Osobni bankrot zatražilo 570 građana, od toga 301 u Zagrebu

Osobni bankrot zatražilo 570 građana, od toga 301 u Zagrebu

Najviše postupaka pokrenuto je u savjetovalištu u Zagrebu – 301, slijede Osijek s 53, Pula s 37, Rijeka s 34 te Varaždin s 20 pokrenutih izvansudskih postupaka.

Od početka 2016. godine, kada je zakonom omogućen osobni bankrot, Financijska agencija (Fina) zaprimila je 570 zahtjeva za pokretanje izvansudskih postupaka, koji prethode samom postupku stečaja pred sudovima, a od toga je do sada 182 postupka završilo neuspjelim sklapanjem izvansudskog sporazuma, pokazuju podaci Fine.

Zakon kojim je omogućen osobni bankrot – Zakon o stečaju potrošača, stupio je na snagu 1. siječnja ove godine i po njemu taj postupak mogu zatražiti građani ili obrtnici, odnosno osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost, imaju li manje od 20 vjerovnika, ne duguju više od 100 tisuća kuna i nad njima još nije pokrenut predstečajni ili stečajni postupak.

Postupke stečajeva potrošača vode sudovi, no zakon određuje da se prije pokretanja sudskog postupka u izvansudskom postupku pokuša postići nagodba između dužnika i vjerovnika, i to u jednom od 21 savjetovališta u sklopu Fine u svim hrvatskim županijama.

Izvansudski postupak traje najduže 30 dana od dana sastanka navedenoga u pozivu za sudjelovanje i iznimno se može produžiti za dodatnih 30 dana, a nakon isteka roka savjetovalište potrošaču izdaje potvrdu da pokušaj sklapanja izvansudskog sporazuma nije uspio. Takva se potvrda izdaje i u slučaju kada neki od vjerovnika, nakon objave poziva za sudjelovanje, izjavi da ne želi sudjelovati u izvansudskom postupku, pokrene ili nastavi postupak radi prisilnog ostvarenja svoje tražbine.

Podaci Fine pokazuju da je od 1. siječnja do 1. kolovoza pokretanje izvansudskog postupka zatražilo 569 građana i jedan obrtnik, odnosno osoba koja obavlja samostalnu djelatnost. Ukupan iznos njihovih prijavljenih obveza dosegnuo je 235,3 milijuna kuna.

Do 1. kolovoza je 182 postupka završilo izdavanjem potvrde o neuspjelom sklapanju izvansudskog sporazuma. Po podacima Fine, najviše je takvih potvrda, njih 35 izdano u zagrebačkom savjetovalištu, a slijedi savjetovalište u Osijeku sa 24 izdane potvrde o neuspjelom sklapanju izvansudskog sporazuma.

Uz zahtjev za pokretanje postupka dužnik mora priložiti i popis svoje imovine te ukupnih neplaćenih obveza. Iz tih popisa proizlazi da su osobe koje su zatražile pokretanje postupka naveli kako imaju ukupno 2.271 vjerovnika, a duguju im ukupno 235,3 milijuna kuna.

Najviše postupaka pokrenuto je u savjetovalištu u Zagrebu – 301, a slijede Osijek s 53, Pula s 37, Rijeka s 34 te Varaždin s 20 pokrenutih izvansudskih postupaka. Najmanje ih je, pak, pokrenuto u savjetovalištima u Velikoj Gorici, gdje su pokrenuta tri postupka, te u Požegi i Vukovaru gdje su pokrenuta po četiri postupka.

Podaci o iznosima prijavljenih obveza pokazuju da najveći iznos, 81,6 milijuna kuna prijavljenih dugova, otpada na savjetovalište u Zagrebu, a slijedi savjetovalište u Dubrovniku, u kojem je pokrenuto tek šest postupaka, ali je prijavljeni iznos dugovanja veći od 29,1 milijun kuna.

U savjetovalištu u Osijeku prijavljeni su dugovi u ukupnom iznosu od 22,3 milijuna kuna, Virovitici 21,5 milijuna kuna, a u Rijeci 12,2 milijuna kuna.

Zg-magazin