Osnovana Zagrebačka filharmonija, rođen Winston Churchill

Osnovana Zagrebačka filharmonija, rođen Winston Churchill

Profesionalna orkestralna aktivnost u Zagrebu je počela je već 1871., a cijelo vrijeme postojanja Zagrebačke je filharmonija prezentirala najbolju klasičnu glazbu

Dogodilo se na današnji dan, 30. studenoga:

1895. – Hrvatski jezikoslovac povjesničar i publicist i leksikograf slovačkoga podrijetla, Bogoslav Šulek umro je 30. studenoga 1895. u zagrebu u 79. godini života. Pisao je o mnogočemu, od politike do botanike, od fizike i kemije do šumarstva. Bio je glavni urednik ilegalnoga lista Branislav, Novina Horvatskih, Slavonskih i Dalmatinskih, Slavenskog juga i Jugoslavenskih novina. U 1850-im godinama intenzivno djeluje kao pisac popularnih priručnika: Naputak za one koji uče čitati, Početnica za djecu, Prirodopis za niže škole, Biljarstvo za više gimnazije i drugih te istodobno radi na njemačko-hrvatskome rječniku. Iznimno plodan publicist i popularizator znanosti, Šulek je 1868. objavio svoje najpoznatije političko djelo Naše pravice, Izbor zakonah, povelja i spisah, znamenitih za državnu upravu kraljevine dalmatinsko-hrvatsko-slavonske. Bio je akademik JAZU/HAZU i njezin tajnik od 1871. do smrti kada je hrvatski jezik ponovno postao službenim. Šulek je predano radio na oblikovanju hrvatskoga stručnog i znanstvenog nazivlja a nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe i hrvatskoga vojnog nazivlja.

1919. – Zagrebačka filharmonija osnovana je 30 .studenoga 1919., a ime koje nosi i danas dobila je ubrzo nakon osnivanja. Profesionalna orkestralna aktivnost u Zagrebu je počela je već 1871., a cijelo vrijeme postojanja Zagrebačke je filharmonija prezentirala najbolju klasičnu glazbu. Njezinu su povijest pisali prvorazredni šefovi dirigent: Zaun, Horvat, Matačić, Bašić, Dešpalj, Kogan, Ôno, Rahbari, Shipway i Šutej. Uz Filharmoniju su nastupali i brojni proslavljeni solisti od Yehudija Memuhina i Matislava Rostropoviča do Ive Pogorelića i Monsterrat Caballé. Orkestar Zagrebačke filharmonije održava redovitu koncertnu sezonu u Zagrebu, a uspješno nastupa diljem svijeta, Od Sankt Peterburga i Beča do Dalekog istoka te redovito gostuje na vodećim festivalima poput Muzičkog biennala Zagreb i Dubrovačkih ljetnih igara. Orkestar je osvojio i brojne domaće i međunarodne nagrade te snimao za cijenjene hrvatske i svjetske diskografske kuće.

2000. Hrvatski jezikoslovac Vladimir Anić umro je 30. studenoga 2000. u Zgrebu, nekoliko dana poslije svog 70. rođendana. Sveučilišnu karijeru počeo je na Filozofskom fakultetu u Zadru, pa u Zagrebu, gdje je među ostalim bio voditelj Katedre za hrvatski standardni jezik. Bio je i tajnik Međunarodnoga slavističkog komiteta te predsjednik Komisije za jezik i Sekretarijata za prosvjetu kulturu i fizičku kulturu, a predavao je i na stranim sveučilištima. Objavio je veći broj studija rasprava, ogleda i prikaza, posebice s područja sintakse fonologije, akcentuacije i morfologije, zatim leksikologije i leksikografije, terminologije te stilistike hrvatskoga standardnog jezika, a bavio se i proučavanjem razvoja hrvatskoga jezika i jezikoslovlja u Dalmaciji.

Najpoznatija su mu dijela Pravopisni priručnik hrvatskoga ili srpskoga jezika i Rječnik hrvatskoga jezika. To je prvi suvremeni jednosveščani rječnik hrvatskoga jezika koji je nedvojbeno, bez obzira na kritike, imao važnu ulogu u razvoju, pa i poletu cijelu i jezikoslovne kroatistike. Objavio je također vrlo zanimljivu i zapaženu knjigu Jezik i sloboda. Zadnjih godina života predavao je uglavnom kolegije iz područja fonologije i morfologije hrvatskoga jezika.

1508. Italija: U padovi je rođen Andrea Palladio (pravo ime Andrea di Pietro della Gondola), slavni arhitekt, »otac zapadnoeuropske arhitekture«, izumitelji pojma »palača«, tvorac koncepcije gradnje zgrada vila, nastavljač rimske arhitekture tradicije, predstavnik visoke renesanse i utemeljitelj klasicizma u graditeljstvu. Njegovi građevinski radovi u sjevernoj italiji uvršteni su svjetsku baštinu UNESCO-a. Umro je 1580. godine u Vicenzi.

1667. – Rođen Jonathan Swift, irski književnik i autor Gulliverovih putovanja. Po tom predlošku 1939. je snimljen čuveni animirani film.

1835.– Rođen Samuel Clemens poznatiji kao Mark Twain. Američki pisac i humorist u djelu Pustolovine Toma Sawyera slavi djetinjstvo u gradu na obali Mississippija, a njegovim najboljim djelom smatraju se Pustolovine Huckleberry Finna.

