Osobni bankrot zatražilo 473 građana

Osobni bankrot zatražilo 473 građana

Od početka 2016. godine, kada je zakonom omogućen osobni bankrot, Financijska agencija (Fina) zaprimila je 473 zahtjeva za pokretanje izvansudskih postupaka, koji prethode samom postupku stečaja pred sudovima, a od toga je do sada 68 postupaka završilo neuspjelim sklapanjem izvansudskog sporazuma, pokazuju podaci Fine.

 Zakon kojim je omogućen osobni bankrot, odnosno Zakon o stečaju potrošača, stupio je na snagu 1. siječnja ove godine i po njemu taj postupak mogu zatražiti građani ili obrtnici, odnosno osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost, imaju li manje od 20 vjerovnika, ne duguju više od 100 tisuća kuna i nad njima još nije pokrenut predstečajni ili stečajni postupak.
Postupke stečajeva potrošača vode sudovi, no zakon određuje da se prije pokretanja sudskog postupka u izvansudskom postupku pokuša postići nagodba između dužnika i vjerovnika, i to u jednom od 21 savjetovališta u sklopu Fine u svim hrvatskim županijama.

Izvansudski postupak traje najduže 30 dana od dana sastanka navedenoga u pozivu za sudjelovanje i iznimno se može produžiti za dodatnih 30 dana, a nakon isteka roka savjetovalište potrošaču izdaje potvrdu da pokušaj sklapanja izvansudskog sporazuma nije uspio. Takva se potvrda izdaje i u slučaju kada neki od vjerovnika, nakon objave poziva za sudjelovanje, izjavi da ne želi sudjelovati u izvansudskom postupku, pokrene ili nastavi postupak radi prisilnog ostvarenja svoje tražbine.

Podaci Fine pokazuju da su od 1. siječnja do 30. svibnja ove godine pokretanje izvansudskog postupka zatražila 472 građana i jedan obrtnik, odnosno osoba koja obavlja samostalnu djelatnost.

Do 30. svibnja 2016. je 68 postupaka završilo izdavanjem potvrde o neuspjelom sklapanju izvansudskog sporazuma. Po podacima Fine, najviše je takvih potvrda, njih 10, izdano u varaždinskom savjetovalištu, a slijedi savjetovalište u Rijeci s devet izdanih potvrda o neuspjelom sklapanju izvansudskog sporazuma.

Uz zahtjev za pokretanje postupka dužnik mora priložiti i popis svoje imovine te ukupnih neplaćenih obveza. Iz tih popisa proizlazi da su osobe koje su zatražile pokretanje postupka naveli kako imaju ukupno 1.703 vjerovnika, a duguju im ukupno 189,6 milijuna kuna. No, iz Fine napominju kako su podaci o ukupnom broju vjerovnika i iznosu obveza podložni promjenama jer se mogu pojaviti novi vjerovnici koje je dužnik propustio navesti u popisu obveza.

Najviše postupaka pokrenuto je u savjetovalištu u Zagrebu – 269, a slijede Osijek s 50, Pula s 32, Rijeka s 31 te Split i Varaždin s po 16 pokrenutih izvansudskih postupaka. Najmanje ih je, pak, pokrenuto u savjetovalištima u Požegi, gdje su pokrenuta tri postupka, te Velikoj Gorici s jednim postupkom, dok samo u savjetovalištu u Šibeniku do sada nije zaprimljen niti jedan zahtjev.

Podaci o iznosima prijavljenih obveza pokazuju da najveći iznos, veći od 59,4 milijuna kuna ili više od 31 posto ukupno prijavljenih dugova, otpada na savjetovalište u Zagrebu, a slijedi savjetovalište u Dubrovniku, u kojem su pokrenuta tek četiri postupka, ali je prijavljeni iznos dugovanja veći od 28,4 milijuna kuna, odnosno 15 posto ukupnog iznosa.

U savjetovalištu u Osijeku prijavljeni su dugovi u ukupnom iznosu od 18,1 milijun kuna (9,6 posto), Varaždinu 16,2 milijuna kuna (8,5 posto), a u Rijeci 11,2 milijuna kuna (6 posto), odnosno na tih se pet savjetovališta odnosi više od 70 posto prijavljenih neplaćenih obveza građana i obrtnika koji su pokrenuli postupak osobnog bankrota.

(Zg-magazin)