavljeno u pet knjiga, nije uspio završiti.

1966. – Na Brijunima zasjeda 4. plenum CK SKJ; raspravljalo se političkim zloupotrebama i otklonima u sigurnosnim državnim  tijelima koje, nakon Tita, utjelovljuje najutjecajnija jugoslavenska osobnost (među ostalim i potpredsjednik države) Aleksandar Ranković; predbacuje mu se zloupotreba tajnih službi, suprotstavljanje uvođenju samoupravljanja i jačanja birokratskog etatizma. Razrješen je svih dužnosti.

1991. – Stjepan Mesić postao predsjednik Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Ubrzo pošto je  1990. postao hrvatski premijer, Stjepan Mesić dao je ostavku kako bi bio izbran u federativno predsjedništvo, u kojem je prvo bio potpredsjednik. Predsjednici su se godišnje automatski izmjenjivali po ključu republika / pokrajina. Kad je bio red da Mesić postane predsjednik, srpski član Predsjedništva Borislav Jović tražio je glasovanje: četiri člana (Srbija, Crna Gora, Vojvodina i Kosovo) bili su protiv njega, a četiri člana glasovala su za njega (Hrvatska, Slovenije, Bosna i Hercegovina i Makedonija). Posredovanjem Europske zajednice Mesić je ipak postao predsjednik. Mnogi politički analitičari smatraju da je već u to vrijeme vještim manevriranjem i blokadom velikosrpski nastrojene politike da izvede državni udar Mesić osigurao mjesto u povijesti te da je tada bio pravi čovjek na pravome mjestu.

4978EUflag2013.Hrvatska je postala 28. članica Europske unije.

1596. – Poljska i Litva udružile se u realnu uniju pod Sigismundom II. Augustom, koji je poljski kralj i litavski veliki knez.

1807. – General Gebhard L. von Blücher pozvao sve sposobne državljane da se pridruže ratu protiv Francuske, što je jedan od prvih primjera potpune mobilizacije.

1831. – Britanski admiral James Clark Ross za istraživačkog putovanja otkrio Sjeverni magnetski pol. Po njemu je more dobilo ime Rossovo more.

1876. – U švicarskom Bernu umro ruski revolucionar i anarhist Mihail A. Bakunjin (rođen 30. svibnja 1814.), kojiodbijanjem svake vlasti čovjeka nad čovjekom, zagovaranjem neograničene slobode pojedinca te odbijanjem svakog autoriteta države i Crkve snažno utječa na ruski anarhistički pokret. Otpor prema drukčijim odnosima smatra prirodnim izražavanjem ljudske slobode.

1903. – Počela prva biciklistička utrka Tour de France, koja i danas spada među najveće i najznačajnije na svijetu. Organizirao ju je sportski novinar Henri Desgrange kako bi potaknuo prodaju svojih sportskih novina; na utrci je sudjelovalo 60 biciklista, a zanimanje javnosti u početku nije obećavajuće. Pobjednik   2428 kilometara duge utrke je Francuz Maurice  Garin.

1916. – Za dugotrajne njemačke ofenzive na kraj Verduna  Francuska vojska je jednotjednim topovskim  napadima na neprijatelja počela bitku na Sommi, u kojoj odlučuju velike količine oružja i prva upotreba tenkova u ratovima. Bitka je završila nakon četiri mjeseca bez  promjena položaja; tragedija je u gubicima: 500 000 na njemačkoj, 500 000 na britanskoj te 200 000 na francuskoj strani.

prvi_sv_rat_engleski_tenk

Britanski teški tenk Mk I

1974. – U Buenos Airesu umro general i državnik Juan Domingo Perón (rođen 8. listopada 1895.) utemeljitelj Političko-socijalnog pokreta (peronizam).

1908. – U globalnu primjenu ušao SOS kao univerzalni poziv za pomoć. SOS je opis za međunarodni poziv u pomoć putem Morseove abecede (· · · – – – · · ·), a prvi je put prihvaćen od strane njemačke vlade u regulativi o radio uređajima donesenoj 1. travnja 1905. Svjetski prihvaćen standard postao je nakon potpisivanja zaključaka druge Međunarodne radiotelegrafske konvencije 3. studenoga 1906. koji su stupili na snagu na današnji dan 1908. godine.

SOS je ostao pomorski poziv u pomoć do 1999. kada ga je zamijenio Global Maritime Distress Safety System (koji koristi brojne protokole i procedure), ali SOS je ostao priznat kao vizualni poziv u pomoć. Od početaka korištenja SOS se sastojao od trajnog odašiljanja sekvence tri-točke/tri-crte/tri-točke koje se ponavljaju bez razmaka među znakovima. U popularnoj uporabi SOS se povezuje s frazama kao što su ‘Save Our Seamen’ (spasite naše pomorce), ‘Save Our Ship’ (spasite naš brod), ‘Survivors On Shore’ (preživjeli na obali) i ‘Save Our Souls’ (spasite naše duše), no ti su izrazi u uporabu ušli mnogo nakon samog poziva u pomoć, a vjeruje se kako je razlog lakše pamćenje rasporeda slova.

1979. – Elektronički japanski div Sony na tržište j izbacio prvi svjetski walkman. Sedamdesete godine 20. stoljeća bile su vrijeme ‘Boomboxova’, velikih stereo sony_walkmankasetofona. Iako prenosivi, boomboxovi su bili poprilično teški i trošili puno struje. Ideja za izradu walkmana razvila se praktički u avionu, kada je tadašnji počasni predsjednik Sonyja zaključio da je mali TC-D5 stereo kasetofon pretežak za nošenje na čestim službenim putovima. Igrom slučaja u isto vrijeme kada su u Sonyju došli do ideje razvoja uređaja koji će moći reproducirati glazbu i biti dovoljno malen za praktično nošenje, njihov razvojni odjel taman je dovršavao izradu malenih slušalica koje su težile samo 50 grama.

Walkman, brend za koji su sigurno svi čuli, svoje ime je dobio zahvaljujući činjenici da je Toshiba već koristila ime Walky za svoju stereo liniju, u protivnome bi Walkman danas vjerojatno zvali Walky. Walkman je na kraju na tržište lansiran taman prije početka ljetnih praznika, pošto je ipak bio namijenjen mlađoj populaciji a pogotovo studentima. Cijena od 33 tisuće japanskih jena (oko 200 dolara) određena je, među ostalim i činjenicom da je Sony te godine slavio 33. godinu postojanja. Čim je stigao u prodavaonice Walkman je preokrenuo svijet naglavačke. U lipnju 1989., deset godina nakon lansiranja prvog modela, ukupni broj proizvedenih Walkman uređaja je prešao 50 milijuna, a 1992. dosegao je brojku od 100 milijuna. 1995. ukupna proizvodnja Walkman uređaja dosegla je 150 milijuna. Uključujući poseban model za petnaestogodišnjicu Walkmana, do danas je proizvedeno preko 300 različitih modela. (zg-magazin)