1854. – Egipat: Suvladar paša Said dodijelio je francuskom inženjeru Ferdinandu M. de Lessepsu u 99-godišnju koncesiju od početka rada Sueskog kanala; usprkos protivljenju Velike Britanije koncesija je potvrđena 5. 1. 1856. godine.

1874. – Jedan od najvećih političara 20. stoljeća, Winston Leonard Spencer Churchill, rodio se 30. studenoga 1874. Bio je jedan od rijetkih koji su digli glas upozorenja kada su u Njemačkoj vlast preuzeli nacisti na čelu s Adolfom Hitlerom, a najpoznatiji je kao premijer Velike Britanije tijekom Drugog svjetskog rata. Godine 2002. godine izabran za najvećeg Britanca u povijesti u anketi 100 najvećih Britanaca. U II. svjetskom ratu podupirao Tita i partizanski pokret protiv nacifašističkog agresora; poslao 1943. u Jugoslaviju vojnu misiju na čelu sa sinom Randolphom. Vrstan govornik, slikar i pisac; Nobelova nagrada za književnost 1953. Djela: Svjetska kriza 1911–18; Marlborough (1933.–35.); Drugi svjetski rat (1948.–53.); Povijest naroda koji govore engleskim jezikom (1955.–57.)

Winston Churchill 1943. pokazuje svoj čuveni “V” znak (victory – eng. pobjeda)

Oscar Wilde

1900. – U Parizu je umro britanski pisac dramatičar i liričar irskog porijekla Oscar Wilde, rođen 16. 10. 1854., predstavnik izazivačkog ekspresioniznma. Autor je proznih djela Bbalada iz readinške, Sretni kraljević i druge priče, Slika Doriana Graya i drama Salome, Idealni muž i Važno je zvati se Ernest.

1918. – Island se proglasio samostalnom državom u personalnoj uniji s Danskom.

1937. – Rođen britanski filmski redatelj i producent Ridley Scott. Prvi mu je cjelovečernji film Dvoboj do istrjebljenja (The Duellists, 1977.), prema priči J. Conrada. Angažiran u Hollywoodu, najprije je režirao dva žanrovski i stilski ključna kultna filma: Osmi putnik (Alien, 1979.), spoj znanstvene fantastike i filma strave (drugi su redatelji potom snimili nekoliko nastavaka), te Istrjebljivač (Blade Runner, 1982.), postmodernistički spoj detektivskoga film noira i znanstvenofantastičnoga filma »negativne utopije«. Iako su mu daljnji filmovi neujednačeni, svi iskazuju njegov profinjeni vizualni osjećaj; izdvajaju se protofeministički filmovi Thelma i Louise (Thelma and Louise, 1991) i G. I. Jane (1997), te povijesni spektakli Gladijator (Gladiator, 2000., Oscar za najbolji film), s radnjom za vladavine rimskih careva Marka Aurelija i Komoda i Kraljevstvo nebesko (Kingdom of Heaven, 2005), o arapskom ponovnom zauzimanju Jeruzalema pred III. križarski rat.

Ostali značajniji filmovi: Crna kiša (Black Rain, 1989), 1492: osvajanje raja (1492: Conquest of Paradise, 1992), Hannibal (2001), Američki gangster (American Gangster, 2007), Robin Hood (2010). Njegov brat Tony Scott (1944) također je poznati redatelj (Top Gun, 1986; Grimizna plima – Crimson Tide, 1995; Špijunska igra – Spy Game, 2001).

1939. – Sovjetski savez, Finska: Sovjetske zrakoplovne jedinice započinju bombardiranje Helsinkija, a istodobno je na finskom području počeo napad čak 30 sovjetskih divizija. Sovjeti Finsku smatraju svojim interesnim područjem, što priznaje i njemačko-sovjetski sporazum od 23. 8. 1399. godine. Pritisak na malu susjednu zemlju i počeo zahtjevom o popravku granice. Finci su se junački i spretno borili i više puta osramotili goleme okupacijske jedinice, ali u ožujku 1940. morali su potpisati mirovni sporazum.

1947. U Hollywoodu u državi Kaliforniji umro njemački filmski redatelj glumac i producent Ernst Lubitsch (rođ. 28. 1. 1892.). Isprva nastupa u kabareima, a u filmu kao komičar. Od 1915. do 1922. godine režira 30 filmova. Od tih 1923. radi u SAD-u, gdje je slavu stekao profinjenim ljubavnim komedijama i slavnim Lubitschevim prijateljskim prijamom te stvara mnoge slavne filmove (Ninočka, Parada ljubavi, Nevolje u raju, Dama u hermelinu, Zabranjeni raj). Godine 1946. dobio je počasnog Oscara za doprinos u filmu.

1947. – Trojica američkih tehničara u Bellovim telefonskim laboratorijima izradili su prvi poluprovodni tranzistor i pokrenuli preokret u računalnoj tehnici. Prvo elektroničko računalo do tada, ENIAC, radi od 1946. godine, a razvili su ga na jednom sveučilištu u Pennsylvaniji.

Glen Beck i Betty Snyder programiraju računalo ENIAC

(ZG-magazin)

Ostavi komentar

*