Otočne proizvođače guši birokracija

Otočne proizvođače guši birokracija

Voditelj Eko centra Natura Rab Dušan Kaštelan kaže da ima država i lokalna zajednica ništa ne pomažu, već im samo još nameću ogromnu administraciju i obaveze koje nakon napornog dana moraju ispunjavati i u kojima ne vide preveliku svrhu

Matej Knežević

Na Trgu bana Josipa Jelačića, tik do poznatog gradskog sata, u malom šatoru, održava se 10. sajam Hrvatski otočni proizvod. Iako na sajmu izlaže 24 izlagača, od svega njih troje dobili smo kratke komentare o cijeloj manifestaciji, ali i problemima s kojima se njihovi OPG-ovi, obrti i firme suočavaju.

Jedan od njih je i gospodin Nikica Žampera sa Dugog otoka koji je proizvođač ekološkog kozjeg sira te ima vlastiti OPG. Kaže kako je prvih dana prodaja išla nešto slabije, no da se nada da će dolaskom toplijeg vremena biti i bolje. Kod njega se, kako kaže, ljudi najčešće zaustavljaju zbog toga što im kvalitetne proizvode. Nadodaje kako su njegove koze redovito na ispaši te da se ta aroma svježeg zraka može osjetiti i u njegovim proizvodima, poglavito u sirevima. Kazao nam je i to kako se sa spomenutim zanimanjem bavi 22 godine te da je ovaj posao vrlo zahtjevan te ga treba voljeti kako bi se u njemu uspjelo. Pritom je rekao: »Ovaj posao nije fizički težak, no dosta je zahtjevan jer čovjek treba odvojiti 24 sata za stoku«.

Zanimalo nas je i koliko mu država pomaže te je li već aplicirao za fondove iz Europske unije. Žampera kaže da bi se o temi oko pomoći moglo dosta razgovarati. U jednu ruku želi im se puno pomoći, ali ih se, s druge strane na nekim projektim koči. Kao »glavnog krivca« vidi u lokalnoj zajednici koja im ne izdaje na vrijeme pojedine papire za rad te da nisu (pro)aktivni kao sami proizvođači. Kad je pak riječ o EU fondovima, pokušavali su se prije dvije godine prijaviti na njih, ali ih je upravo lokalna zajednica zaustavila u tom naumu. Problem je, pojašnjava, nastao kada je pokušao izgraditi štalu na nekategoriziranom zemljištu te zaključuje kako misli da ovaj problem niti nakon dvije godine neće biti riješen.

Proizvođač ekološkog kozjeg sira Nikica Žampera na za svojim štandom

Energija uložena u pisanje projekata premašila vrijednost potpore

Razgovarali smo i s voditeljem Eko centra Natura Rab, Dušanom Kaštelanom. Njegov poljoprivredni obrt je oformljen zbog toga što obrt može stvarati i prodavati vlastite proizvode i izvan Hrvatske. Prije 18 godina krenuli su u proizvodnju ekoloških standarda, a prije deset godina su krenuli sa proizvodnim pogonom koji ima EU licence, što im omogućava da sami određuju cijenu proizvoda izvan Republike Hrvatske. Nadodaje kako im država i lokalna zajednica ništa ne pomažu i da im »još nameću ogromnu administraciju i obaveze koje nakon napornog dana moraju ispunjavati i u kojima ne vide preveliku svrhu«. Kaštelan nadodaje kako su uspjeli privoljeti lokalnu zajednicu da im pomogne tek nakon što su sami inicirali te su dobili jednokratnu pomoć i koja nije sistemski postavljena. Ipak se pohvalio, kako je od EU fondova dobio nepovratnu potporu od 15 000 kuna, no pritom je naglasio: »Energija koju smo uložili u pisanje projekta koštala nas je više od samog novca kojeg smo dobili…«

Smatra da su najveći problem ipak needucirani kupci te ih on i njegov poljoprivredni obrt žele podučiti i približiti im pravu vrijednost i značaj porijekla proizvoda. Zaključuje kako kupcima žele ukazati na tu problematiku, a za uzvrat očekuju određenu podršku od samih krajnjih korisnika.

Posljednja od izlagača koja je javno odlučila predstaviti svoje proizvode je Josipa Barčić iz Obrta Škatula s otoka Korčule. Njezin se obrt bavi proizvodnjom tradicionalnih kolača, kao što su kolači od rogača, ušećerene kadulje i krokane. Prema njezinim riječima, oni predstavljaju tradiciju i jedan život kuće. Ističe kako su njihovi proizvodi naveliko poznati, budući da su na tržištu jako dugo. Kaže kako ipak najbolja prodaja ide kupcima koji su sa mora i koji dođu malo osjetiti mirise i okuse otoka.

Važno je napomenuti, kako ove, ali i druge proizvođače, može posjetiti do 14. ožujka do kada traje i sam sajam.