Osuđeni nacistički zločinci, poginuo James Dean

Osuđeni nacistički zločinci, poginuo James Dean

Međunarodni sud za ratne zločine na glavnom zasjedanju u Nürnbergu, koje završava 1. listopada, izrekao smrtnu presudu za 12 optuženika

Dogodilo se na današnji dan:

1871. – U Samoboru rođen Branimir Wiesner-Livadić, hrvatski književnik, pjesnik, esejist i urednik (umro 1949. u Zagrebu). Studirao je filozofiju u Zagrebu, a doktorat završio u Beču. Bio je urednik časopisa Suvremenik i Hrvatska revija, a jedan je od pokretača hrvatske moderne. Važnija su mu djela Novele, Legenda o Amisu i Amilu te putopis Do Buenos Airesa.

1933. – U Sv. Petru u Šumi rođen Josip Turčinović, hrvatski svećenik, teolog i nakladnik (umro 1990. u Zagrebu). Bio je profesor u Visokoj bogoslovnoj školi i pročelnik katedre za istočno bogoslovlje na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, na kojem je i doktorirao. Utemeljitelj je izdavačke kuće Kršćanska sadašnjost te pokretač i urednik časopisa Kana i Croatica christiana periodica. Bio je osnivač i pročelnik Instituta za teološku kulturu laika pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu, a predavao je staroslavenski jezik i književnost.

1989. – Na svom zasjedanju 30. rujna 1989. Sabor Socijalističke Republike Hrvatske u svojim je zaključcima i stavovima odbacio sve napade na SR Hrvatsku iz pojedinih sredina s optužbama o tzv. genocidnom biću hrvatskoga naroda, o ugrožavanju prava Srba u Hrvatskoj i njihovoj tobožnjioj asimilaciji i traženju autonomne pokrajine Srba u Hrvatskoj.

1946.Međunarodni sud za ratne zločine na glavnom zasjedanju u Nürnbergu, koje završava 1. listopada, izrekao smrtnu presudu za 12 optuženika (9. svibnja 1945. uhićeni i u procesu osuđeni na smrt; Hermann Wilhelm Göring prije vješanja počinio samoubojstvo trovanjem), sedmorici zatvorske kazne, trojici oprost.

1947. – U mjestu Szklarski Porębi predstavnici komunističkih partija sedam istočnoeuropskih država (uključujući Sovjetski Savez) te Francuske i Italije potkraj višednevnog zasjedanja dogovorili su osnutak Informacijskog biroa komunističkih i radničkih stranaka (kraće Informbiro ili Kominform), koji nastaje umjesto nekadašnje Kominterne (Staljin ju je samovoljno raspustio u svibnju 1943.) . Informbiro se brine za usklađivanje suradnje državnih partija, no Staljin, odnosno Komunistička Partija Sovjetskog Saveza, imaju glavnu, naređivačku ulogu što uzrokuje otvoren spor s Komunističkom partijom Jugoslavije i njezinim vođom Josipom Brozom Titom.

1955. – U Cholameu, u državi Kaliforniji, za upravljačem „porschea 550 spyder“ u automobilskoj nesreći poginuo filmski glumac James Dean (rođen 8. veljače 1931.), glumački tip mladog buntovnika, idol mlade generacije. Cijeli svijet ga pamti po njegovoj kratkoj ali spektakularnoj glumačkoj karijeri. Prerana smrt učinila je Deana legendom i jednom od najvećih američkih ikona.

James Byron Dean rođen je 8. veljače 1931. u Marionu u saveznoj državi Indijani. Kad mu je bilo šest godina, njegova se obitelj preselila u Kaliforniju. Studirao je dramu na Sveučilištu UCLA, istovremeno je pohađao i glumačke radionice. Godine 1951. preselio se u New York kako bi se razvijao u umjetničko-glumačkom smislu. Igrao je u kazališnim predstavama na Broadwayu, a bio je i član prestižne glumačke škole “Actors Studio”. Tijekom 1954. i u prvom dijelu 1955., Dean je glumio u tri filma koja su mu donijela svjetsku slavu: Istočno od raja (East of Eden), Butovnik bez razloga (Rebel without a Cause) i Div (Giant).

Osim što je bio izrazito talentiran i zaljubljen u filmsku i kazališnu odnosno dramsku umjetnost, Dean je bio i strastveni ljubitelj brzine, brzih automobila i automobilskih utrka.

Dean je vozio Porsche 550 Spyder (jedan od samo 90 proizvedenih 1955. godine), a tepao mu je”Mala bitanga”. Porsche 550 Spyder – “Mala bitanga” bio je u ono vrijeme ljepotan među automobilima pa ne čudi da su se u njega zaljubili mnogi znalci i ljubitelji brzih auta, a među njima i filmska legenda.

Atraktivnog, pomalo agresivnog izgleda, “Mala bitanga” je imala aluminijsku karoseriju zbog čega je cijeli automobil težio samo 550 kg, uz 110 KS iz 1.5 litrenog četverocilindričnog bokser motora što mu je jamčilo fantastične performanse.

Deanova strast za brzinama i sportskim autima stajala ga je života. Tog kobnog dana, 30. rujna 1955., Dean je zajedno sa svojim mehaničarom krenuo na utrku u Salinas. Vozili su se cestom Route 466 u Kaliforniji u Deanovom Porscheu 550 Spyder. Policija ih je u 15 sati i 30 minuta kaznila zbog prebrze vožnje, jurili su 105 km/h, što je bilo 16 km/h više od dozvoljenog. Nakon razlaza s policijom, nastavili su se kretati prema zapadu, a stradali su u gradiću Cholame. U susret im je dojurio automobil iz suprotnog smjera, kojim je upravljao 23-godišnji student. Taj je student skrenuo lijevo na raskršću ne primijetivši “Malu bitangu”. Došlo je do fatalnog frontalnog sudara. Budući da je Porsche bio bez krova Dean je izletio naprijed i udario u prednju rešetku studentova Forda. Slomio je vrat, čeljust, obje ruke i noge. Umro desetak minuta nakon sudara.Kad su stigla kola hitne pomoći, James Dean je već bio mrtav. Deanov mehaničar je preživio, uz ozljede, a preživio je i student koji se zabio u njihov auto, i prošao je tek s lakšim ozljedama.

Kasnije, po izlasku iz bolnice, Deanov mehaničar je prokomentirao kako je posljednje što je James kazao bilo: “Taj mora stati, vidjet će nas”. Student koji je upravljao Fordom, nije proglašen krivim za nesreću. James Dean nije usporio kad mu je jureći Ford išao u susret, brzina ga je prerano odnijela u legendu.

Izrazito zgodan i talentiran “buntovnik bez razloga” bio je prvi američki glumac koji je dvaput posthumno nominiran za prestižnu nagradu Oscar.

Njegovo je tijelo sahranjeno na groblju “Park Cemetery” u Fairmountu, u Indijani. U gradiću Cholame u Kaliforniji gdje je izgubio svoj život, godine 1977. podignut mu je spomenik.

Pripremili: M. Funda i B. Jagačić