Osnovan HAZU, raspisana tjeralica protiv Gotovine

Osnovan HAZU, raspisana tjeralica protiv Gotovine

Govoreći o ciljevima, Akademijin prvi predsjednik Franjo Rački rekao je: »Naša je Akademija osnovana ponajprije da hrvatskom narodu služi, da ispituje njegov jezik, njegovu povijest i književnost, domovine njegove prirodne odnošaje«

Dogodilo se na današnji dan, 26. srpnja:

1866. Osnovan HAZU/JAZU: Već u 16. stoljeću Hrvati su imali svoje akademije, znanstvene ustanove ili znanstvena društva najuglednijih i najučenijih ljudi, ali pripreme za osnivanje današnje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu (HAZU) učinjene su u sam osvit hrvatskoga narodnog preporoda. Zamisli o osnivanju takve ustanove donesene su u obliku zaključaka Hrvatskoga sabora iz 1836., pa potom 1843., 1845. i 1847. godine. No Bachov apsolutizam unutar Habsburške Monarhije odgodio je više od deset godina provedbu tih odluka. Temelje HAZU položio je Josip Juraj Strossmayer kada je prvoj Banskoj konferenciji uputio poslanu darovnicu i dao novčani prilog nužan za Akademijinu zakladu, a nekoliko godina kasnije i statut Akademije, s jasnim određenjem njezine svrhe i ustroja i Pravila u obliku zakonskoga prijedloga. Kralj ih je potvrdio tek 1863. uz zahtjev za promjenom određenih tekstualnih izričaja.

Novoizabrani Sabor 1865. prerađuje Pravila i kralj odobrava prilično izmijenjena pravila o Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti na početku 1866., a na prvoj sjednici, 26. srpnja 1866., članovi prihvaćaju Poslovnik i biraju J. J. Strossmayera za pokrovitelja, a kanonika i povjesničara Franju Račkoga za prvog predsjednika. Nacionalna akademija znanosti i umjetnosti u svojim se prvim danima nazivala Slavorum meridionalium (južnoslavenska), a tek je u doba samostalne Hrvatske (ne računajući odluku o hrvatskom imenu iz vremena Banovine Hrvatske i razdoblja NDH) u potpunosti dobila ime Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Govoreći o ciljevima, Akademijin prvi predsjednik Franjo Rački rekao je: »Naša je Akademija osnovana ponajprije da hrvatskom narodu služi, da ispituje njegov jezik, njegovu povijest i književnost, domovine njegove prirodne odnošaje«.

1947. Uklonjen kip bana Josipa Jelačića: Kip bana Jelačića na glavni, danas istoimeni zagrebački trg prvi je put postavljen 1866. godine, samo sedam godina nakon Jelačićeve smrti, a na inicijativu Narodne stranke, koja ga je i postavila. Budući da je Narodna stranka Ugarsku smatrala potpuno neprihvatljivom državotvornom opcijom za Hrvatsku, postupano je veoma čudno. Kako bi simbolika što više došla do izražaja, banov je isukani mač bio okrenut prema sjeveru, prema Ugarskoj (Mađarskoj), pa je spomenik isprva postavljen suprotno svim logičnim zahtjevima prostora samoga trga. Na dan otkrivanja spomenika negdašnji podžupan Varaždinske županije i ilirac Ognjeslav Utješanović Ostrožinski napisao je tom prigodom svoju poznatu pjesmu Uskrsnuće Jelačića bana, s poznatim refrenom »Ustani bane…«, koja je bila tiskana i toga dana podijeljena.

Gradska štedionica i Trg bana jelačića 1939. g.

Kip su 26. srpnja 1947. uklonile tadašnje komunističke vlasti, a ponovno je vraćen 1990., ali je okrenut prema jugu. U vrijeme kada nije bilo kipa, i trgu je bilo promijenjeno ime u Trg Republike, a njegovim se vraćanjem vratio i stari naziv – Trg bana Josipa Jelačića.

