Otvoren Informativni centar obrazovne reforme “Škola za život”

Otvoren Informativni centar obrazovne reforme “Škola za život”

Ove smo godine 200 milijuna kuna za eksperimentalnu provedbu kurikularne reforme, a druge godine će trebati osigurati još dodatan iznos kada reforma ulazi u sve škole“, istaknula je ministrica Divjak

Ivana Vranješ

U Zagrebu je u ponedjeljak otvoren Informativni centar obrazovne reforme „Škola za život“, gdje će se provoditi edukacija i savjetovanje odgojno-obrazovnih djelatnika 72 zagrebačke škole uključene u eksperimentalnu provedbu obrazovne reforme.

Tom prigodom ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak se sastala s članovima projektnog tima i mentorskom skupinom. Ministrica je izrazila zadovoljstvo što je već sada velik broj nastavnika i učitelja uključen u edukaciju.

„Više od 1500 je učitelja i suradnika koji rade u eksperimentalnim školama i bit će uključeni, a već i jesu u program Škola za život, od toga je 500-tinjak učitelja razredne nastave, a oko 700 njih je u predmetnoj nastavi, plus suradnici, ravnatelji. Sigurna sam da su kvalitetne pripreme, kvalitetni materijali, radi se u online okruženju, pripremaju se i fizičke edukacije, radionice, savjetnički posjeti školama“, rekla je ministrica Divjak. Dodala je da su mentori i savjetnici, njih 170 iz Hrvatske, ali i iz inozemstva su prošli velik broj treninga kako da podučavaju, nastavnike, učitelje i suradnike eksperimentalnih škola, a priređuju se i metodički priručnici.

„Razgovarala sam s mentorima, edukacije idu, opremit ćemo i škole. U opremanju škola očekujemo suradnju s ravnateljima, jer oni znaju što njihovim školama treba. Problem je što škole trebaju različite materijale i opremu, ali se nadamo da ćemo se u tome iskoordinirati“, istaknula je ministrica.

Kazala je kako je obrazovna reforma projekt Vlade, kao i svi reformski procesi koji su napisani i bit će predstavljeni u Nacionlnom planu reformi.

„Vlada je koalicijska i zato je važno da taj Nacionalni plan reformi ne samo u smislu obrazovanja, nego i u drugim aspektima bude usuglašen. Na obrazovanje i obrazovnu reformu gledam kao priliku da svi surađujemo. Svi koji žele dobro, našem učeniku, studentu, učitelju vide obrazovanje kao ključan faktor u razvoju društva i gospodarstva, možda jedan od tri esencijalna razloga zašto bi netko želio ostati i raditi u Hrvatskoj“, pojasnila je ministrica.

Naglasila je kako se i ovom najmasovnijom i najduljom edukacijom učitelja i nastavnika u hrvatskoj povijesti od 1990. godine daje obol ne samo razvoju obrazovnog sustava, nego se radi o važnoj demografskoj mjeri.

Ministrica je rekla kako obrazovni sustav u Hrvatskoj nije pogodan za industrijsku revoluciju četvrte generacije, nego je pogodniji za drugu industrijsku revoluciju i to se želi preokrenuti te omogućiti da svi primjeri dobre prakse, koje hrvatske škole imaju postanu vidljiviji.

„Želimo da dobra praksa i pristup, gdje je učenik u središtu procesa obrazovanja bude pristup koji će se primjenjivati u svim hrvatskim školama, a da stvarno o sadržajima, načinu rada, modernim metodama progovaraju stručnjaci te da politika stvara okvir da do promjene može doći. Ove smo godine 200 milijuna kuna za eksperimentalnu provedbu kurikularne reforme, a druge godine će trebati osigurati još dodatan iznos kada se ulazi u sve škole i to je izuzetno važno da se prepozna kao politički prioritet i u tom smislu ulazi u Nacionalni program reformi ove Vlade“, istaknula je ministrica Divjak.

Članica mentorskog tima Arijana Blažević je rekla kako je izvrsna komunikacija s učiteljima, nastavnicima eksperimentalnih škola koji su se pridružili u virtualnom okruženju.

„Izradit ćemo metodičke priručnike, eksperimentalne materijale koji su potrebni školama u rujnu. Tako da će učenici, nastavnici, učitelji biti spremni za rad. Trenutno se učiteljima najteže naviknuti na online nastavu, znači virtualno okruženje u kojem uče. U virtualnom okruženju prošli su prvo upoznavanje i dalje neće biti problema“, dodala je Blažević

Član Odbora za obrazovanje i sport Gradske skupštine Tomislav Stojak je rekao kako je obrazovanje strateški projekt HNS-a te je zbog toga stranka i ušla u Vladu.

„Smatramo da je obrazovanje i reforma učenje učenika za život, a ne bubanje informacija i da onda nisu spremni za život. To je ključno za budućnost ove zemlje. Zadovoljan sam kao građanin Zagreba i gradski zastupnik da su četiri zagrebačke škole u projektu reformi, Osnovna škola Ivan Cankar, III. i V. gimnazija i Srednja škola za grafički dizajn. To znači da postoji kritična masa učitelja i profesora koji nisu zadovoljni stanjem u kojem je obrazovni sustav i žele promjene”, rekao je Stojak . Naglasio je da bi mu bilo draže da je uključeno više zagrebačkih škola u eksperimentalnu provedbu kurikularne reforme, ali je uvjeren da će se pravi rezultati vidjeti školske godine 2019/2020.