1990. – Hrvatska izvještajna novinska agencija – HINA – utemeljena je 26. srpnja 1990. Zakonom o Hini koji je donio Hrvatski sabor. Zakon je promijenjen 2001. pa je agencija iz državne preustrojena u samostalnu javnu ustanovu i neovisni javni medij. Zakonom se Hini jamči uređivačka, upravljačka i ekonomsko-financijska samostalnost, što je razrađeno i u Statutu. Osim hrvatskih medija, vijesti Hine preuzimaju brojne novinske agencije s kojima agencija surađuje (ANSA, AFP, Reuters, APA, STA) te brojni portali u zemlji i regiji. U prosjeku dnevno objavljuje gotovo 300 vijesti, izvještaja i biltena, te oko 250 fotografija.

Generali Gotovina i Markač

2001. – Haaški sud podigao optužnicu protiv generala Ante Gotovine, optuživši ga za planiranje etničkog čišćenja i ratne zločine tijekom akcije Oluja 1995. Gotovina je odbio primiti optužnicu te je od njezina podizanja do uhićenja bio u bijegu. Nakon višegodišnjeg skrivanja Gotovina je uhićen na Kanarskim otocima 2005. godine. Izvori kažu da je tjednima na jahti kružio Kanarskim otočjem. Nekoliko dana prije uhićenja stigao je na Tenerife u pratnji australskog Hrvata Joze Grgića ‘Jablana’. Kad su se navečer spustili u restoran hotela Bitácora, prišli su im službenici španjolske policije i uhitili ih. Gotovina je 9. prosinca iz španjolskog zatvora prebačen u UN-ov zatvor u Scheveningenu. 11. ožujka 2008. počelo je suđenje generalima Anti Gotovini, Mladenu Markaču i Ivanu Čermaku.

1847.Liberija je postala prva nezavisna afrička država. Liberiju je početkom 19. stoljeća osnovalo Američko društvo za kolonizaciju s ciljem preseljenja oslobođenih crnih robova iz SAD-a natrag na afrički kontinent. Doseljeni robovi su ostali odvojeni od većinskog domaćeg stanovništva, zadržavši vlast i privilegirani položaj u zemlji. Njihova vladavina okončana je 1980. državnim udarom kojim je počelo razdoblje nestabilnosti u političkom životu zbog sukoba većih etničkih skupina.

1953.Fidel Castro poveo ustanak protiv režima generala Fulgencija Batiste, kubanskog predsjednika i diktatora. Batista je na Kubi od 1933. do 1940. imao veliku vlast, iako je djelovao iz sjene kroz marionetske predsjednike. Od 1940. do 1944. bio je predsjednik, a drugi put se na vlast popeo kroz puč te je zadržao vlast od 1952. do 1959. Zbog krađe glasova na izborima, naposlijetku i puča narodu je prekipjelo te se pobunio. Gerila je dobila karizmatskog vođu, Fidela Castra, koji za razliku od Batiste nije imao veze s mafijom niti podilazio interesima SAD-a. Nakon što je srušen, Batista je pobjegao u Španjolsku gdje je i umro.

1963. – Katastrofalan potres pogodio je makedonski glavni grad Skoplje. Poginulo je 1.070 osoba a materijalna šteta bila je procijenjena na tadašnjih 500 milijuna američkih dolara. Potres je bio jačine 6.1 stupnjeva po Richteru, ozlijeđeno je između tri i četiri tisuće ljudi, a njih 200 tisuća ostalo je bez krova nad glavom. Između 75 i 80 posto grada bilo je uništeno. U danima nakon potresa, svoju je pomoć ponudilo 78 zemalja svijeta koje su poslale novac, lijekove i timove za gradnju. Poznati slikar Pablo Picasso darovao je svoju sliku ‘Glava žene” koja je kasnije izložena u novosagrađenom Muzeju suvremene umjetnosti u Skoplju. UN je 1965. zamolio slavnog japanskog arhitekta Kenza Tangea da se natječe za reizgradnju grada. Pobijedio je na natječaju, ali njegov plan za Skoplje ostaje tek djelomično ostvaren. (ZG-magazin)